Omišalj - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:48, 26. lipanj 2026.

2026-06-26T23:48:11Z

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 23:48
Redak 52:		Redak 52:
	* [[Katica Ivanišević]], bivša [[rektor]]ica [[Sveučilište u Rijeci\|Sveučilišta u Rijeci]] i predsjednica [[Hrvatski sabor\|Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora]]		* [[Katica Ivanišević]], bivša [[rektor]]ica [[Sveučilište u Rijeci\|Sveučilišta u Rijeci]] i predsjednica [[Hrvatski sabor\|Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora]]
	* [[Anton Franki]], katolički svećenik, crkveni povjesničar		* [[Anton Franki]], katolički svećenik, crkveni povjesničar
			* [[Mirela Ahmetović]], saborska zastupnica

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
Redak 79:		Redak 80:
	[[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]]
	[[Kategorija:Krk]]		[[Kategorija:Krk]]
			[[Kategorija:Omišalj\| ]]

Suradnik10: /* Povijest */

2026-06-26T23:45:47Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 23:45
Redak 26:		Redak 26:
	[[Datoteka:Glagoljaski natpis u Omislju.jpg \|300px\|mini\|desno\|Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju]]		[[Datoteka:Glagoljaski natpis u Omislju.jpg \|300px\|mini\|desno\|Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju]]
	Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "''Castri musculi''" (od [[Latinski jezik\|lat.]] "''Ad musculi''" - mjesto [[školjkaši\|školjaka]]) Omišalj ima prapovijesne temelje.		Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "''Castri musculi''" (od [[Latinski jezik\|lat.]] "''Ad musculi''" - mjesto [[školjkaši\|školjaka]]) Omišalj ima prapovijesne temelje.
	Njegov se razvoj može pratiti od ~~liburnijskih~~ i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] do danas.		Njegov se razvoj može pratiti od liburnskih i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] do danas.
	Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen ~~Liburnima Fertinatima~~ i ~~Kuriktima~~		Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna [[gradina]] (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen [[Liburni]]ma, [[Fertinati]]ma i [[Kurikti]]ma.

	Područje današnje općine Omišalj bilo je [[49. pr. Kr.\|49. godine]] prije Krista poprište važne [[bitka kod rta Bejavca 49. pr. Kr.\|pomorske bitke]] koja se odigrala na širem području uvale Voz, odnosno rta ~~Bejavec~~ i Tihog kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu ''O građanskom ratu'' pod nazivom Ad Curictam (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum ([[Krk]]) i [[Fulfinum - Mirine\|Fulfinum]] postaju rimski gradići, ~~municipiji~~.		Područje današnje općine Omišalj bilo je [[49. pr. Kr.\|49. godine]] prije Krista poprište važne [[bitka kod rta Bejavca 49. pr. Kr.\|pomorske bitke]] koja se odigrala na širem području uvale Voza (Voz), odnosno rta Bejavca (Bejaveec) i Tihog kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu ''[[O građanskom ratu]]'' pod nazivom ''Ad Curictam'' (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta ''[[Curicum]]'' ([[Krk]]) i [[Fulfinum - Mirine\|Fulfinum]] postaju rimski gradići, [[municipij]]i.

	Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije [[čekavica\|čekavice]], ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.		Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije [[čekavica\|čekavice]], ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.

	Pod hrvatskim imenom Omišal prvi se put spominje 1453. godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje pasište Ert našim ~~vermin~~ dobrim slugam popom i svemu puku od našeg grada Omišla.		Pod hrvatskim imenom Omišal prvi se put spominje [[1453.]] godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje [[pasište]] Ert "našim vernim dobrim slugam popom i svemu puku od našeg grada Omišla".

	Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i [[Glagoljica\|glagoljaštva]], a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st.		Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i [[Glagoljica\|glagoljaštva]], a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st.
	Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču 1396. godine napisao [[brevijar]] poznat kao Brevijar Vida Omišljanina (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski [[misal]], koji se pod nazivom Ilirico IV. (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.		Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču [[1396.]] godine napisao [[brevijar]] poznat kao [[Brevijar Vida Omišljanina]] (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski [[misal]], koji se pod nazivom [[Ilirico IV.]] (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.

	Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.		Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.

	Zadnji krčki knez Ivan VII. Frankopan (koji je dao izgraditi omišaljsku kulu Kešte) nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska ugarskog kralja [[Matija Korvin\|Matije Korvina]] 1480., okupirala Omišalj on je bježeći «privremeno» Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa.		Zadnji krčki knez [[Ivan VII. Frankopan]] (koji je dao izgraditi omišaljsku kulu [[Kešte]]) nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska hrvatsko-ugarskog kralja [[Matija Korvin\|Matije Korvina]] 1480., okupirala Omišalj on je bježeći «privremeno» Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa.

	Početkom [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] uprave započinje faza novog poleta koja se očituje u uređenju uprave i sudstva, izradom katastra, gruntovnice, ali i na polju školstva, zdravstva i drugih javnih potreba. <ref>[http://www.omisalj.hr/naslovna/o_opcini/39/povijest__opcine_omisalj.htm – Turistička zajednica oćine Omišalj]</ref>		Početkom [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] uprave započinje faza novog poleta koja se očituje u uređenju uprave i sudstva, izradom katastra, gruntovnice, ali i na polju školstva, zdravstva i drugih javnih potreba. <ref>[http://www.omisalj.hr/naslovna/o_opcini/39/povijest__opcine_omisalj.htm – Turistička zajednica oćine Omišalj]</ref>

Suradnik10 u (test) 16:45, 14. ožujak 2026.

2026-03-14T16:45:10Z

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 16:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Omišalj'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Omišalj		\| ime = Omišalj
	\| grb = Omišalj (grb).gif		\| grb = Omišalj (grb).gif
Redak 46:		Redak 46:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	[[Slika:Omisalj Hotel Ucka.JPG\|mini\|265px\|[[Plaža]] i hotel Učka u Omišlju.]]		[[Slika:Omisalj Hotel Ucka.JPG\|mini\|265px\|[[Plaža]] i hotel Učka u Omišlju.]]
	Današnji Omišalj, zahvaljujući podneblju, [[Klima\|klimi]], blizini [[Krčki most\|mosta]], [[Zračna luka Rijeka\|zračne luke]] i grada [[Rijeka\|Rijeke]], privlačna je destinacija za brojne [[Turizam\|turiste]].<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[~~Wikipedija~~:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj\|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>		Današnji Omišalj, zahvaljujući podneblju, [[Klima\|klimi]], blizini [[Krčki most\|mosta]], [[Zračna luka Rijeka\|zračne luke]] i grada [[Rijeka\|Rijeke]], privlačna je destinacija za brojne [[Turizam\|turiste]].<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj\|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10 u (test) 15:14, 14. ožujak 2026.

2026-03-14T15:14:19Z

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 15:14
Redak 20:		Redak 20:

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	Omišalj je smješten na sjeverozapadnom dijelu [[otok]]a Krka, na dijelu na kojem se otok najviše približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom [[Kvarner]]a.<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[~~Wikipedija~~:~~Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja~~#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj\|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>		Omišalj je smješten na sjeverozapadnom dijelu [[otok]]a Krka, na dijelu na kojem se otok najviše približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom [[Kvarner]]a.<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj\|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>
	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	== Uprava ==		== Uprava ==
	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Datoteka:Glagoljaski natpis u Omislju.jpg \|300px\|mini\|desno\|Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju]]		[[Datoteka:Glagoljaski natpis u Omislju.jpg \|300px\|mini\|desno\|Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju]]
	Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "''Castri musculi''" (od [[Latinski jezik\|lat.]] "''Ad musculi''" - mjesto [[školjkaši\|školjaka]]) Omišalj ima ~~predhistorijske~~ temelje.		Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "''Castri musculi''" (od [[Latinski jezik\|lat.]] "''Ad musculi''" - mjesto [[školjkaši\|školjaka]]) Omišalj ima prapovijesne temelje.
	Njegov se razvoj može pratiti od liburnijskih i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] do danas.		Njegov se razvoj može pratiti od liburnijskih i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova [[Frankapani\|Frankopana]] do danas.
	Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen Liburnima Fertinatima i Kuriktima		Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen Liburnima Fertinatima i Kuriktima

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T10:21:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 10:21
Redak 70:		Redak 70:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.omisalj.hr/ Službene stranice Općine Omišalj]		* [http://www.omisalj.hr/ Službene stranice Općine Omišalj]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:26:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Omišalj
| grb = Omišalj (grb).gif
| karta2 = Primorsko-goranska županija
| naziv karte2 = Primorsko-goranske županije
| z. širina = 45.21
| z. dužina = 14.56
| županija = {{ZD+X/HŽ|PGŽ}}
| načelnik = Mirela Ahmetović

| naselja = [[Njivice]], Omišalj
| površina = 39
| broj stanovnika = 2.998
| poštanski broj = 51513
| slika = Sailboats and yachts in the harbor of Omišalj.jpg
| slika_opis = [[Jedrilica (plovilo)|Jedrilice]] i [[Jahta|jahte]] u Omišaljskoj luci.
}}

'''Omišalj''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], na otoku [[Krk]]u.

== Zemljopis ==
Omišalj je smješten na sjeverozapadnom dijelu [[otok]]a Krka, na dijelu na kojem se otok najviše približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom [[Kvarner]]a.<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>
== Stanovništvo ==
== Uprava ==
== Povijest ==
[[Datoteka:Glagoljaski natpis u Omislju.jpg |300px|mini|desno|Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju]]
Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "''Castri musculi''" (od [[Latinski jezik|lat.]] "''Ad musculi''" - mjesto [[školjkaši|školjaka]]) Omišalj ima predhistorijske temelje.
Njegov se razvoj može pratiti od liburnijskih i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova [[Frankapani|Frankopana]] do danas.
Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen Liburnima Fertinatima i Kuriktima

Područje današnje općine Omišalj bilo je [[49. pr. Kr.|49. godine]] prije Krista poprište važne [[bitka kod rta Bejavca 49. pr. Kr.|pomorske bitke]] koja se odigrala na širem području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu ''O građanskom ratu'' pod nazivom Ad Curictam (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum ([[Krk]]) i [[Fulfinum - Mirine|Fulfinum]] postaju rimski gradići, municipiji.

Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije [[čekavica|čekavice]], ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.

Pod hrvatskim imenom Omišal prvi se put spominje 1453. godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje pasište Ert našim vermin dobrim slugam popom i svemu puku od našeg grada Omišla.

Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i [[Glagoljica|glagoljaštva]], a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st.
Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču 1396. godine napisao [[brevijar]] poznat kao Brevijar Vida Omišljanina (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski [[misal]], koji se pod nazivom Ilirico IV. (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.

Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova [[Frankapani|Frankopana]] koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.

Zadnji krčki knez Ivan VII. Frankopan (koji je dao izgraditi omišaljsku kulu Kešte) nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska ugarskog kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] 1480., okupirala Omišalj on je bježeći «privremeno» Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa.

Početkom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave započinje faza novog poleta koja se očituje u uređenju uprave i sudstva, izradom katastra, gruntovnice, ali i na polju školstva, zdravstva i drugih javnih potreba. <ref>[http://www.omisalj.hr/naslovna/o_opcini/39/povijest__opcine_omisalj.htm – Turistička zajednica oćine Omišalj]</ref>

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Omisalj Hotel Ucka.JPG|mini|265px|[[Plaža]] i hotel Učka u Omišlju.]]
Današnji Omišalj, zahvaljujući podneblju, [[Klima|klimi]], blizini [[Krčki most|mosta]], [[Zračna luka Rijeka|zračne luke]] i grada [[Rijeka|Rijeke]], privlačna je destinacija za brojne [[Turizam|turiste]].<ref>http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Turistička zajednica općine Njivice Omišalj|dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj]]</ref>

== Poznate osobe ==
* [[Mila Kumbatović]] (Omišalj, [[1915.]] – [[2004.]]), slikarica i kiparica. Boravila je svake godine 6 mjeseci u Zagrebu, a 6 mjeseci u Omišlju sve do svoje smrti 2004. Tu je zajedno sa svojim suprugom akademskim slikarom [[Oton Gliha|Otonom Glihom]], stvarala svoja djela. Grad Omišalj odužio se umjetnicima postavljanjem spomen ploče na njezinu rodnu kuću koja se nalazi u samom središtu.
* [[Katica Ivanišević]], bivša [[rektor]]ica [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]] i predsjednica [[Hrvatski sabor|Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora]]
* [[Anton Franki]], katolički svećenik, crkveni povjesničar

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Slika:Mirine Omisalj 0809 6.jpg|mini|desno|260px|Mirine.]]

Osobitu spomeničku vrijednost ima župna Crkva Uznesenja Marijina. Pretpostavlja se da je njezin početak u XII. stoljeću. Građena je kao trobrodna romanička bazilika, a tijekom vremena je pregrađivana i nadograđivana. Na pročelju crkve je prozorska rozeta s glagoljskim natpisom, djelo meštra Sinoge, ugrađena 1405. godine. U luneti portala je pleterni reljef s prikazom križa i palmi u predromaničkoj maniri. Uz to, u crkvu je ugrađeno još dvadesetak kamenih ulomaka s motivima pleterne ornamentike pa je velika vjerojatnost da je na istom mjestu postojala crkva ranog srednjeg vijeka. U crkvi se nalazi romanički, renesansni i barokni namještaj, a posebnu vrijednost predstavljaju oltarna pala na oltaru Srca Isusova i drveni triptih Jacobella del Fiore iz XV. stoljeća.

[[Fulfinum - Mirine]], [[Antika|antički]] grad i ranokršćanski kompleks u uvali Sepen kod Omišlja.

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
== Šport ==
* [[NK OŠK Omišalj]]

== Izvor ==
*[http://www.omisalj.hr/naslovna/o_opcini/39/povijest__opcine_omisalj.htm Omišalj] Povijest općine Omišlja
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.omisalj.hr/ Službene stranice Općine Omišalj]

{{Mrva-općina}}
{{Omišalj}}

{{GiO PGŽ}}
[[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Krk]]