Okolinski determinizam - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:40, 6. travanj 2026.

2026-04-06T23:40:24Z

Suradnik10 u (test) 21:44, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T21:44:07Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 21:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Okolinski determinizam'''-->~~{{Povijest ~~geografije~~ rubni stupac}}		{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}
	'''Okolinski determinizam''' poznat također kao '''klimatski determinizam''' ili '''geografski determinizam''' ('''geodeterminizam''') pogled je koji tvrdi da fizička okolina, a ne socijalni uvjeti, determiniraju kulturu. Oni koji vjeruju u ovaj pogled govore kako su ljudi striktno definirani [[podražaj i odgovor\|podražajem i odgovorom]] ([[socijalna okolina\|okolinom]] i [[ponašanje]]m) te ne mogu pokazivati devijacije.		'''Okolinski determinizam''' poznat također kao '''klimatski determinizam''' ili '''geografski determinizam''' ('''geodeterminizam''') pogled je koji tvrdi da fizička okolina, a ne socijalni uvjeti, determiniraju kulturu. Oni koji vjeruju u ovaj pogled govore kako su ljudi striktno definirani [[podražaj i odgovor\|podražajem i odgovorom]] ([[socijalna okolina\|okolinom]] i [[ponašanje]]m) te ne mogu pokazivati devijacije.

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[ekonomska geografija' u '[[ekonomski zemljopis'

2025-06-13T03:15:25Z

Zamjena teksta - '[[ekonomska geografija' u '[[ekonomski zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 03:15
Redak 28:		Redak 28:
	== Podskupovi ==		== Podskupovi ==
	=== Klimatski ===		=== Klimatski ===
	Klimatski determinizam je aspekt [[~~ekonomska geografija~~\|ekonomske geografije]]. Ponekad se također naziva ''ekvatorijalnim paradoksom''. Prema ovoj teoriji oko 70% ekonomskog razvitka zemlje može se predvidjeti iz udaljenosti između određene zemlje od [[ekvator]]a. Drugim riječima, što je neka zemlja udaljenija od ekvatora, to će ona biti razvijenija. Paradoks vrijedi jednako za područja sjeverno i južno od ekvatora. Australija, primjerice, ima višu razinu ekonomskog razvitka od Indonezije. Paradoks se također primjenjuje unutar pojedinih zemalja – sjeverne američke savezne države razvijenije su od južnih saveznih država.		Klimatski determinizam je aspekt [[ekonomski zemljopis\|ekonomske geografije]]. Ponekad se također naziva ''ekvatorijalnim paradoksom''. Prema ovoj teoriji oko 70% ekonomskog razvitka zemlje može se predvidjeti iz udaljenosti između određene zemlje od [[ekvator]]a. Drugim riječima, što je neka zemlja udaljenija od ekvatora, to će ona biti razvijenija. Paradoks vrijedi jednako za područja sjeverno i južno od ekvatora. Australija, primjerice, ima višu razinu ekonomskog razvitka od Indonezije. Paradoks se također primjenjuje unutar pojedinih zemalja – sjeverne američke savezne države razvijenije su od južnih saveznih država.

	[[Singapur]] je često navođena iznimka ovog pravila: smješten je na 1,22° N i jedna je od najuspješnijih zemalja. Njegova se uspješnost temelji na njegovoj lučkoj poziciji. Ostale iznimke paradoksa obično imaju velike prirodne resurse. Dobar primjer tome je [[Saudijska Arabija]].		[[Singapur]] je često navođena iznimka ovog pravila: smješten je na 1,22° N i jedna je od najuspješnijih zemalja. Njegova se uspješnost temelji na njegovoj lučkoj poziciji. Ostale iznimke paradoksa obično imaju velike prirodne resurse. Dobar primjer tome je [[Saudijska Arabija]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}'

2025-06-13T00:05:51Z

Zamjena teksta - '{{Geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 00:05
Redak 56:		Redak 56:
	==Referencije==		==Referencije==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	{{~~Geografske~~ teme}}		{{zemljopisne teme}}

	[[Kategorija:Antropogeografija]]		[[Kategorija:Antropogeografija]]
	[[Kategorija:Sociologija]]		[[Kategorija:Sociologija]]
	[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]		[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Povijest geografije' u 'Kategorija:Povijest zemljopisa'

2025-06-12T22:39:59Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Povijest geografije' u 'Kategorija:Povijest zemljopisa'

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 22:39
Redak 60:		Redak 60:
	[[Kategorija:Antropogeografija]]		[[Kategorija:Antropogeografija]]
	[[Kategorija:Sociologija]]		[[Kategorija:Sociologija]]
	[[Kategorija:Povijest ~~geografije~~]]		[[Kategorija:Povijest zemljopisa]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T02:30:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Povijest geografije rubni stupac}}
'''Okolinski determinizam''' poznat također kao '''klimatski determinizam''' ili '''geografski determinizam''' ('''geodeterminizam''') pogled je koji tvrdi da fizička okolina, a ne socijalni uvjeti, determiniraju kulturu. Oni koji vjeruju u ovaj pogled govore kako su ljudi striktno definirani [[podražaj i odgovor|podražajem i odgovorom]] ([[socijalna okolina|okolinom]] i [[ponašanje]]m) te ne mogu pokazivati devijacije.

