Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:49:44Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:49
Redak 139:		Redak 139:

	==Arheološka istraživanja u Olimpiji==		==Arheološka istraživanja u Olimpiji==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Olimpija		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Olimpija
	\|slika = Olympie Temple Zeus.JPG		\|slika = Olympie Temple Zeus.JPG

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T04:57:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[NK Olimpija]]|nogometne klubove}}
{{Grčki grad
|ime= Arheološko nalazište Olimpija
|izvorno ime= Αρχαία Ολυμπία
|latinično ime=
|slika= Olympos.jpg
|periferija= Zapadna Grčka
|prefektura= Elida
|pokrajina=
|stanovništvo= 11.069
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo=
|godina popisa šireg stanovništva= 2001
|gustoća stanovništva=
|šira gustoća stanovništva=
|površina=
|šira površina=
|visina=63
|z. širina = 37.633
|z. dužina = 21.616
|širina-stupnjevi= 37
|širina-minute= 38
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 21
|dužina-minute= 37
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 271 65
|pozivni broj= 26240
|registarska oznaka= HA
|gradonačelnik=
|stranica= [http://www.dimospirgou.gr/ www.dimospirgou.gr]
}}
'''Olimpija''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj [[Grčka|Grčkoj]] i današnji grad u prefekture [[Prefektura Elida|Elidi]]. Olimpija
je najpoznatija kao mjesto na kojem su se održavale [[Olimpijske igre]] staroga doba, koje su bile usporedive jedino s [[Pitijske igre|Pitijskim igarama]] održavanima u svetištu [[Delfi]]. Obje igre održavane su kao [[Olimpijada]] (dakle svake četiri godine). [[Olimpijske igre]] održavale su se najvjerojatnije već i prije [[776. pr. Kr.|776. godine prije Krista]] kada znamo na osnovi zapisa da su igre održane.
[[datoteka:Plan Olympia sanctuary-en.svg|mini|lijevo|700px|Plan Olimpije:
1: Sjeveroistočna propileja
– 2: Pritaneon
– 3: Filipejon
– 4: Herin hram
– 5: Pelopijon
– 6: Nimfa Heroda Atticusa
– 7: Metron
– 8: Zanes
– 9: Kripta (nadsvođena staza do stadiona)
– 10: Stadion (Stadium)
– 11: Eko stoa
– 12: Zgrada Ptolomeja II. i Arsinoja
– 13: Stoa Hestia
– 14: Helenistička zgrada
– 15: Zeusov hram
– 16: Zeusov oltar
– 17: Zavjetna zgrada [[Ahejci|Ahejaca]]
– 18: Zavjetna zgrada [[Mikitos|Mikitosa]]
– 19: Pajonska Nika
– 20: Gimnasion
– 21: Vježbalište
– 22: Teokoleon
– 23: Heron
– 24: [[Fidija|Fidijin]] kiparski atelier ( kasnije ranokršćanska bazilika)
– 25: Kupališta na rijeci Kladeos
– 26: Grčko kupalište
– 27: Prenočišta
– 28: Prenočišta
– 29: Leonidijon
– 30: Južna kupališta
– 31: Buleterijon
– 32: Južna stoa
– 33: Neronova vila<br />
''Zgrade Riznice''
– I: [[Sikion]]
– II: [[Sirakuza]]
– III: [[Durrës|Epidamnus]] ?
– IV: [[Istanbul|Byzantium]] ?
– V: [[Sibaris]] ?
– VI: [[Cirena]] ?
– VII: Neutvrđeno
– VIII: Oltar ?
– IX: [[Selinunt]]
– X: [[Metapontum]]
– XI: [[Megara]]
– XII: [[Gela]]
]]

[[394.]] godine ( točno nakon 1170 godina ) rimski car [[Teodozije I. Veliki]] zabranio je Igre, jer su suviše podsjećale na prošle [[Politeizam|mnogobožačke]] religije.

==Antička Olimpija==

[[datoteka:Map greek sanctuaries-hr.svg|mini|<center>Karta grčkih svetišta s pozicijom Olimpije]]

Svetište, zvano ''Altis'', imalo je brojne nepovezane objekte i zgrade.
Zgrade sa natkrivenim svetištem ([[temenos]]) bile su; Herin Hram (Herajon), Zeusov Hram, Pelopijon i dio uz glavni oltar, gdje su se prinosile žrtve. Teren [[hipodrom|Hipodroma]] i kasnijeg [[stadion|stadiona]] izgrađeni su istočno od ovih objekata.

Sjeverno od svetišta nalazile su se objekti; Pritanejona i Filipejona kao i zgrade Olimpijske riznice (to su podizali pojedini grčki polisi). Južno od riznica ležao je Metron sa Eko stojom na istoku. Južno od svetišta, ležale su i zgrade Južne stoje, Buleterijon, Vježbalište Olimpija, kiparski atelier [[Fidija|Fidije]], Gimnasion i Leonidajon.

Olimpija je bila poznata i po divovskom [[Fidija|Fidijinom]] kipu od [[slonovača|slonovače]] i [[zlato|zlata]] boga Zeusa ([[Zeusov kip u Olimpiji]]), jednim od [[Sedam svjetskih čuda]] po Antipateru iz Sidona.

