<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Oklop</id>
	<title>Oklop - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Oklop"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T20:50:14Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=361021&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=361021&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-01T23:04:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 1. prosinac 2021. u 23:04&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l40&quot;&gt;Redak 40:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 40:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U desetljećima nakon rata u [[Vijetnam|Vijetnam]]u, razvoj novih materijala kao što je [[kevlar]] i napredna [[keramika]] pružila je inženjerima mogućnost stvaranja laganih oklopa, dovoljno djelotvornih za zaštitu od metaka i krhotina bombi. Moderna vlakna tkana posebnim tehnikama (imitacija [[pauk]]ove mreže) apsorbiraju utjecaj ispaljenog puščanog zrna ili krhotina lakših bombi, jer se njihova udarna sila rasprši na velikom području kroz koje se projektil kreće kroz niz slojeva iz različitih materijala. Na taj način se zrna deformiraju, i nemogu probiti te kompozitne materijale. Na isti se način udarna sila ispaljenog projektila rasipa kad prolazi kroz slojeve keramičkih pločica. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U desetljećima nakon rata u [[Vijetnam|Vijetnam]]u, razvoj novih materijala kao što je [[kevlar]] i napredna [[keramika]] pružila je inženjerima mogućnost stvaranja laganih oklopa, dovoljno djelotvornih za zaštitu od metaka i krhotina bombi. Moderna vlakna tkana posebnim tehnikama (imitacija [[pauk]]ove mreže) apsorbiraju utjecaj ispaljenog puščanog zrna ili krhotina lakših bombi, jer se njihova udarna sila rasprši na velikom području kroz koje se projektil kreće kroz niz slojeva iz različitih materijala. Na taj način se zrna deformiraju, i nemogu probiti te kompozitne materijale. Na isti se način udarna sila ispaljenog projektila rasipa kad prolazi kroz slojeve keramičkih pločica. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Moderni oklopi za zaštitu tijela===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Moderni oklopi za zaštitu tijela===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kopnena vojska SAD-a]] razvila je  [[1980.]] novi tip zaštite za vojnike - &#039;&#039;Osobni oklopni sistem za zemaljske trupe&#039;&#039; ([[engleski]]: Personnel Armor System for Ground Troops, [[akronim]] PASGT), dizajniran od novog materijala [[kevlar]]a, od tog je napravljena [[kaciga]] i [[prsluk]], teška 4 kg, to je bilo nešto više od modela M-1969, ali je pružao bolju zaštitu. Početkom [[Invazija Iraka 2003.|ratnih operacija u Iraku 2003]], vojska zamijenila sistem PASGT sa &#039;&#039;Presretačkim oklopom za tijelo&#039;&#039; ([[engleski]]: Interceptor Body Armor [[akronim]]: IBA). Taj novi prsluk se sastoji od &#039;&#039;vanjskog taktičkog prsluka&#039;&#039; izrađenog od višeslojnog kevlara, koji pruža zaštitu i od pištolja kalibra 9 mm. Uz dodatak keramičkih umetaka takav prsluk ima 7,25 kg, ali pruža zaštitu od puščanih metaka kalibra 7,62 mm, što stariji prsluci nisu mogli. &amp;lt;ref name=brit&amp;gt; {{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiraj web&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kopnena vojska SAD-a]] razvila je  [[1980.]] novi tip zaštite za vojnike - &#039;&#039;Osobni oklopni sistem za zemaljske trupe&#039;&#039; ([[engleski]]: Personnel Armor System for Ground Troops, [[akronim]] PASGT), dizajniran od novog materijala [[kevlar]]a, od tog je napravljena [[kaciga]] i [[prsluk]], teška 4 kg, to je bilo nešto više od modela M-1969, ali je pružao bolju zaštitu. Početkom [[Invazija Iraka 2003.|ratnih operacija u Iraku 2003]], vojska zamijenila sistem PASGT sa &#039;&#039;Presretačkim oklopom za tijelo&#039;&#039; ([[engleski]]: Interceptor Body Armor [[akronim]]: IBA). Taj novi prsluk se sastoji od &#039;&#039;vanjskog taktičkog prsluka&#039;&#039; izrađenog od višeslojnog kevlara, koji pruža zaštitu i od pištolja kalibra 9 mm. Uz dodatak keramičkih umetaka takav prsluk ima 7,25 kg, ali pruža zaštitu od puščanih metaka kalibra 7,62 mm, što stariji prsluci nisu mogli. &amp;lt;ref name=brit&amp;gt; {{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35454/armour&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35454/armour&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |title      = &amp;#039;&amp;#039;Armour&amp;#039;&amp;#039;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |title      = &amp;#039;&amp;#039;Armour&amp;#039;&amp;#039;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=359300&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite web +{{Citiraj web)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=359300&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-01T03:25:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite web +{{Citiraj web)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 1. prosinac 2021. u 03:25&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l40&quot;&gt;Redak 40:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 40:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U desetljećima nakon rata u [[Vijetnam|Vijetnam]]u, razvoj novih materijala kao što je [[kevlar]] i napredna [[keramika]] pružila je inženjerima mogućnost stvaranja laganih oklopa, dovoljno djelotvornih za zaštitu od metaka i krhotina bombi. Moderna vlakna tkana posebnim tehnikama (imitacija [[pauk]]ove mreže) apsorbiraju utjecaj ispaljenog puščanog zrna ili krhotina lakših bombi, jer se njihova udarna sila rasprši na velikom području kroz koje se projektil kreće kroz niz slojeva iz različitih materijala. Na taj način se zrna deformiraju, i nemogu probiti te kompozitne materijale. Na isti se način udarna sila ispaljenog projektila rasipa kad prolazi kroz slojeve keramičkih pločica. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U desetljećima nakon rata u [[Vijetnam|Vijetnam]]u, razvoj novih materijala kao što je [[kevlar]] i napredna [[keramika]] pružila je inženjerima mogućnost stvaranja laganih oklopa, dovoljno djelotvornih za zaštitu od metaka i krhotina bombi. Moderna vlakna tkana posebnim tehnikama (imitacija [[pauk]]ove mreže) apsorbiraju utjecaj ispaljenog puščanog zrna ili krhotina lakših bombi, jer se njihova udarna sila rasprši na velikom području kroz koje se projektil kreće kroz niz slojeva iz različitih materijala. Na taj način se zrna deformiraju, i nemogu probiti te kompozitne materijale. Na isti se način udarna sila ispaljenog projektila rasipa kad prolazi kroz slojeve keramičkih pločica. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Moderni oklopi za zaštitu tijela===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Moderni oklopi za zaštitu tijela===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kopnena vojska SAD-a]] razvila je  [[1980.]] novi tip zaštite za vojnike - &#039;&#039;Osobni oklopni sistem za zemaljske trupe&#039;&#039; ([[engleski]]: Personnel Armor System for Ground Troops, [[akronim]] PASGT), dizajniran od novog materijala [[kevlar]]a, od tog je napravljena [[kaciga]] i [[prsluk]], teška 4 kg, to je bilo nešto više od modela M-1969, ali je pružao bolju zaštitu. Početkom [[Invazija Iraka 2003.|ratnih operacija u Iraku 2003]], vojska zamijenila sistem PASGT sa &#039;&#039;Presretačkim oklopom za tijelo&#039;&#039; ([[engleski]]: Interceptor Body Armor [[akronim]]: IBA). Taj novi prsluk se sastoji od &#039;&#039;vanjskog taktičkog prsluka&#039;&#039; izrađenog od višeslojnog kevlara, koji pruža zaštitu i od pištolja kalibra 9 mm. Uz dodatak keramičkih umetaka takav prsluk ima 7,25 kg, ali pruža zaštitu od puščanih metaka kalibra 7,62 mm, što stariji prsluci nisu mogli. &amp;lt;ref name=brit&amp;gt; {{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite &lt;/del&gt;web&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kopnena vojska SAD-a]] razvila je  [[1980.]] novi tip zaštite za vojnike - &#039;&#039;Osobni oklopni sistem za zemaljske trupe&#039;&#039; ([[engleski]]: Personnel Armor System for Ground Troops, [[akronim]] PASGT), dizajniran od novog materijala [[kevlar]]a, od tog je napravljena [[kaciga]] i [[prsluk]], teška 4 kg, to je bilo nešto više od modela M-1969, ali je pružao bolju zaštitu. Početkom [[Invazija Iraka 2003.|ratnih operacija u Iraku 2003]], vojska zamijenila sistem PASGT sa &#039;&#039;Presretačkim oklopom za tijelo&#039;&#039; ([[engleski]]: Interceptor Body Armor [[akronim]]: IBA). Taj novi prsluk se sastoji od &#039;&#039;vanjskog taktičkog prsluka&#039;&#039; izrađenog od višeslojnog kevlara, koji pruža zaštitu i od pištolja kalibra 9 mm. Uz dodatak keramičkih umetaka takav prsluk ima 7,25 kg, ali pruža zaštitu od puščanih metaka kalibra 7,62 mm, što stariji prsluci nisu mogli. &amp;lt;ref name=brit&amp;gt; {{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiraj &lt;/ins&gt;web&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35454/armour&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35454/armour&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |title      = &amp;#039;&amp;#039;Armour&amp;#039;&amp;#039;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;    |title      = &amp;#039;&amp;#039;Armour&amp;#039;&amp;#039;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=87533&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oklop&amp;diff=87533&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-01T11:58:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Oklop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Late medieval armour complete (gothic plate armour).jpg|mini|250px|desno|Oklop [[vitez (titula)|vitez]]a]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Oklop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je zaštita od oružja ili opasnosti kojom se opasuje tijelo životinje, ljudi ili oklopnog vozila. Oklop može biti životiljski (prirodni) ili metalni (umjetni). Na oklopna vozila postavlja se oklop kako bi se zaštitila posada oklopnog vozila. Oklop se koristi još od davnih vremena kada se vojska služila [[štit]]ovima i metalnim oklopima za zaštitu tijela od [[koplje|koplja]], [[mač]]a i [[strijela|strijele]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načelo==&lt;br /&gt;
Smisao oklopa je da oklopljeni objekt zaštiti od sila koje - u pravilu - na njega djeluju izvana. On treba pružiti zaštitu od uništavajućeg djelovanja kratkotrajnih, intenzivnih snaga. Postiže se tako, da se objekt ili prostor koji treba zaštititi obuhvati slojem materijala visoke čvrstoće. Zaštita se postiže na način da oklop (zaštitni sloj) odoli odnosno otkloni (preusmjeri) očekivanu razornu snagu. Pri tome, otpornost oklopa treba biti primjerena veličini i vrsti snage koja se očekuje. Snaga oklopa proizlazi iz čvrstoće materijala (tvrdoća i strukturna stabilnost) kao i strukture građe (na primjer izbočine). Struktura građe značajna je prije svega kod djelovanja sila na veliku površinu (zaštita od gnječenja), dok je čvrstoća materijala bitna kod točkastog djelovanja sile (streljivo).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlikuju se, naročito u [[vojska|vojnom]] području, [[reaktivni oklop|aktivni]] i pasivni princip oklopa. Pasivni i (re-)aktivni oklopi mogu se kombinirati (kao na primjer kod borbenih oklopa koji su opremljeni slojem reaktivnih oklopnih keramičkih pločica, i time su bolje zaštićeni od &amp;lt;!-- doslovno prevedeno - streljivo sa šupljim punjenjem - ima li to ikakvog smisla?--&amp;gt; streljiva).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oklopi mogu postojati i kao samostalni objekti, pa ga objekt koji treba zaštitu koristi samo prema potrebi. Poznati primjeri takvih oklopa su [[štit]]ovi vojnika u povijesti, [[kaciga]] i slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Oklopi u prirodi==&lt;br /&gt;
U prirodi se mogu naći mnogi primjeri oklopljenosti a trebaju pružiti zaštitu osjetljivom tijelu životinje od grabežljivaca. Često takvi &amp;quot;oklopi&amp;quot; istovremeno imaju i strukturnu funkciju, kao što je [[egzoskelet]] kod [[rakovi|rakova]] ili [[kukci|kukaca]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najpoznatiji prirodni oklopi su kod [[kornjače|kornjača]], i najsnažniji su od svih životinjskih oklopa. Manje je poznata &amp;quot;oklopljenost&amp;quot; kukaca. Njihovi oklopi građeni su od [[sklerotin]]a, a zahvaljujući [[hitin]]u su savitljivi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Funkcija oklopa==&lt;br /&gt;
Smisao oklopa je da onoga koji je unutar njega zaštiti od vanjskih sila. To se postiže, tako da se unutrašnji prostor obuhvati slojem materijala visoke čvrstoće i takvim oblikom da zaštitni sloj odoli ili preusmjeri očekivanu razornu snagu. Pri tome, otpornost oklopa treba biti primjerena veličini i vrsti snage koja se očekuje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oklopi se daju podjeliti u tri glavne kategorije: &lt;br /&gt;
# Oklop od [[Koža|kože]], [[tkanina|tkanine]] ili mješanih slojeva &lt;br /&gt;
# [[Pancir]] izrađen od isprepletenih metalnih prstenova ([[željezo]], [[čelik]])&lt;br /&gt;
# Kruti oklop izrađen od [[metal]]a, [[rog]]a, [[Drvo|drva]], [[Plastika|plastike]], ili nekog drugog tvrdog i otpornog materijala. Takve oklope nosili su [[vitez]]ovi [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
== Povijest razvoja oklopa ==&lt;br /&gt;
=== Oklopi starog doba ===&lt;br /&gt;
Prvi oklopi pojavili su se vjerojatno još u [[paleolit]]u, to su bile [[Koža|kože]] koje su ratnici kamenog doba navlačili da se zaštite od udaraca.&lt;br /&gt;
Poznato je da su 11. st. pr. Kr, [[Kina|kineski]] ratnici nosili oklope izrađene od pet do sedam slojeva [[Koža|kože]] [[nosorog]]a, slične oklope radili su i [[Mongolija|Mongoli]] samo od [[Govedo|goveđe]] kože. Oklop od debljih [[tkanina]] u više slojeva, također ima dugu historiju, takve oklope koji su pokrivali tijelo od vrata do struka, nosila je teška  [[Antička Grčka|grčka]] [[pješaštvo]] u 5. st. pr. Kr., slične oklope nosili su po sjevernoj [[Indija|Indiji]] sve do 19. st. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Antička Grčka|Starogrčki]] vojnici nosili [[Bronca|brončane]] oklope za zaštitu prsa i nogu, i velike kacige za zaštitu glave. [[Antički Rim|Rimski]] [[legionar]]i nosili su cilindrični oklop za zaštitu prsa izrađen od četiri do sedam horizontalnih obruča od čelika, koji su se sprijeda i straga ispreplitali u monolit. Uz njega je išao i dodatak za zaštitu ramena. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
Iz njega se razvio [[pancir]], oklop spleten od lanaca. Njegova prednost bila je veća fleksibilnost, uz još uvijek relativno dobru zaštitu na udarce mača (iako direktne ubode nije mogao zadržati). Tako da se on u obliku jednostavne košulje, nosio diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] a i izvan njegovih granica. [[Pancir]] je bio glavni oklop [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] do 14. st. Pancirne košulje nosile su se po [[Indija|Indiji]] i [[Perzija|Perziji]] sve do 19. st. [[Japanci]] su počeli rabiti [[pancir]] od 14. st. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osim [[kaciga]], oklop od većih metalnih ploča je vjerojatno bio nepoznat u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], tako da  je [[pancir]] bio glavna obrana tijela i udova tijekom 12. i 13. st. [[Pancir]] ipak nije imao krutost i čvrstoću da zadrži ozbiljne udarce, pa su se od 14. st. počeli izrađivati anatomski oblikovani dodatci za koljena, laktove i potkoljenice od metalnih ploča. Vremenom su ti dodatci do početka 16. st. izrasli u kompletni oklop, sa prorezom za oči i disanje, u kom se iako teško ipak moglo kretati, jer je imao pomične dijelove. Oklopi plemića su često bili bogato pozlaćeni, sa finom reljefnom dekoracijom. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povećanje efikasnosti ručnog [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]] u 16. i 17. st., prouzrokovala je povećanje debljine oklopa, a time i težinu, na kraju su kompletni oklopi napušteni u korist povećanja mobilnosti. Ali su se oklopni psluci i kacige još uvijek koristili tokom čitavog 17. st., oklopi su nestali iz uporabe u 18. st., uglavnom zbog svoje cijene, ali i zbog svoje nedjelotvornosti protiv suvremenih oružja, i svoje težine. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Povratak oklopa (Moderno doba)===&lt;br /&gt;
[[Vatreno oružje]] je na kraju pretvorilo teška i skupa [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] oklopna odijela zastarjelim., tako da su od renesanse sve vojske odbacivale oklope i nastojale svoje armije učiniti što pokretljivijim, da mogu izdržati duge koračajna. Nakon rovovskih borbi tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kad se pokazala sva razornost [[topništvo|topničke]] vatre, sve vojske stale su opremati svoje vojnike s metalnim kacigama kako bi ih zaštitili od [[geler]]a [[granata]]. Njemačka vojska je još tijekom opremila dio svojih vojnika na osobito riskantnim mjestima oklopom za prsa od čeličnih ploča. Kacige su postale dio standarne opreme vojnika tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pored toga, i posade bombardera nosile su teške oklopne prsluke (flak jackets) za zaštitu od zrna protuzrakoplovne paljbe. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kasnijim fazama [[Korejski rat|Korejskog rata]], [[Vojska Sjedinjenih Država|američka vojska]] je uvela u opremu svojih vojnika oklopni prsluk M-1952, on je težio 3,6 kg. M-1952 je bio izrađen od 12 slojeva [[Laminacija|laminiranog]] [[najlon]]a  i pružao je zaštitu od idirektnih gelera granata. Taj isti prsluk nosili su američki vojnici i marinci i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], sve dok nije uveden novi model M-1969, koji je u suštini bio isti tip uz manja poboljšanja. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
=== Novi materijali ===&lt;br /&gt;
U desetljećima nakon rata u [[Vijetnam|Vijetnam]]u, razvoj novih materijala kao što je [[kevlar]] i napredna [[keramika]] pružila je inženjerima mogućnost stvaranja laganih oklopa, dovoljno djelotvornih za zaštitu od metaka i krhotina bombi. Moderna vlakna tkana posebnim tehnikama (imitacija [[pauk]]ove mreže) apsorbiraju utjecaj ispaljenog puščanog zrna ili krhotina lakših bombi, jer se njihova udarna sila rasprši na velikom području kroz koje se projektil kreće kroz niz slojeva iz različitih materijala. Na taj način se zrna deformiraju, i nemogu probiti te kompozitne materijale. Na isti se način udarna sila ispaljenog projektila rasipa kad prolazi kroz slojeve keramičkih pločica. &amp;lt;ref name=brit/&amp;gt;&lt;br /&gt;
=== Moderni oklopi za zaštitu tijela===&lt;br /&gt;
[[Kopnena vojska SAD-a]] razvila je  [[1980.]] novi tip zaštite za vojnike - &amp;#039;&amp;#039;Osobni oklopni sistem za zemaljske trupe&amp;#039;&amp;#039; ([[engleski]]: Personnel Armor System for Ground Troops, [[akronim]] PASGT), dizajniran od novog materijala [[kevlar]]a, od tog je napravljena [[kaciga]] i [[prsluk]], teška 4 kg, to je bilo nešto više od modela M-1969, ali je pružao bolju zaštitu. Početkom [[Invazija Iraka 2003.|ratnih operacija u Iraku 2003]], vojska zamijenila sistem PASGT sa &amp;#039;&amp;#039;Presretačkim oklopom za tijelo&amp;#039;&amp;#039; ([[engleski]]: Interceptor Body Armor [[akronim]]: IBA). Taj novi prsluk se sastoji od &amp;#039;&amp;#039;vanjskog taktičkog prsluka&amp;#039;&amp;#039; izrađenog od višeslojnog kevlara, koji pruža zaštitu i od pištolja kalibra 9 mm. Uz dodatak keramičkih umetaka takav prsluk ima 7,25 kg, ali pruža zaštitu od puščanih metaka kalibra 7,62 mm, što stariji prsluci nisu mogli. &amp;lt;ref name=brit&amp;gt; {{cite web&lt;br /&gt;
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35454/armour&lt;br /&gt;
   |title      = &amp;#039;&amp;#039;Armour&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
   |publisher     = Encyclopædia Britannica&lt;br /&gt;
   |language      = engleski&lt;br /&gt;
   |accessdate = 28. 09. 2012}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pored [[Vojska Sjedinjenih Država|Američke vojske]] i postrojbi drugih zemalja razvijaju slične sisteme za zaštitu svojih vojnika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Pogledajte i ove stranice ==&lt;br /&gt;
* [[Štit]]&lt;br /&gt;
* [[Kaciga]]&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;[http://tehnika.lzmk.hr/oklop/ oklop]&amp;#039;&amp;#039;. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Oklopna vozila]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>