Fundamentalni argument okolinskih determinista činila je tvrdnja kako aspekti fizičke geografije, posebice klima, utječu na psihološki misaoni skup pojedinaca koji su zauzvrat definirali ponašanje i kulturu nekog društva koje su ti pojedinci formirali. Primjerice, za tropsku klimu tvrdilo se kako uzrokuje lijenost, opuštene stavove i promiskuitet, dok česte izmjene vremena na srednjim širinama vode jače determiniranoj i vođenoj [[radna etika|radnoj etici]]. Budući da navedeni utjecaji okoline djeluju polagano na čovjekovu biologiju, važno je bilo pratiti migracije grupa radi promatranja pod kojim su se uvjetima okoline razvijale ove grupe. Među ključnim proponentima ove ideje bili su [[Ellen Churchill Semple]], [[Ellsworth Huntington]], [[Thomas Griffith Taylor]] i vjerojatno [[Jared Diamond]]. Iako Diamondovo djelo stvara neke poveznice između okolinskih i klimatskih uvjeta te društvenog razvitka, publicirano je s navedenom namjerom o odbacivanju rasisitičkih i eurocentričnih teorija razvitka.<ref>Andrew, Sluyter (2003). [http://www.antipode-online.net/abstract.asp?vid=35&iid=4&aid=12&s=0 "Neo-Environmental Determinism, Intellectual Damage Control, and Nature/Society Science"]. ''Antipode'' '''4''' (35): 813–817.</ref>

== Povijest ==
Korijeni okolinskog determinizma potječu iz antike kada je primjerice grčki geograf [[Strabon]] pisao o tome kako klima utječe na psihološku dispoziciju različitih rasa. Neki su u staroj Kini unaprijedili oblik okolinskog determinizma poput onoga pronađenog u ''Djelima Guana Zhonga'' ([[Guanzi]] 管子), vjerojatno napisanog u 2. stoljeću pr. Kr. U poglavlju "Voda i Zemlja" (''Shuidi'' 水地), mogu se pronaći tvrdnje poput one da "voda [u stanju] Qija sada je snažna, brza i vijugava. Stoga su ljudi pohlepni, primitivni i ratoborni" te da "voda [u stanju] Chua jest nježna, plodna i bistra. Stoga su ljudi blagog srca, rezolutni i sigurni u sebe."<ref>prev. Allyn Rickett (1998), u ''Guanzi: Political, Economic, and Philosophical Essays from Early China: A Study and Translation''. Volume II. Princeton University Press, str. 106.</ref>

Drugi primjer rane adherencije okolinskom determinizmu bio je srednjovjekovni [[afrički Arapi|afričko-arapski]] pisac [[al-Jahiz]] koji je objasnio kako okolina može determinirati fizičke karakteristike stanovnika određene zajednice. Koristio je svoju ranu teoriju [[evolucija|evolucije]] kako bi objasnio porijeklo različitih [[boja ljudske kože]], posebice [[crna koža|crnu kožu]] za koju je vjerovao da je posljedica djelovanja okoline. Naveo je stjenovitu regiju s crnim [[bazalt]]om u sjevernom [[Najd]]u kao dokaz svoje teorije:<ref>Lawrence I. Conrad (1982), "Taun and Waba: Conceptions of Plague and Pestilence in Early Islam", ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'' '''25''' (3), str. 268-307 [278].</ref>
{{citat|Toliko je neobična da sve njezine gazele i nojevi, njezini insekti i muhe, njezine lisice, ovce i magarci, njezini konji i njezine ptice, svi su oni crni. Crnilo i bjelina ustvari su uzrokovani svojstvima regije kao i bogom danom prirodom vode i tla te blizinom ili udaljenošću od Sunca i intenzitetom ili mlakošću njegove topline.}}

[[Sociologija u srednjovjekovnom islamu|Arapski sociolog]] i [[polihistor]] [[Ibn Khaldun]] također se priklanjao okolinskom determinizmu. U svojem djelu ''[[Muqaddimah]]'' (1377.) objasnio je da crna koža nastaje zbog vruće klime [[subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] a ne zbog njezina porijekla. Stoga je on opovrgnuo [[Hamiti|hamitsku]] teoriju po kojoj su [[Ham]]ovi sinovi bili prokleti da budu crni kao što govori mit<ref>El Hamel, Chouki (2002), "'Race', slavery and Islam in Maghribi Mediterranean thought: the question of the Haratin in Morocco", ''The Journal of North African Studies'' '''7''' (3): 29–52 [39–42]</ref>.

Mnogi prijevodi Ibn Khalduna učinjeni su tijekom kolonijalne ere u namjeri da budu prikladni s klonijalnim propagandnim strojem<ref>[http://www.jstor.org/pss/3590803] Translation and the Colonial Imaginary: Ibn Khaldun Orientalist, by Abdelmajid Hannoum © 2003 Wesleyan University.</ref>. [http://books.google.com/books?id=6swTAAAAYAAJ&pg=PA61 The Negro land of the Arabs Examined and Explained] bilo je napisano 1841. godine te daje izvatke starijih prijevoda koji nisu činili dio kolonijalne propagande.
:''Kada je osvajanje zapada (pod Arapima) bilo dovršeno, a trgovci započeli prodirati u unutrašnjost, uvidjeli su da nijedna crnačka nacija nije snažna kao što je Ghanah čiji su se dominioni prostirali zapadno sve do Oceana. Kraljev dvor čuvao se u gradu Ghanahu koji je prema autoru Ruđerove knjige (El Idrisi), te autoru Knjige o cestama i kraljevstvima (El Bekri), bio podijeljen u dva dijela, ležeći na obje obale rijeke Nila, te se nalazio među najvećim i najnapučenijim gradovima svijeta. Narod Ghanaha imao je za susjede, na istoku, narod koji se prema povjesničarima nazivao Susu; nakon kojeg je slijedio drugi narod nazvan Mali; a nakon ovoga još jedan poznat po imenom Kaukau; iako neki preferiraju drugačiju ortografiju i pišu ovo ime kao Kagho. Posljednji imenovani narod slijedio je nakon naroda nazvanog Tekrur. Narod Ghanaha propadao je s vremenom, te ga je nadjačao ili apsorbirao Molaththemun (ili zamotani narod; to jest, Morabiti) koji su ih, graničeći s njime na sjeveru prema berberskoj zemlji, napali i zauzeli njihov teritorij te natjerali da prihvate Muhamedovu religiju. Narod Ghanaha kojeg su u kasnijem razdoblju napali Susu, narod crnaca u njihovu susjedstvu, bio je istrebljen ili pomiješan s ostalim crnačkim narodima.<ref>[http://books.google.com/books?id=6swTAAAAYAAJ&pg=PA61] The Negro land of the Arabs Examined and Explained</ref>''

Ibn Khaldun predlaže vezu između opadanja Ghane i uspona Almoravida. Ipak, malo je dokaza da se ondje zbilo almoravidsko osvajanje Ghane<ref>[http://www.arts.ualberta.ca/~amcdouga/Hist446/readings/conquest_in_west_african_historiography.pdf] Not Quite Venus from the Waves: The Almoravid Conquest of Ghana in the Modern Historiography of Western Africa by Pekka Masonen; Humphrey J. Fisher 1996</ref><ref>[http://www.jstor.org/pss/3171598] The Conquest That Never Was: Ghana and the Almoravids, 1076. I. The External Arabic Sources, by David Conrad and Humphrey Fisher © 1982 African Studies Association.</ref>

Okolinski determinizam je dobio veliki značaj u kasnom 19. stoljeću i ranom 20. stoljeću kada je prihvaćen kao centralna teorija u [[geografija|geografskoj]] disciplini (te u manjem opsegu u [[antropologija|antropologiji]]). Profesorica [[Ellen Churchill Semple]] sa [[Clarkovo sveučilište|Clarkova sveučilišta]] zaslužna je za uvođenje teorije u SAD nakon studiranja s antropogeografom [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Na istaknutost determinizma utjecala je visokoprofilna [[evolucijska biologija|evolucijska biologija]], iako je težio da sliči više danas odbačenom [[lamarkizam|lamarkizmu]] radije nego [[darvinizam|darvinizmu]].

== Nestanak i baština ==
Između 1920. i 1940. okolinski determinizam našao se pod uzastopnim napadima jer su se njegove tvrdnje u najboljem slučaju pokazale jako pogrešnima, te često opasno krivima. Geografi su reagirali na to tako što su prvo razvili blažu ideju "okolinskog [[posibilizam|posibilizma]]" da bi poslije napustili istraživanje teoretskog i kauzalnog objašnjenja tijekom mnogo dekada. Kasnije kritike tvrdile su da je determinizam služio kao opravdanje [[rasizam|rasizmu]] i [[imperijalizam|imperijalizmu]]. Iskustvo okolinskog determinizma ostavilo je ožiljak na geografiji, te su mnogi geografi reagirali negativno na bilo koji prijedlog okolinskih utjecaja na ljudsko društvo.

Dok ovo jasno reflektira popularno vjerovanje i percepciju u geografskoj zajednici prema okolinskom determinizmu, debata je u međuvremenu prekrivena nejasnim sivilom. Rostlund je istaknuo u svom eseju u djelu ''Readings in Cultural Geography'' kako "ekologizam nije pobijen, nego samo odbačen." Također ističe činjenicu da odbacivanje nije utemeljeno na nepouzdanim otkrićima, već radije na metodološkom procesu koji stoji u kontrastu prema onome u znanosti, nešto što su geografi argumentirano tražili da pripišu sebi. [[Carl O. Sauer]] nastavio je ovim putem 1924. godine kada je kritizirao uranjene generalizacije koje su rezultirale iz otklona ekologizma... On je istaknuo da za definiciju geografije kao znanosti o okolinskim utjecajima treba unaprijed pretpostaviti da takvi utjecaji djeluju, te da se znanost ne može temeljiti na prekoncepciji niti biti posvećena njoj."

Varijanta okolinskog determinizma bila je popularna među [[marksist]]ima, a uključivala je [[dijalektički materijalizam|dijalektički materijalistički]] koncept povijesti. [[Karl Marx|Marxovom]] osnovnom modelu ideološke i kulturne superstrukture koja je determinirana ekonomskom bazom, pridodali su ideju ekonomske baze determinirane okolinskim uvjetima. Primjerice, ruski geograf [[Georgij Plehanov]] tvrdio je da se uzrok toga što se njegova nacija još uvijek nalazi u [[feudalizam|fedalnom]] dobu umjesto da je napredovala do [[kapitalizam|kapitalizma]] i postala zrela za revoluciju u [[komunizam|komunizam]], nalazio u činjenici da su prostrane nizine Rusije omogućavale klasnim sukobima da se jednostavno rasprše. Ovaj marksistički okolinski determinizam bio je odbačen otprilike u isto vrijeme kao i klasični okolinski determinizam.

== Podskupovi ==
=== Klimatski ===
Klimatski determinizam je aspekt [[ekonomska geografija|ekonomske geografije]]. Ponekad se također naziva ''ekvatorijalnim paradoksom''. Prema ovoj teoriji oko 70% ekonomskog razvitka zemlje može se predvidjeti iz udaljenosti između određene zemlje od [[ekvator]]a. Drugim riječima, što je neka zemlja udaljenija od ekvatora, to će ona biti razvijenija. Paradoks vrijedi jednako za područja sjeverno i južno od ekvatora. Australija, primjerice, ima višu razinu ekonomskog razvitka od Indonezije. Paradoks se također primjenjuje unutar pojedinih zemalja – sjeverne američke savezne države razvijenije su od južnih saveznih država.

[[Singapur]] je često navođena iznimka ovog pravila: smješten je na 1,22° N i jedna je od najuspješnijih zemalja. Njegova se uspješnost temelji na njegovoj lučkoj poziciji. Ostale iznimke paradoksa obično imaju velike prirodne resurse. Dobar primjer tome je [[Saudijska Arabija]].

Jedna popularna teorija za objašnjenje ovog fenomena tvrdi kako je razvitak manje potreban u tropskim regijama - "možete ležati u mreži za spavanje i brati banane", nasuprot potrebi za izumom poljoprivrede i ekonomije kako bi bili uspješni i preživjeli. Ovo objašnjenje, iako prikladno, ne mora biti suviše složeno da zaista objasni ekvatorijalni paradoks.

Vrijedno je napomenuti da je ekvatorijalni paradoks nastao tijekom [[moderna era|moderne ere]] naovamo s više visoko razvijenih kultura i ekonomija prisutnih u [[tropi|tropskim]] i [[suptropi|suptropskim]] regijama nego izvan njih. U kontekstu statističke analize, paradoks je vjerojatno više posljedica subjugacije i [[kolonizacija|kolonizacije]]. Uz potonje razlozi su također zadržani ekonomski i infrastrukturni razvitak osim onog potrebnog za ispunjenje ciljeva kolonijalnih sila.

Klimatski determinizam intenzivno je proučavala [[Ellsworth Huntington]].

=== Urbani ===
Okolinski determinizam prihvaćen je na polju urbanističkog dizajna radi opisivanja efekata koje izgrađena okolina može imati na ponašanje. To je temelj koncepta Prevencije kriminaliteta kroz dizajn okoline (CPTED, engl. Crime Prevention Through Environmental Design) kojim se pokušavaju modificirati devijantna ponašanja kroz prikladan dizajn fizičke okoline. Ovaj koncept je također temelj aktivnog prostora koji pokušava potaknuti aktivnost kroz dizajn prostora.

== Više informacija ==
* [[Sociologija okoline]]
* [[Kulturna ekologija]]
* [[Kulturni materijalizam]]
* [[Sociokulturna evolucija]]
* [[Ekološka antropologija]]
* [[Socijalni determinizam]]
* [[Biološki determinizam]]
* [[Kulturni determinizam]]
* [[Tehnološki determinizam]]
* [[Determinizam]]
* [[Biološki determinizam (sociologija)]]

==Referencije==
{{izvori}}
{{Geografske teme}}

[[Kategorija:Antropogeografija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Povijest geografije]]

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2026. u 23:40
Redak 1:		Redak 1:
	{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}		{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}
	'''Okolinski determinizam''' poznat također kao '''klimatski determinizam''' ili '''~~geografski~~ determinizam''' ('''geodeterminizam''') pogled je koji tvrdi da fizička okolina, a ne socijalni uvjeti, determiniraju kulturu. Oni koji vjeruju u ovaj pogled govore kako su ljudi striktno definirani [[podražaj i odgovor\|podražajem i odgovorom]] ([[socijalna okolina\|okolinom]] i [[ponašanje]]m) te ne mogu pokazivati devijacije.		'''Okolinski determinizam''' poznat također kao '''klimatski determinizam''' ili '''zemljopisni determinizam''' ('''geodeterminizam''') pogled je koji tvrdi da fizička okolina, a ne socijalni uvjeti, determiniraju kulturu. Oni koji vjeruju u ovaj pogled govore kako su ljudi striktno definirani [[podražaj i odgovor\|podražajem i odgovorom]] ([[socijalna okolina\|okolinom]] i [[ponašanje]]m) te ne mogu pokazivati devijacije.

	Fundamentalni argument okolinskih determinista činila je tvrdnja kako aspekti ~~fizičke geografije~~, posebice klima, utječu na psihološki misaoni skup pojedinaca koji su zauzvrat definirali ponašanje i kulturu nekog društva koje su ti pojedinci formirali. Primjerice, za tropsku klimu tvrdilo se kako uzrokuje lijenost, opuštene stavove i promiskuitet, dok česte izmjene vremena na srednjim širinama vode jače determiniranoj i vođenoj [[radna etika\|radnoj etici]]. Budući da navedeni utjecaji okoline djeluju polagano na čovjekovu biologiju, važno je bilo pratiti migracije grupa radi promatranja pod kojim su se uvjetima okoline razvijale ove grupe. Među ključnim proponentima ove ideje bili su [[Ellen Churchill Semple]], [[Ellsworth Huntington]], [[Thomas Griffith Taylor]] i vjerojatno [[Jared Diamond]]. Iako Diamondovo djelo stvara neke poveznice između okolinskih i klimatskih uvjeta te društvenog razvitka, publicirano je s navedenom namjerom o odbacivanju rasisitičkih i eurocentričnih teorija razvitka.<ref>Andrew, Sluyter (2003). [http://www.antipode-online.net/abstract.asp?vid=35&iid=4&aid=12&s=0 "Neo-Environmental Determinism, Intellectual Damage Control, and Nature/Society Science"]. ''Antipode'' '''4''' (35): 813–817.</ref>		Fundamentalni argument okolinskih determinista činila je tvrdnja kako aspekti fizičkog zemljopisa, posebice klima, utječu na psihološki misaoni skup pojedinaca koji su zauzvrat definirali ponašanje i kulturu nekog društva koje su ti pojedinci formirali. Primjerice, za tropsku klimu tvrdilo se kako uzrokuje lijenost, opuštene stavove i promiskuitet, dok česte izmjene vremena na srednjim širinama vode jače determiniranoj i vođenoj [[radna etika\|radnoj etici]]. Budući da navedeni utjecaji okoline djeluju polagano na čovjekovu biologiju, važno je bilo pratiti migracije grupa radi promatranja pod kojim su se uvjetima okoline razvijale ove grupe. Među ključnim proponentima ove ideje bili su [[Ellen Churchill Semple]], [[Ellsworth Huntington]], [[Thomas Griffith Taylor]] i vjerojatno [[Jared Diamond]]. Iako Diamondovo djelo stvara neke poveznice između okolinskih i klimatskih uvjeta te društvenog razvitka, publicirano je s navedenom namjerom o odbacivanju rasisitičkih i eurocentričnih teorija razvitka.<ref>Andrew, Sluyter (2003). [http://www.antipode-online.net/abstract.asp?vid=35&iid=4&aid=12&s=0 "Neo-Environmental Determinism, Intellectual Damage Control, and Nature/Society Science"]. ''Antipode'' '''4''' (35): 813–817.</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Korijeni okolinskog determinizma potječu iz antike kada je primjerice grčki ~~geograf~~ [[Strabon]] pisao o tome kako klima utječe na psihološku dispoziciju različitih rasa. Neki su u staroj Kini unaprijedili oblik okolinskog determinizma poput onoga pronađenog u ''Djelima Guana Zhonga'' ([[Guanzi]] 管子), vjerojatno napisanog u 2. stoljeću pr. Kr. U poglavlju "Voda i Zemlja" (''Shuidi'' 水地), mogu se pronaći tvrdnje poput one da "voda [u stanju] Qija sada je snažna, brza i vijugava. Stoga su ljudi pohlepni, primitivni i ratoborni" te da "voda [u stanju] Chua jest nježna, plodna i bistra. Stoga su ljudi blagog srca, rezolutni i sigurni u sebe."<ref>prev. Allyn Rickett (1998), u ''Guanzi: Political, Economic, and Philosophical Essays from Early China: A Study and Translation''. Volume II. Princeton University Press, str. 106.</ref>		Korijeni okolinskog determinizma potječu iz antike kada je primjerice grčki zemljopisac [[Strabon]] pisao o tome kako klima utječe na psihološku dispoziciju različitih rasa. Neki su u staroj Kini unaprijedili oblik okolinskog determinizma poput onoga pronađenog u ''Djelima Guana Zhonga'' ([[Guanzi]] 管子), vjerojatno napisanog u 2. stoljeću pr. Kr. U poglavlju "Voda i Zemlja" (''Shuidi'' 水地), mogu se pronaći tvrdnje poput one da "voda [u stanju] Qija sada je snažna, brza i vijugava. Stoga su ljudi pohlepni, primitivni i ratoborni" te da "voda [u stanju] Chua jest nježna, plodna i bistra. Stoga su ljudi blagog srca, rezolutni i sigurni u sebe."<ref>prev. Allyn Rickett (1998), u ''Guanzi: Political, Economic, and Philosophical Essays from Early China: A Study and Translation''. Volume II. Princeton University Press, str. 106.</ref>

	Drugi primjer rane adherencije okolinskom determinizmu bio je srednjovjekovni [[afrički Arapi\|afričko-arapski]] pisac [[al-Jahiz]] koji je objasnio kako okolina može determinirati fizičke karakteristike stanovnika određene zajednice. Koristio je svoju ranu teoriju [[evolucija\|evolucije]] kako bi objasnio porijeklo različitih [[boja ljudske kože]], posebice [[crna koža\|crnu kožu]] za koju je vjerovao da je posljedica djelovanja okoline. Naveo je stjenovitu regiju s crnim [[bazalt]]om u sjevernom [[Najd]]u kao dokaz svoje teorije:<ref>Lawrence I. Conrad (1982), "Taun and Waba: Conceptions of Plague and Pestilence in Early Islam", ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'' '''25''' (3), str. 268-307 [278].</ref>		Drugi primjer rane adherencije okolinskom determinizmu bio je srednjovjekovni [[afrički Arapi\|afričko-arapski]] pisac [[al-Jahiz]] koji je objasnio kako okolina može determinirati fizičke karakteristike stanovnika određene zajednice. Koristio je svoju ranu teoriju [[evolucija\|evolucije]] kako bi objasnio porijeklo različitih [[boja ljudske kože]], posebice [[crna koža\|crnu kožu]] za koju je vjerovao da je posljedica djelovanja okoline. Naveo je stjenovitu regiju s crnim [[bazalt]]om u sjevernom [[Najd]]u kao dokaz svoje teorije:<ref>Lawrence I. Conrad (1982), "Taun and Waba: Conceptions of Plague and Pestilence in Early Islam", ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'' '''25''' (3), str. 268-307 [278].</ref>
Redak 17:		Redak 17:
	Ibn Khaldun predlaže vezu između opadanja Ghane i uspona Almoravida. Ipak, malo je dokaza da se ondje zbilo almoravidsko osvajanje Ghane<ref>[http://www.arts.ualberta.ca/~amcdouga/Hist446/readings/conquest_in_west_african_historiography.pdf] Not Quite Venus from the Waves: The Almoravid Conquest of Ghana in the Modern Historiography of Western Africa by Pekka Masonen; Humphrey J. Fisher 1996</ref><ref>[http://www.jstor.org/pss/3171598] The Conquest That Never Was: Ghana and the Almoravids, 1076. I. The External Arabic Sources, by David Conrad and Humphrey Fisher © 1982 African Studies Association.</ref>		Ibn Khaldun predlaže vezu između opadanja Ghane i uspona Almoravida. Ipak, malo je dokaza da se ondje zbilo almoravidsko osvajanje Ghane<ref>[http://www.arts.ualberta.ca/~amcdouga/Hist446/readings/conquest_in_west_african_historiography.pdf] Not Quite Venus from the Waves: The Almoravid Conquest of Ghana in the Modern Historiography of Western Africa by Pekka Masonen; Humphrey J. Fisher 1996</ref><ref>[http://www.jstor.org/pss/3171598] The Conquest That Never Was: Ghana and the Almoravids, 1076. I. The External Arabic Sources, by David Conrad and Humphrey Fisher © 1982 African Studies Association.</ref>

	Okolinski determinizam je dobio veliki značaj u kasnom 19. stoljeću i ranom 20. stoljeću kada je prihvaćen kao centralna teorija u [[~~geografija\|geografskoj~~]] disciplini (te u manjem opsegu u [[antropologija\|antropologiji]]). Profesorica [[Ellen Churchill Semple]] sa [[Clarkovo sveučilište\|Clarkova sveučilišta]] zaslužna je za uvođenje teorije u SAD nakon studiranja s antropogeografom [[Friedrich Ratzel\|Friedrichom Ratzelom]] u [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Na istaknutost determinizma utjecala je visokoprofilna [[evolucijska biologija\|evolucijska biologija]], iako je težio da sliči više danas odbačenom [[lamarkizam\|lamarkizmu]] radije nego [[darvinizam\|darvinizmu]].		Okolinski determinizam je dobio veliki značaj u kasnom 19. stoljeću i ranom 20. stoljeću kada je prihvaćen kao centralna teorija u [[zemljopis]]noj disciplini (te u manjem opsegu u [[antropologija\|antropologiji]]). Profesorica [[Ellen Churchill Semple]] sa [[Clarkovo sveučilište\|Clarkova sveučilišta]] zaslužna je za uvođenje teorije u SAD nakon studiranja s antropogeografom [[Friedrich Ratzel\|Friedrichom Ratzelom]] u [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Na istaknutost determinizma utjecala je visokoprofilna [[evolucijska biologija\|evolucijska biologija]], iako je težio da sliči više danas odbačenom [[lamarkizam\|lamarkizmu]] radije nego [[darvinizam\|darvinizmu]].

	== Nestanak i baština ==		== Nestanak i baština ==
	Između 1920. i 1940. okolinski determinizam našao se pod uzastopnim napadima jer su se njegove tvrdnje u najboljem slučaju pokazale jako pogrešnima, te često opasno krivima. ~~Geografi~~ su reagirali na to tako što su prvo razvili blažu ideju "okolinskog [[posibilizam\|posibilizma]]" da bi poslije napustili istraživanje teoretskog i kauzalnog objašnjenja tijekom mnogo dekada. Kasnije kritike tvrdile su da je determinizam služio kao opravdanje [[rasizam\|rasizmu]] i [[imperijalizam\|imperijalizmu]]. Iskustvo okolinskog determinizma ostavilo je ožiljak na ~~geografiji~~, te su mnogi ~~geografi~~ reagirali negativno na bilo koji prijedlog okolinskih utjecaja na ljudsko društvo.		Između 1920. i 1940. okolinski determinizam našao se pod uzastopnim napadima jer su se njegove tvrdnje u najboljem slučaju pokazale jako pogrešnima, te često opasno krivima. Zemljopisci su reagirali na to tako što su prvo razvili blažu ideju "okolinskog [[posibilizam\|posibilizma]]" da bi poslije napustili istraživanje teoretskog i kauzalnog objašnjenja tijekom mnogo dekada. Kasnije kritike tvrdile su da je determinizam služio kao opravdanje [[rasizam\|rasizmu]] i [[imperijalizam\|imperijalizmu]]. Iskustvo okolinskog determinizma ostavilo je ožiljak na zemljopisu, te su mnogi zemljopisci reagirali negativno na bilo koji prijedlog okolinskih utjecaja na ljudsko društvo.

	Dok ovo jasno reflektira popularno vjerovanje i percepciju u ~~geografskoj~~ zajednici prema okolinskom determinizmu, debata je u međuvremenu prekrivena nejasnim sivilom. Rostlund je istaknuo u svom eseju u djelu ''Readings in Cultural Geography'' kako "ekologizam nije pobijen, nego samo odbačen." Također ističe činjenicu da odbacivanje nije utemeljeno na nepouzdanim otkrićima, već radije na metodološkom procesu koji stoji u kontrastu prema onome u znanosti, nešto što su ~~geografi~~ argumentirano tražili da pripišu sebi. [[Carl O. Sauer]] nastavio je ovim putem 1924. godine kada je kritizirao uranjene generalizacije koje su rezultirale iz otklona ekologizma... On je istaknuo da za definiciju ~~geografije~~ kao znanosti o okolinskim utjecajima treba unaprijed pretpostaviti da takvi utjecaji djeluju, te da se znanost ne može temeljiti na prekoncepciji niti biti posvećena njoj."		Dok ovo jasno reflektira popularno vjerovanje i percepciju u zemljopisnoj zajednici prema okolinskom determinizmu, debata je u međuvremenu prekrivena nejasnim sivilom. Rostlund je istaknuo u svom eseju u djelu ''Readings in Cultural Geography'' kako "ekologizam nije pobijen, nego samo odbačen." Također ističe činjenicu da odbacivanje nije utemeljeno na nepouzdanim otkrićima, već radije na metodološkom procesu koji stoji u kontrastu prema onome u znanosti, nešto što su zemljopisci argumentirano tražili da pripišu sebi. [[Carl O. Sauer]] nastavio je ovim putem 1924. godine kada je kritizirao uranjene generalizacije koje su rezultirale iz otklona ekologizma... On je istaknuo da za definiciju zemljopisa kao znanosti o okolinskim utjecajima treba unaprijed pretpostaviti da takvi utjecaji djeluju, te da se znanost ne može temeljiti na prekoncepciji niti biti posvećena njoj."

	Varijanta okolinskog determinizma bila je popularna među [[marksist]]ima, a uključivala je [[dijalektički materijalizam\|dijalektički materijalistički]] koncept povijesti. [[Karl Marx\|Marxovom]] osnovnom modelu ideološke i kulturne superstrukture koja je determinirana ekonomskom bazom, pridodali su ideju ekonomske baze determinirane okolinskim uvjetima. Primjerice, ruski ~~geograf~~ [[Georgij Plehanov]] tvrdio je da se uzrok toga što se njegova nacija još uvijek nalazi u [[feudalizam\|fedalnom]] dobu umjesto da je napredovala do [[kapitalizam\|kapitalizma]] i postala zrela za revoluciju u [[komunizam\|komunizam]], nalazio u činjenici da su prostrane nizine Rusije omogućavale klasnim sukobima da se jednostavno rasprše. Ovaj marksistički okolinski determinizam bio je odbačen otprilike u isto vrijeme kao i klasični okolinski determinizam.		Varijanta okolinskog determinizma bila je popularna među [[marksist]]ima, a uključivala je [[dijalektički materijalizam\|dijalektički materijalistički]] koncept povijesti. [[Karl Marx\|Marxovom]] osnovnom modelu ideološke i kulturne superstrukture koja je determinirana ekonomskom bazom, pridodali su ideju ekonomske baze determinirane okolinskim uvjetima. Primjerice, ruski zemljopisac [[Georgij Plehanov]] tvrdio je da se uzrok toga što se njegova nacija još uvijek nalazi u [[feudalizam\|fedalnom]] dobu umjesto da je napredovala do [[kapitalizam\|kapitalizma]] i postala zrela za revoluciju u [[komunizam\|komunizam]], nalazio u činjenici da su prostrane nizine Rusije omogućavale klasnim sukobima da se jednostavno rasprše. Ovaj marksistički okolinski determinizam bio je odbačen otprilike u isto vrijeme kao i klasični okolinski determinizam.

	== Podskupovi ==		== Podskupovi ==
	=== Klimatski ===		=== Klimatski ===
	Klimatski determinizam je aspekt [[ekonomski zemljopis\|~~ekonomske geografije~~]]. Ponekad se također naziva ''ekvatorijalnim paradoksom''. Prema ovoj teoriji oko 70% ekonomskog razvitka zemlje može se predvidjeti iz udaljenosti između određene zemlje od [[ekvator]]a. Drugim riječima, što je neka zemlja udaljenija od ekvatora, to će ona biti razvijenija. Paradoks vrijedi jednako za područja sjeverno i južno od ekvatora. Australija, primjerice, ima višu razinu ekonomskog razvitka od Indonezije. Paradoks se također primjenjuje unutar pojedinih zemalja – sjeverne američke savezne države razvijenije su od južnih saveznih država.		Klimatski determinizam je aspekt [[ekonomski zemljopis\|ekonomskog zemljopisa]]. Ponekad se također naziva ''ekvatorijalnim paradoksom''. Prema ovoj teoriji oko 70% ekonomskog razvitka zemlje može se predvidjeti iz udaljenosti između određene zemlje od [[ekvator]]a. Drugim riječima, što je neka zemlja udaljenija od ekvatora, to će ona biti razvijenija. Paradoks vrijedi jednako za područja sjeverno i južno od ekvatora. Australija, primjerice, ima višu razinu ekonomskog razvitka od Indonezije. Paradoks se također primjenjuje unutar pojedinih zemalja – sjeverne američke savezne države razvijenije su od južnih saveznih država.

	[[Singapur]] je često navođena iznimka ovog pravila: smješten je na 1,22° N i jedna je od najuspješnijih zemalja. Njegova se uspješnost temelji na njegovoj lučkoj poziciji. Ostale iznimke paradoksa obično imaju velike prirodne resurse. Dobar primjer tome je [[Saudijska Arabija]].		[[Singapur]] je često navođena iznimka ovog pravila: smješten je na 1,22° N i jedna je od najuspješnijih zemalja. Njegova se uspješnost temelji na njegovoj lučkoj poziciji. Ostale iznimke paradoksa obično imaju velike prirodne resurse. Dobar primjer tome je [[Saudijska Arabija]].