* U neposrednoj blizini Zeusovog hrama, iskopan je [[1950-ih]] atelje kipara [[Fidija|Fidije]].

Antički ostatci nalaze se sjeverno od rijeke [[Alfej]] i gore Kronos. Riječica Kladeos, pritoka Alfejosa teče oko područja svetišta.

==Povijest==

''Za povijest Olimpijskih igara pogledajte [[Olimpijske igre]]''

===Svetište za neolita===

Ostatci kostiju i žrtvenih predmeta sežu do X st. pr. Kr.

===Za arhaičnog doba===

Prve Olimpijske svečanosti organiziralo je [[polis|grad]] [[Elis]] u VIII. pr. Kr. - vjeruje se da su prve igre održane [[776. pr. Kr.]]

Veće promjene odigrale su se oko 700. pr. Kr., tada je poravnan teren na borilištima. Moć grada Elisa je počela opadati tako da je početkom VII st. pr. Kr. svetište Olimpija došlo u ruke grada Pise (Piza iz Peloponeza) [[676. pr. Kr.]] Pižani su organizirali igre sve do kasnog VII st. pr. Kr.
Najraniji objekti na svetištu podignuti su oko 600. pr. Kr., tad su Skiluđani saveznici Pižana, podignuli '''Herin Hram''', Zgradu Riznice, '''Pelopijon''' i '''Buleterijon''' ( VI st. pr. Kr.). Prvi stadion podignut je oko [[560. pr. Kr.]]. [[580. pr. Kr.]], grad Elis je uz pomoć [[Sparta|Sparte]], zauzeo Pisu i preuzeo kontrolu nad svetištem.

===Igre u klasično doba===

[[Stara Grčka|Klasični period]] Grčke između V i IV st. pr. Kr., bilo je zlatno doba Olimpije, tada su podignuti brojni religiozni i svjetovni objekti na svetištu.<ref name="b">[http://sunsite.icm.edu.pl/olympics/classical/ Olympics through Time: Classical]</ref>

'''Zeusov hram''' podignut je sredinom V st. pr. Kr., svojom veličinom nadmašio je sve ostale zgrade u Olimpiji podignute do tada.
Podignuti su budući sportski objekti [[Stadion|stadium]] i [[hipodrom]] (za natjecanje zaprega). Zgrada - '''Pritanejona''' podignuta je sjeverozapadno od svetišta oko [[470. pr. Kr.]] <ref name="b"/>

Na kraju klasičnog razdoblja podignuti su sljedeći objekti u Olimpijskom svetištu; '''Metron''' ( oko [[400. pr. Kr.]] ), zgrada '''Eko stoa''' (oko [[350. pr. Kr.]] ) i zgrada '''Južne stoe'''.<ref name="b"/>

===Igre u helenističkom dobu===

Pri kraju IV st. pr. Kr. podignut je '''Filipejon''', te zatim oko [[300. pr. Kr.]] najveći objekt u Olimpiji - '''Leonidajon''', za smještaj važnih gostiju.
U to vrijeme igre su postale još značajnije, te su stoga podignuta nova sportska borilišta; '''Vježbalište''' (III st. pr. Kr.), '''Gimnasion''' (II st. pr. Kr.) i zgrade kupališta (oko [[300. pr. Kr.]] ). Konačno oko 200. godine pr. Kr., podignut je natkriven trijem kojom je povezan ulaz u stadion sa svetištem.
<ref name="c">[http://sunsite.icm.edu.pl/olympics/classical/ Olympics through Time: Hellenistic]</ref>

===Igre za Rimljana===

Za vrijeme Rimljana igre su otvorene i svim građanima [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Tada se počelo i sa obnovom objekata, pa tako i Zeusova hrama - a otpočelo se i s gradnjom novih objekata. [[150.]] godine izgrađen je '''Nimfeum''' (ili Exedra). Izgrađena su i Nova kupališta, kojima su zamijenjena starija Grčka iz [[100.]] godine, a izgrađen je i akvedukt [[160.]] godine.<ref name="d">[http://sunsite.icm.edu.pl/olympics/classical/ Olympics through Time: Roman]</ref>

U III st. svetište je pretrpilo ozbiljne štete nakon serije zemljotresa.
Zbog sve učestalih provala barbarskih plemena od [[267.]] godine, Olimpija su počeli graditi obrambene zidove od materijala sa starijih objekata na svetišu. I pored urušavanja Igara, one su se održavale sve do posljednje Olimpijade održane [[ 393.]] godine, nakon tog su carskim dekretom zabranjene. [[Fidija|Fidijin]] kiparski atelier tada je pretvoren u ranokršćansku baziliku. U svetište se je naselilo kršćansko stanovništvo sve do poznog VI st. <ref name="d"/>

*Nakon toga svetište je napušteno i zaboravljeno a njegovi objekti zatrpani sve do ponovnog otkrića u XIX st.<ref name="d"/>

==Arheološka istraživanja u Olimpiji==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Olimpija
|slika = Olympie Temple Zeus.JPG
|godina = [[1989.]] <small>(13. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/517
|država = {{ZD+X/G|GRČ}}
}}

===Otkriće nalazišta===

Točan položaj svetišta, ponovno je točno otkriven i lociran [[1766.]] godine od strane engleskog ljubitelja starina Richarda Chandlera.<ref name="f"> Sherry Marker, [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.htmlsec=travel&res=9B07EFDC1E3BF93BA25754C0A9629C8B63 "Where Athletes Once Ran"] in the ''New York Times'', July 18, 2004.</ref> Prva iskapanja u Olimpiji nisu provedena sve do [[1829.]] godine, tada je iskapanja provela francuska znanstvena ekspedicija na [[Peloponez]] ( ''Expedition Scientifique de Moree'').

Od [[1870-ih]] arheološka iskapanja i zaštitu nalazišta provodi [[Njemački arheološki institut iz Atene]].
Prva veća iskapanja u Olimpiji otpočela su [[1875.]] godine, koja je organizirala tadašnja Njenmačka pod vodstvom arheologa [[Ernst Curtius]] i njegovih kolega; Gustava Hirschfelda, George Treua i Adolfa Furtwänglera, njima su se pridružili arhitekti; A. Boetticher, Wilhelm Dörpfeld i Richard Borrmann.
Oni su doveli na svijetlo dana središnje dijelove svetilišta; Zeusov hram, Herin hram, Metron, Bouleuterion, Filipejon, Echo Stoa, Riznicu i
Palaestra. Značajni nalazi bili su; kipovi iz Zeusova hrama, [[Atena|Nike]] of [[Paeonius]], [[Praksitel|Praksitelov]] kip boga [[Hermo|Hermesa]] i jako puno brončanih predmeta. Ukupno je iskopano i evidentirano 14 000 objekata. Pronađeni objekti su izloženi u muzeju izgrađenom na samom nalazištu.<ref name="e">[http://www.dainst.org/index_548_en.html Olimpija] at the Deutsches Archäologisches Institut</ref>

===iskapanja od 1900 do 1950===

Iskapanja su se nastavila smanjenim intezitetom pod vodstvom Dörpfelda, između 1908. i 1929. godine. Puno sustavnija iskapanja otpočela su [[1936.]] u povodu [[1936.]] Ljetna [[olimpijada]] u [[Berlin|Berlinu]] pod upravom njemačkih arheologa [[Emil Kunze|Emila Kunzea]] i [[Hans Schleif|Hansa Schleifa]]. Njihova istraživanja koncetrirala su se na dio južno od stadiona, na Južnu stoju, kompleks kupališta i Gimnasion.<ref name="e"/>

===iskapanja od 1950-ih do danas===

Između [[1952.]] i [[1966.]] godine arheolozi Kunze i Schleif nastavili su svoja istraživanja, kojima se pridružio arhitekt [[Alfred Mallwitz]]. Oni su uspjeli otkriti Fidijin atelier, hram Leonidajon i sjeverni zid stadiona.<ref name="e"/> Mallwitz je vodio iskapanja između [[1972.]] do [[1984.]] i točno utvdio mjesto gdje se nalazio Pritanejon. Od [[1984.]] do [[1996.]] godine radove vodi Helmut Kyrieleis, koji se više usmjerio na istraživanje ranije povijesti svetišta Olimpija, s novijim iskapanjima na Pritanejonu i Pelopionu.<ref name="e"/>

==Olimpija danas==

[[Olimpijski plamen]] na današnjim suvremenim [[Olimpijske igre]] pali se u Olimpiji pomoću sunca i zrcala na obnovljenom Olimpijskom stadionu te se odatle prenosi štafetom do zemlje i mjesta gdje se igre trebaju održati. Za vrijeme modernih Olimpijskih igara održanih u [[Atena]] [[Ljetna Olimpijada 2004|2004]], natjecanja u ženskom streljaštvu održana su na obnovljenom stadionu u Olimpiji.

[[datoteka:Olympia - Hera Temple.jpg|mini|250px|Herin hram]]

==Rast stanovništva posljednjih decenija==

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
! Godina !! Stanovništvo !! Promjena !! Stanovništvo općine !! Promjena
|-
| 1981 || 1,125 || - || - || -
|-
| 1991 || 1,742 || -349/-4.87% || 11,229 || -
|-
| 2001 || 1,475 || -267/-15.33% || 11,069 || -160/1.42%
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.stoa.org/metis/cgi-bin/qtvr?site=Fotografska tura po Olimpiji]
*[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0062%3Aid%3DOlimpija Harry Thurston Peck, ''Harper's Dictionary of Classical Antiquities,'' (1898):]
*[http://www.losttrails.com/pages/Hproject/Olympia/Olympia.html Olimpija] - crno bijele fotografije nalazišta
*[http://oncampus.richmond.edu/academics/classics/photos/Olimpija.html Foto galerija nalazišta Olimpija]
*[http://www.olympia-greece.org/museum.html Stari muzej u Olimpiji]

{{Svjetska baština u Grčkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
[[Kategorija:Starogrčka svetišta]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Grčkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]

Olimpija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica