Oksazini - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:51:49Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:51
Redak 49:		Redak 49:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Category:Oxazines}}~~

	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T04:27:02Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 04:27
Redak 13:		Redak 13:
	== Slike ==		== Slike ==
	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Structural formula of morpholine.svg\|Mofolin.		Datoteka:Structural formula of morpholine.svg\|Mofolin.
	~~File~~:10H-phenoxazine 200.svg\|Fenoksazin.		Datoteka:10H-phenoxazine 200.svg\|Fenoksazin.
	~~File~~:C.I. Pigment Violet 23.svg\|[[Ljubičasti pigment 23]].		Datoteka:C.I. Pigment Violet 23.svg\|[[Ljubičasti pigment 23]].
	</gallery>		</gallery>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T08:58:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 08:58
Redak 9:		Redak 9:

	== Benzoksazini ==		== Benzoksazini ==
	'''Benzoksazini''' nastaju [[kemijska reakcija\|kemijskom reakcijom]] [[fenoli\|fenola]], [[formaldehid]]a i primarnih [[amin]]a koji se zagrijavanjem na oko 200 ° C [[Polimerizacija\|polimeriziraju]] da bi stvorili polibenzoksazinske mreže. <ref>{{~~Cite web~~\|url=http://www.escm.eu.org/docs/eccm13/0721.pdf\|title=BENZOXAZINE CHEMISTRY: A NEW MATERIAL TO MEET FIRE RETARDANT CHALLENGES OFAEROSPACE INTERIORS APPLICATIONS}}</ref> Rezultirajući [[kompozit]]i termootporne polimerne matrice visoke molekulske mase koriste se tamo gdje su potrebna poboljšana [[mehanika\|mehanička]] svojstva, otpornost na [[plamen]] i vatru u usporedbi s [[Epoksidne smole\|epoksidnim]] i fenolnim [[smola]]ma. <ref>Handbook of Benzoxazine Resins, ed. Hatsuo Ishida And Tarek Agag, Elsevier B.V., 2011, {{ISBN\|978-0-444-53790-4}}</ref>		'''Benzoksazini''' nastaju [[kemijska reakcija\|kemijskom reakcijom]] [[fenoli\|fenola]], [[formaldehid]]a i primarnih [[amin]]a koji se zagrijavanjem na oko 200 ° C [[Polimerizacija\|polimeriziraju]] da bi stvorili polibenzoksazinske mreže. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.escm.eu.org/docs/eccm13/0721.pdf\|title=BENZOXAZINE CHEMISTRY: A NEW MATERIAL TO MEET FIRE RETARDANT CHALLENGES OFAEROSPACE INTERIORS APPLICATIONS}}</ref> Rezultirajući [[kompozit]]i termootporne polimerne matrice visoke molekulske mase koriste se tamo gdje su potrebna poboljšana [[mehanika\|mehanička]] svojstva, otpornost na [[plamen]] i vatru u usporedbi s [[Epoksidne smole\|epoksidnim]] i fenolnim [[smola]]ma. <ref>Handbook of Benzoxazine Resins, ed. Hatsuo Ishida And Tarek Agag, Elsevier B.V., 2011, {{ISBN\|978-0-444-53790-4}}</ref>

	== Slike ==		== Slike ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T09:30:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Oxazines.svg|mini|desno|400px|8 postojećih [[izomer]]a oksazina. <ref>Theophil Eicher, Siegfried Hauptmann, Andreas Speicher: ''The Chemistry of Heterocycles: Structures, Reactions, Synthesis, and Applications'', 3rd, Completely Revised and Enlarged Edition, John Wiley & Sons, p. 442 ({{Google books|5WHB8VL_mlIC|page=442}}).</ref>]]

[[datoteka:DioxazineFrChloranil.png|mini|desno|300px|Sintetički put do dioksazinskih bojila. <ref name=Ullmann>Horst Tappe, Walter Helmling, Peter Mischke, Karl Rebsamen, Uwe Reiher, Werner Russ, Ludwig Schläfer and Petra Vermehren "Reactive Dyes"in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2000, Wiley-VCH, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a22_651}}</ref>]]

'''Oksazini''' su [[Heterociklički aromatski spojevi|heterociklički spojevi]] koji sadrže jedan [[kisik]]ov i jedan [[dušik]]ov [[atom]] u dvostruko nezasićenom šesteročlanom prstenu. [[Izomer]]i postoje ovisno o relativnom položaju atoma i relativnom položaju dvostrukih [[Kemijska veza|kemijskih veza]]. [[Derivat]]i se nazivaju isto oksazini; primjeri uključuju ifosfamid i morfolin (tetrahidro-1,4-oksazin). Tržišno dostupan dihidro-1,3-oksazin je reagens u Meyersovoj sintezi [[Aldehidi|aldehida]]. [[Fluorescencija|Fluorescentna]] [[bojilo|bojila]] poput nilske crvene i nilsko plave temelje se na [[Aromati|aromatskom]] benzofenoksazinu. Cinabarin i cinabarska kiselina dva su prirodna dioksazina koja se dobivaju biorazgradnjom triptofana. <ref> Stone, Trevor W.; Stoy, Nicholas; Darlington, L. Gail "An expanding range of targets for kynurenine metabolites of tryptophan" Trends in Pharmacological Sciences 2013, volume 34, pp. 136-143. </ref>

== Dioksazini ==
'''Dioksazini''' su pentaciklički spojevi koji se sastoje od dva pojedinačna oksazina. Tržišno važan primjer je [[pigment]] [[ljubičasti pigment 23]].

== Benzoksazini ==
'''Benzoksazini''' nastaju [[kemijska reakcija|kemijskom reakcijom]] [[fenoli|fenola]], [[formaldehid]]a i primarnih [[amin]]a koji se zagrijavanjem na oko 200 ° C [[Polimerizacija|polimeriziraju]] da bi stvorili polibenzoksazinske mreže. <ref>{{Cite web|url=http://www.escm.eu.org/docs/eccm13/0721.pdf|title=BENZOXAZINE CHEMISTRY: A NEW MATERIAL TO MEET FIRE RETARDANT CHALLENGES OFAEROSPACE INTERIORS APPLICATIONS}}</ref> Rezultirajući [[kompozit]]i termootporne polimerne matrice visoke molekulske mase koriste se tamo gdje su potrebna poboljšana [[mehanika|mehanička]] svojstva, otpornost na [[plamen]] i vatru u usporedbi s [[Epoksidne smole|epoksidnim]] i fenolnim [[smola]]ma. <ref>Handbook of Benzoxazine Resins, ed. Hatsuo Ishida And Tarek Agag, Elsevier B.V., 2011, {{ISBN|978-0-444-53790-4}}</ref>

== Slike ==
<gallery>
File:Structural formula of morpholine.svg|Mofolin.
File:10H-phenoxazine 200.svg|Fenoksazin.
File:C.I. Pigment Violet 23.svg|[[Ljubičasti pigment 23]].
</gallery>

== Oksazinska bojila ==
{{glavni|Bojilo}}

'''Oksazinska bojila''' sadrže kao [[kromofor]] fenoksazonijsku grupu često kondenziranu s aromatskim sistemima. Stabilizacija rezonantnih kinonoidnih oblika, u kojima se ta bojila kao [[soli]] s jakim kiselinama nalaze, povećava se prisutnošću [[Auksokromne skupine|auksokromnih skupina]] (—N < i —OH) u m-položaju prema [[kisik]]u, odnosno u p-položaju prema [[dušik]]u. Važnost ima danas još samo mala grupa dioksazinskih bojila, u kojima su dva oksazinska sistema kondenzirana. To su briljantna, vrlo postojana bojila za direktno bojenje [[pamuk]]a i [[vuna|vune]]. Primjer za njih je ''Siriuslichtblau FF2GL'', [[indeks boje|C.I.]] 51300, koji se priprema kondenzacijom p-aminodifenilamin-o-sulfonske kiseline s tetraklor-p-benzokinonom (kloranilom) u vodenoj otopini uz [[magnezij]]ev oksid i zatim ciklizacijom tako dobivenog intermedijarnog produkta s pomoću oleuma. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Slike ===

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Nile blue 05.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Nile red 01.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Bacillus subtilis stained with Nile Red.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|[[Nilsko plava]] u vodi; s lijeva na desno: [[pH]] 0, pH 4, pH 7, pH 10, pH 14.
|align=center|[[Nilsko crvena]] pod vidljivom i ultraljubičastom (366 nm) svjetlošću u različitim otapalima.
|align=center|''Bacillus subtilis'' obojan s nilskom crvenom.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Nilsko crvena]]
* [[Nilsko plava]]
* [[Resazurin]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Oxazines}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]