WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T19:52:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 19:52
Redak 3:		Redak 3:
	[[datoteka:Omega Baryon.svg\|mini\|desno\|300px\|Tragovi u [[Komora na mjehuriće\|komori na mjehuriće]] kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.]]		[[datoteka:Omega Baryon.svg\|mini\|desno\|300px\|Tragovi u [[Komora na mjehuriće\|komori na mjehuriće]] kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.]]

	'''Omega barion''' ili '''omega-čestica''' je [[barion]] koji spada u obitelj [[subatomska čestica\|subatomskih čestica]] [[hadroni\|hadrona]], koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju [[elementarni naboj]] +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže [[gornji kvark\|gornji]] ili [[donji kvark]] (iz prve generacije). <ref> {{~~cite web~~ \| author=Particle Data Group \|url=http://pdg.lbl.gov/2011/reviews/rpp2011-rev-naming-scheme-hadrons.pdf \|title= 2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons \|accessdate=2011-12-26 }} </ref> Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što [[standardni model]] predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10<sup>-25</sup> [[sekunda\|sekundi]], što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja [[jaka nuklearna sila\|jake nuklearne sile]], i stoga oni ne tvore hadrone. <ref> {{cite journal\|author=A. Quadt\|year=2006\|title=Top quark physics at hadron colliders\|journal=European Physical Journal C\|volume=48\|issue=3\|pages=835–1000\|bibcode = 2006EPJC...48..835Q \|doi=10.1140/epjc/s2006-02631-6\|url=http://cds.cern.ch/record/1339554 }}</ref>		'''Omega barion''' ili '''omega-čestica''' je [[barion]] koji spada u obitelj [[subatomska čestica\|subatomskih čestica]] [[hadroni\|hadrona]], koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju [[elementarni naboj]] +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže [[gornji kvark\|gornji]] ili [[donji kvark]] (iz prve generacije). <ref> {{Citiranje weba \| author=Particle Data Group \|url=http://pdg.lbl.gov/2011/reviews/rpp2011-rev-naming-scheme-hadrons.pdf \|title= 2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons \|accessdate=2011-12-26 }} </ref> Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što [[standardni model]] predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10<sup>-25</sup> [[sekunda\|sekundi]], što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja [[jaka nuklearna sila\|jake nuklearne sile]], i stoga oni ne tvore hadrone. <ref> {{cite journal\|author=A. Quadt\|year=2006\|title=Top quark physics at hadron colliders\|journal=European Physical Journal C\|volume=48\|issue=3\|pages=835–1000\|bibcode = 2006EPJC...48..835Q \|doi=10.1140/epjc/s2006-02631-6\|url=http://cds.cern.ch/record/1339554 }}</ref>

	Prvi otkriveni omega barion bio je Ω<sup>−</sup>, stvoren od 3 [[Strani kvark\|strana kvarka]] 1964. <ref> {{cite journal\|author=V. E. Barnes\|year=1964\|title=Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three \|url=http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf\|journal=Physical Review Letters\|volume=12 \|issue=8 \|page=204 \|bibcode = 1964PhRvL..12..204B\|doi = 10.1103/PhysRevLett.12.204\|display-authors=etal}} </ref> Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, [[masa\|masu]] i raspad predvidio još 1961. američki [[fizičar]] [[Murray Gell-Mann\|M. Gell-Mann]] i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju [[izospin]] 0.		Prvi otkriveni omega barion bio je Ω<sup>−</sup>, stvoren od 3 [[Strani kvark\|strana kvarka]] 1964. <ref> {{cite journal\|author=V. E. Barnes\|year=1964\|title=Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three \|url=http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf\|journal=Physical Review Letters\|volume=12 \|issue=8 \|page=204 \|bibcode = 1964PhRvL..12..204B\|doi = 10.1103/PhysRevLett.12.204\|display-authors=etal}} </ref> Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, [[masa\|masu]] i raspad predvidio još 1961. američki [[fizičar]] [[Murray Gell-Mann\|M. Gell-Mann]] i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju [[izospin]] 0.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T18:00:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Octeto bariônico.png|mini|desno|300px|[[Oktet]] lakih [[barion]]a sa [[spin]]om 1/2.]]

[[datoteka:Omega Baryon.svg|mini|desno|300px|Tragovi u [[Komora na mjehuriće|komori na mjehuriće]] kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.]]

'''Omega barion''' ili '''omega-čestica''' je [[barion]] koji spada u obitelj [[subatomska čestica|subatomskih čestica]] [[hadroni|hadrona]], koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju [[elementarni naboj]] +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže [[gornji kvark|gornji]] ili [[donji kvark]] (iz prve generacije). <ref> {{cite web | author=Particle Data Group |url=http://pdg.lbl.gov/2011/reviews/rpp2011-rev-naming-scheme-hadrons.pdf |title= 2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons |accessdate=2011-12-26 }} </ref> Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što [[standardni model]] predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10-25 [[sekunda|sekundi]], što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja [[jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]], i stoga oni ne tvore hadrone. <ref> {{cite journal|author=A. Quadt|year=2006|title=Top quark physics at hadron colliders|journal=European Physical Journal C|volume=48|issue=3|pages=835–1000|bibcode = 2006EPJC...48..835Q |doi=10.1140/epjc/s2006-02631-6|url=http://cds.cern.ch/record/1339554 }}</ref>

Prvi otkriveni omega barion bio je Ω−, stvoren od 3 [[Strani kvark|strana kvarka]] 1964. <ref> {{cite journal|author=V. E. Barnes|year=1964|title=Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three |url=http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf|journal=Physical Review Letters|volume=12 |issue=8 |page=204 |bibcode = 1964PhRvL..12..204B|doi = 10.1103/PhysRevLett.12.204|display-authors=etal}} </ref> Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, [[masa|masu]] i raspad predvidio još 1961. američki [[fizičar]] [[Murray Gell-Mann|M. Gell-Mann]] i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju [[izospin]] 0.

== Barioni ==
{{Glavni|Barion}}

'''Barion''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βαρύς'': težak + [elektr]on) je [[subatomska čestica]] polucijeloga [[spin]]a, podvrsta [[Hadroni|hadrona]] (kao na primjer [[proton]], [[neutron]], [[lambda barion]] ili lambda-čestica, [[sigma barion]] ili sigma-čestica, [[ksi barion]] ili ksi-čestica , [[delta barion]] ili delta-čestica i omega barion ili
omega-čestica). <ref> '''barion''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5945] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.</ref> Barioni su [[fermion]]i na koje djeluje [[jaka nuklearna sila]], ili drugim riječima [[hadron]]i polucjelobrojnog [[spin]]a. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 [[kvark]]a, za razliku od [[mezon]]a, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i [[mezoni]] su [[hadroni]], čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv ''barion'' dolazi iz [[Grčki jezik|grčkog]] ''βαρύς'' (''barys''), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih [[tvar]]nih čestica.

=== Svojstva bariona ===

{| class="wikitable"
|+ Svojstva bariona
|-
! scope="col" | Barion
! scope="col" | Oznaka
! scope="col" | [[Kvark]]ovska građa
! scope="col" | [[Električni naboj|Električni]] naboj ''Q/e ''
! scope="col" | [[Masa]] ''m'' (MeV/c²)
! scope="col" | [[Vrijeme poluraspada|Vrijeme]] poluraspada
! scope="col" | [[Spin]]
! scope="col" | [[Izospin]]
|-
| [[Proton]]
| p
| uud
| 1
| 938,3
| stabilan
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Antiproton]]
| {{overline|p}}
| {{overline|uud}}
| - 1
| 938,3
|
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Neutron]]
| n
| udd
| 0
| 939,6
| 880 [[sekunda|s]]
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Antineutron]]
| {{overline|n}}
| {{overline|udd}}
| 0
| 939,6
|
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Lambda barion]]
| Λ0
| uds
| 0
| 1 115,7
| 2,6 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 0
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ+
| uus
| 1
| 1 189,4
| 8 ∙ 10–11 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ0
| uds
| 0
| 1 192,6
| 7,4 ∙ 10–20 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ-
| dds
| - 1
| 1 197,45
| 1,5 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ0
| uss
| 0
| 1 314,86
| 2,9 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ-
| dss
| - 1
| 1 321,71
| 1,6 ∙ 10–10 [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Delta barion]]
| Δ++
| uuu
| 2
| 1 232
| 5,6 ∙ 10–24 [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|-
| Omega barion
| Ω-
| sss
| - 1
| 1 672,45
| 8,2 ∙ 10–11 [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|}

== Hiperoni ==
{{Glavni|Hiperon}}

'''Hiperon''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''hiper'': preko, iznad + [elektr]on) je [[subatomska čestica]] građena od 3 [[kvark]]a od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine [[proton]]e i [[neutron]]e: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po [[Grčki alfabet|grčkim slovima]]: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ−), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ−) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω−). Imaju polucjelobrojni [[spin]] i pridržavaju se [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracove statistike]]. Međudjeluju [[Jaka nuklearna sila|jakom nuklearnom silom]]. Njihovo je [[vrijeme poluraspada]] oko jedne desetinke [[sekunda|nanosekunde]], a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i [[mezon]]e (na primjer Ω− → Ξ0 + π− ili [[pion]], Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π−, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću [[Antičestica|antičesticu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]

Omega barion - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica