WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T10:05:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Emevijski kalifat
|hr_ime=[[Omejidski kalifat]]
|genitiv = Arabija
|kontinent = [[Azija]],[[Afrika]] i [[Europa]]
|regija =
|status =
|era = srednji vijek
|p1 = [[Pravedni kalifi]]
|vlada_tip = Monarhija
|titula_vođa = [[Popis Emevijskih kalifa|kalifa]]
|vođa1 = [[Muavija ibn Ebu Sufjan]] (prvi)
|godina_vođa1 = 661. - 680.
|vođa2 = [[Mervan ibn Muhammed]] (zadnji)
|godina_vođa2 = - 744. - 750.
|vjera = [[Islam]]
|jezik = [[arapski jezik]]
|glavni_grad = [[Damask]]
[[Datoteka:Umayyad750ADloc.png|mini|desno|Kalifat Emevija 750.g. kada je bio najveći]]
|godina_start = 661
|godina_kraj = 750
|događaj_start = Prebacivanje sjedišta iz [[Medina|Medine]] u [[Damask]]
|događaj1 = prvi put [[Bitka za Carigrad|Opsjedanje Carigrada]]
|datum_događaj1 = 674
|događaj2 = osvojena [[Vizigotsko Kraljevstvo|Španjolska]]
|datum_događaj = 711
|događaj3 = Drugo opsjedanje [[Carigrad|Carigrada]]
|datum_događaj3 = 714
|događaj_kraj = [[Abasidi]]su se sukobile sa Emevijama i tu pobijedili i nestaju Emevije
}}

'''Omejidi''' ('''Omejadi''', '''Omajadi''' ili '''Umajadi''') su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara [[Pravednih halifa|Pravednih kalifa]], koji su vladali nakon smrti [[Muhamed]]a. Dinastiju Omejida nasljedila je dinastija [[Abasidi|Abasida]].

Prvi vladar koji je bio iz dinastije Omejida bio je [[Muavija]], koji je uveo pravo na prijestolje putem nasljedstva (dinastijom), a ne putem izbora ([[šura|šurom]]).

== Omejidi u Arabiji ==

=== Osnivanje dinastije ===

Nakon smrti [[Ali|kalifa Alije]] na vlast je došao Muavija, sin Ebu-Sufijana i Hinde, zakletih neprijatelja islama sve do osvajanja [[Meka|Meke]] kada su i sami prihvatili ovu vjeru. Prvi je islamski vladar od kojeg se računa dinastija. Došao je na vlast prihvativši se [[kalifat]]a kojeg je preuzeo poslije atentata na kalifa Aliju. Kalifat završava smrću kalifa, a Muavija je pred kraj svog života odlučio na svoje mjesto postaviti sina ''Jezida''. Običaj je bio kalifa birati na šuri, skupu plemenskih predstavnika koji su svojim glasanjem donosili sve važnije odluke. Muavija nije ukinuo taj običaj ali je na razne načine nagovorio i/ili podmitio plemenske vođe da glasuju za njegovog sina. Jezid je prvi kalifa izabran na ovaj način. Dinastija Omejida je trajala 90 godina i imala je 14 vladara.

=== Značaj ===

Ovo doba je zapamćeno po mnogo negativnih i pozitivnih događaja. Naziva se i krvavim dobom muslimana, jer se na nepošten način dolazilo na vlast. Većina tih kalifa je živjela rasipnički, što je također protiv islamskih načela i prakse dotadašnjih kalifa.

Teritorijalno, islamsko carstvo se značajno proširilo. Osvojeni su i dijelovi [[Europa|Europe]]: [[Španjolska]] i dio [[Francuska|Francuske]] ([[Lyon]] i [[Bordeaux]]). Sjedište kalifata je premješteno iz [[Medina|Medine]] u [[Damask]]. Širili su arapsku kulturu na svim područjima novog islamskog carstva. Uveli su arapski novac i arapski jezik u svim novoosvojenim državama te gradili [[džamija|džamije]].

Primjetan je i utjecaj [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]] na vladare ovog doba. Ono što su preuzeli iz njihove kulture se prvenstveno vidi u uvođenju osobne garde, obavještajne službe i stroge vojne države. Izgradili su [[flota|flotu]]. Organizaciju države su zasnovali na bizantskim principima. Osnovali su prvu [[pošta|poštu]] na ovim područjima. Uveli su i [[sud]]stvo, ali jedino njihova presuda je bila važeća i konačna.

== Omejidi u Španjolskoj ==
[[Datoteka:Spain Andalusia Cordoba BW 2015-10-27 13-54-14.jpg|desno|mini|250px|Unutrašnjost [[Velika džamija u Córdobi|Velike Džamije u Córdobi]] napravljene u vrijeme Omejida]]

=== Povijest vladavine ===

Vladavina Omejida je završila dolaskom [[Abasidi|Abasida]] na vlast koji su tada odlučili smaknuti sve iz dinastije Omejida. Preživio je samo [[Abdurahman I.]] sa svojim trinaestogodišnjim bratom. Njih dvojica i njihov oslobođeni rob Bedr su pet godina lutali po islamskom carstvu, dok nisu završili na udaljenom španjolskom kraju carstva. Ni muslimani ovog podneblja nisu bili zainteresirani za abasidsku vlast, niti su ih Abasidi na to prisiljavali, što je Abdurahman I. iskoristio. Poslao je Bedra da govori o uspostavi omejidske vlasti, što su Španjolci i prihvatili. Pod upravom Abasida ostao je [[Arapski poluotok]], [[Perzija]], [[Irak]], [[Sirija]], [[Egipat]] i [[Sjeverna Afrika]], a pod vlašću Omejida bio je [[Pirinejski poluotok]] kojim su vladali od [[756.]] do [[1031.]] godine, a vlast nad i jednim dijelom muslimani su potpuno izgubili tek [[1492.]]

Prijestolnica Omejidskog carstva u Španjolskoj bila je [[Cordoba]]. U ovo vrijeme Cordoba je značajno napredovala, ali ubrzo je došlo do nemira. Kršćani koji su imali pravo udruživanja i života u vlastitim zajednicama počeli su zahtijevati odvajanje od muslimanskog carstva. S druge strane Španjolska dolazi na udar [[Križarski ratovi|križarski ratova]] i biva poražena u jednom od njih ([[1198.]] – [[1216.]]) Cordoba je osvojena [[1232.]] Dio Španjolske oko Granade je ostao u muslimanskoj vlasti do [[1492.]] Međutim, prvenstveno zbog borbe za vlast, [[1486.]] počinje građanski rat. Kralj [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinand]] i kraljica [[Izabela I. Kastiljska|Izabela]] su opkolili Granadu i tražili od muslimana da se predaju zaklevši se pri tome da neće rušiti džamije, [[vakuf]]sku imovinu i poštovati običaje muslimana. Međutim ovo se nije ostvarilo, i Španjolska je ubrzo postala dijelom [[Inkvizicija|inkvizicije]].

=== Značaj ===
[[Datoteka:Umayyad Great Mosque001.jpg|desno|mini|300px|[[Velika džamija u Damasku|Omejidska džamija u Damasku]]]]
Već samim dolaskom Abdurahmana I započela je gradnja džamija i škola, prvih islamskih škola u [[Europa|Europi]]. Međutim Španjolska je bila najnaprjednija u doba Abdurahmana III. U Cordobi je onda bilo oko sedamsto [[džamija]], trista javnih [[hamam]]a, te biblioteka sa 600 000 svezaka raznih djela.

U toku vladavine Omejida Cordoba je bila centar tkalačkog zanata i rezbarija od [[slonovača|slonovače]]. Razvijena je proizvodnja [[svila|svile]], kože, otvoreni su rudnici [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Zahvaljujući njima način proizvodnje papira je prenešen u [[Italija|Italiju]] pa onda i u [[Francuska|Francusku]]. Značajan utjecaj su imali i na školstvo, jer su pod njihovom vladavinom otvorena i [[sveučilište|sveučilišta]] u Cordobi, [[Sevilla|Sevilli]], [[Granada|Granadi]] i [[Malaga|Malagi]].

Najzačajniji znanstvenici iz ovog vremena su:

*[[El-Gafiki]], liječnik, sakupljač biljaka koje je imenovao na tri jezika: arapskom, berberskom i latinskom.
*[[Ez-Zekkeli]], astronom
*[[Ibnul Hajjan]], povjesničar
*Abdurahman [[ibn Haldun]], povjesničar, astronom, ekonomist, pravnik, vojni strateg, filozof, koji se smatra jednim od osnivača modernih znanosti: demografija, povijest kulture, povijesna znanost, povijest filozofije i sociologije.
*[[Ibn Džubjer]], putopisac
*[[Ibn Betuta]] filozof, liječnik i glazbenik
*[[Ibn Rušd]] (Averroes), filozof, astronom, liječnik.

== Popis omejidskih kalifa ==

'''Omejidski kalifi u Damasku'''
:Muavija I. ibn Abi Sufijan, 661.–680.
:Jezid I. ibn Muavija, 680.–683.
:Muavija II. ibn Jezid, 683.–684.
:Marvan I. ibn Hakam, 684.–685.
:Abd al-Malik ibn Marvan, 685.–705.
:al-Walid I. ibn Abd al-Malik, 705.–715.
:Sulejman ibn Abd al-Malik, 715.–717.
:Omer ibn Abdull-Aziz, 717.–720.
:Jezid II. ibn Abd al-Malik, 720.–724.
:Hišam ibn Abd al-Malik, 724.–743.
:al-Walid II. ibn Jezid II, 743.–744.
:[[Jezid III. ibn al-Walid]], 744.
:Ibrahim ibn al-Walid, 744.
:Marvan II. ibn Muhammad 744.–750.

'''Omejidski Emiri u Cordobi'''
:Abdurahman I., 756.–788.
:Hišam I., 788.–796.
:al-Hakam I., 796.–822.
:Abdurahman II., 822.–852.
:Muhamed I. od Córdobe, 852.-886.
:Al-Mundhir, 842.-888.
:Abdulah ibn Muhammad, 888.–912.
:Abdurahman III., 912.–929.

'''Omejidski kalifi u Cordobi'''
:Abdurahman III., 929.–961.
:Al-Hakam II., 961.–976.
:Hišam II., 976.–1008.
:Muhamed II., 1008.–1009.
:Sulejman, 1009.–1010.
:Hišam II., 1010.–1012.
:Sulejman, 1012.–1017.
:Abdurahman IV., 1021.–1022.
:Abdurahman V., 1022.–1023.
:Muhamed III., 1023.–1024.
:Hišam III., 1027.–1031.

'''Omejidski [[tabini]]'''
:Jezid bin Muavija
:Abd al-Malik ibn Marvan

[[Kategorija:Kalifati]]
[[Kategorija:Povijest islama]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Sunizam]]

Omejidi - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica