WikiSysop: bmz

2022-03-20T16:41:04Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 16:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Onomastika'''-->'''~~Onomastika''' (imenoslovlje, [[Grčki jezik\|grč.]] ''ὄνομα, onoma'' = ime) posebna je grana [[Lingvistika\|lingvistike]] koja se bavi proučavanjem [[osobno ime\|osobnih imena]] ([[ime]]na i [[prezime]]na) i [[nadimak]]a, odnosno proučava značenje i povijest imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).		Onomastika''' (imenoslovlje, [[Grčki jezik\|grč.]] ''ὄνομα, onoma'' = ime) posebna je grana [[Lingvistika\|lingvistike]] koja se bavi proučavanjem [[osobno ime\|osobnih imena]] ([[ime]]na i [[prezime]]na) i [[nadimak]]a, odnosno proučava značenje i povijest imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).

	Pri svom proučavanju onomastika se koristi [[Etimologija\|etimologijom]], [[dijalektologija\|dijalektologijom]], [[Povijest\|poviješću]], [[etnologija\|etnologijom]], [[mitologija\|mitologijom]].		Pri svom proučavanju onomastika se koristi [[Etimologija\|etimologijom]], [[dijalektologija\|dijalektologijom]], [[Povijest\|poviješću]], [[etnologija\|etnologijom]], [[mitologija\|mitologijom]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T06:39:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Onomastika''' (imenoslovlje, [[Grčki jezik|grč.]] ''ὄνομα, onoma'' = ime) posebna je grana [[Lingvistika|lingvistike]] koja se bavi proučavanjem [[osobno ime|osobnih imena]] ([[ime]]na i [[prezime]]na) i [[nadimak]]a, odnosno proučava značenje i povijest imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).

Pri svom proučavanju onomastika se koristi [[Etimologija|etimologijom]], [[dijalektologija|dijalektologijom]], [[Povijest|poviješću]], [[etnologija|etnologijom]], [[mitologija|mitologijom]].

== Antroponomastika ==

 
'''Antroponimi''' (grč. ''ántrophōs'') imena su ljudi. 
Proučava ih grana onomastike koja se naziva '''antroponomastika'''.

=== Osobna imena ===

Osobna imena najstariji su sloj hrvatske antroponimije jer su nekoć ljudi imali samo osobno ime, a to nam potvrđuju i brojni jezični spomenici, primjerice u [[Bašćanska ploča|Bašćanskoj ploči]] spominju se [[Dmitar Zvonimir|kralj Zvonimir]] i opat Držiha, a o prezimenima nema glasa, ona su najmlađi sloj hrvatske onomastike.

Prema porijeklu postoji nekoliko slojeva hrvatskih i pohrvaćenih imena:
* '''slavenski sloj'''
Imena koja su prisutna i u drugim slavenskim jezicima: 
''Vesna, Vesela, Zdeslav...''
* '''sloj narodnih imena'''
Imena koja su izvorno hrvatska ili su pak [[prevedenice]]: 
''Hrvoje, Borna, Domagoj, Vjera...''
* '''kršćanski sloj'''
Imena kršćanskih svetaca i blaženika te [[Biblija|biblijskih]] osoba: 
''Marija, Ana, Eva, Josip, Petar, Ivan...''
* '''islamski sloj'''
Imena koja su se proširila zbog [[Turska|turskih]] osvajanja: 
''Osman, Fatima, Hasan...''
* '''sloj posuđenih imena'''
Imena koja su se proširila zbog doticaja s drugim kulturama: 
''Karlo, Nataša, Vanja...''
* '''sloj pomodnih imena'''
Imena koja su rezultat društvenih događanja, ideologija i popularnih ljudi: 
''Jugoslav, Indira, Elvis, Ines, Nives, Dolores...'' 
Ta se imena, poput potonja tri, često i ne mogu prilagoditi hrvatskome jezičnom sustavu pa se ne sklanjaju.

=== Nadimci ===

Nadimci su srednje stari sloj hrvatske antroponimije. Služili su kao svojevrsni epiteti osobnim imenima da bi se lakše razlikovale osobe istih imena. Zapravo su nadimci prethodnici prezimena u koja su se često i razvili. Mogli su označavati neku fizičku i psihičku osobinu ili mjesto rođenja ili stanovanja.

=== Prezimena ===

Prezimena su najmlađi sloj hrvatske antroponimije, potječu s prijelaza iz [[12. stoljeće|dvanaestog]] u [[13. stoljeće|trinaesto stoljeće]]. [[Tridentski sabor]] donio je odluku o popisivanju pučanstva s imenom i prezimenom u matice.

Hrvatska prezimena potječu od nekoliko različitih izvora:
* '''osobna imena''', '''matronimi''' (prezimena izvedena od imena majke) i '''patronimi''' (prezimena izvedena od imena oca)
''Anić, Jurić, Stipaničev...''
* '''zanimanja'''
''Kovač, Klobučar, Lončar, Tkalčić, Stolar...''
* '''nadimci'''
''Debeljak, Crnić, Obad...''
* '''toponimi'''
''Horvat, Hercegovac, Posavec, Zagorec...''

 
Nekoć su prezimena bila [[latinski jezik|latinizirana]], primjerice: 
''[[Marko Marulić]] > Marcus Marulus, [[Ivan Lučić]] > Iohannes Lucius, [[Ivan Česmički]] > Iannus Pannonius, [[Faust Vrančić]] > Faustus Verantius, [[Ilija Crijević]] > Aelius Cervinus, [[Bartol Kašić]] > Bartholomaeus Cassius''
 
A također su se za vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] pohrvaćivala imena i prezimena: 
''Ignaz Fuchs > [[Vatroslav Lisinski]], R. Flieder > R. Jorgovanić, F. Wiesner > [[Ferdo Livadić|F. Livadić]], Lj. Farkaš > Lj. Vukotinović, , A. Weber > A. Tkalčević, Jakob Frass > [[Stanko Vraz]], Biaggio Faggioni > [[Vlaho Bukovac]]''

== Toponomastika ==

 
'''Toponimi''' su imena mjesta. 
Toponime proučava '''toponomastika'''.

Toponimi su podijeljeni na ove skupine:
* '''ekonimi''' ili '''ojkonimi'''
Imena naseljenih mjesta: ''[[Rijeka]], [[Split]], [[Pula]] , [[Zagreb]], [[Zadar]], [[Požega]], Begovo Razdolje...''
* '''oronimi''':
Imena gora i uzvisina: ''[[Učka]], [[Biokovo]], [[Velebit]], [[Papuk]], [[Dinara]], [[Medvednica]]...'''
* '''hidronimi'''
Imena voda - rijeka, potoka, jezera: ''[[Cetina]], [[Sava]], [[Jadro]], [[Vrljika]], [[Karasica]], [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]], [[Tribaljsko jezero]]...''

=== Etnici i ktetici ===
{{glavni|Etnik}}
{{glavni|Ktetik}}
'''Etnici''' (grč. ''ethnikós'' = koji pripada narodu) imena su stanovnika naseljena mjesta. 
Primjerice: ''Zagrepčanka, Splićanin, Osječanka, Požežanin''. 

Glavni je kriterij određivanja etnika naziv koji si stanovnici toga mjesta sami nadjenu. Taj se naziv ne mora poklapati s pravilno, hrvatskom tvorbom, ali svejedno ima prvenstvo: ''[[Dubrovnik|Dubrovkinja]] (a ne Dubrovčanka), [[Bjelovar|Bjelovarčanin]] (a ne Bjelovarac), [[Sveti Petar u Šumi|Šupetranka]] (stanovnica Svetog Petra u Šumi)...''
 

'''Ktetici''' (grč. ''ktētikós'' = posvojni) posvojni su pridjevi izvedeni od imena naseljena mjesta. 
Primjerice: [[Rijeka|riječki]], [[Split|splitski]], [[Osijek|osječki]], [[Požega|požeški]].

Ako se izvode od stranih imena, mogu se fonetizirati (pisati po izgovoru), a mogu se pisati [[etimologija|etimološki]] do tvorbenog šava, a zatim se dodaje dometak (sufiks), ali je preporučljivije fonetizirati. 
Primjerice: ''[[New York|njujorški]], [[Leipzig|lajpciški]], newyorški, leipziški...''

=== Egzonimi ===

'''Egzonimi''' su pohrvaćeni nazivi za strane toponime, nastala zbog dodira kultura i jezika, razlikuju se od izvornoga naziva, [[endonim]]a. 
Primjerice: ''[[Beč]] (Wien), [[Rim]] (Roma), [[Atena (grad)|Atena]] (Athina), [[Budimpešta]] (Budapest), [[Solun]] (Thessaloniki), [[Prag]] (Praha), [[Pariz]] (Paris)...'' 
 
Neki su egzonimi nestali, ali su bili česti u povijesti: 
''Dražđani ([[Dresden]]), Jakin ([[Ancona]]), Lipisko ([[Leipzig]]), Turin ([[Torino]]), Monakov ([[München]]), Gradac ([[Graz]]), Navijork ([[New York]])''. 
 
Neki su egzonimi specifični za određeno povijesno razdoblje: 
''Mleci ([[Venecija]]), Carigrad ([[Istanbul]]), Požun ([[Bratislava]])''. 
 
U egzonime ulaze i kroatizirani nazivi država: 
''[[Mađarska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]], [[Češka]]...''

== Poveznice ==

* [[toponim]]i
* [[egzonim]]i
* [[endonim]]i
* [[eponim]]i

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ihjj.hr Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]
* [http://p087.ezboard.com/fistorijabalkanafrm27.showMessage?topicID=193.topic Ilirska onomastika]
* [http://www.babynames.com/Names/Alpha/?let=A Imena i podrijetla] {{Jezikk|en|engleski}}
* [http://www.imehrvatsko.net Ime hrvatsko - značenje i opisi hrvatskih osobnih imena]

[[Kategorija: Onomastika| ]]

Onomastika - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica