Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:25:00Z

Zamjena teksta - '{{sr}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:25
Redak 182:		Redak 182:
	* [http://www.ohridsummer.com.mk/ Ljetni festival u Ohridu]		* [http://www.ohridsummer.com.mk/ Ljetni festival u Ohridu]
	* [http://sabin.ro/gallery/ohrid Foto galerija Ohrida]		* [http://sabin.ro/gallery/ohrid Foto galerija Ohrida]
	* [http://www.srpskidespot.org.yu/svJovanKaneo01galerija.htm Crkva sveti Jovan Kaneo] {{sr}}		* [http://www.srpskidespot.org.yu/svJovanKaneo01galerija.htm Crkva sveti Jovan Kaneo] {{srp oznaka}}
	* [http://www.srpskidespot.org.yu/BogorodicaPerivlepta01galerija.htm Crkva Bogorodica Perivlepta (sveti Kliment)] {{sr}}		* [http://www.srpskidespot.org.yu/BogorodicaPerivlepta01galerija.htm Crkva Bogorodica Perivlepta (sveti Kliment)] {{srp oznaka}}

	{{Gradovi u Makedoniji}}		{{Gradovi u Makedoniji}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{mk}}' u '{{mak oznaka}}'

2025-05-31T05:00:31Z

Zamjena teksta - '{{mk}}' u '{{mak oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 05:00
Redak 178:		Redak 178:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* {{mk}}{{eng oznaka}}[http://www.ohrid.org.mk/ Ohrid]		* {{mak oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.ohrid.org.mk/ Ohrid]
	* [http://www.ohrid.gov.mk Općina Ohrid]		* [http://www.ohrid.gov.mk Općina Ohrid]
	* [http://www.ohridsummer.com.mk/ Ljetni festival u Ohridu]		* [http://www.ohridsummer.com.mk/ Ljetni festival u Ohridu]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:49:29Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:49
Redak 37:		Redak 37:
	[[Datoteka:Sv._Sofija,_Ohrid_011.JPG\|mini\|lijevo\|<center>[[Crkva sv. Sofije u Ohridu]]]]		[[Datoteka:Sv._Sofija,_Ohrid_011.JPG\|mini\|lijevo\|<center>[[Crkva sv. Sofije u Ohridu]]]]
	[[Datoteka:Flag_of_Ohrid.gif\|thumb\|300px\|<center>Zastava Ohrida]]		[[Datoteka:Flag_of_Ohrid.gif\|thumb\|300px\|<center>Zastava Ohrida]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja		\|ime mjesta = Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja
	\|slika = Jovan Kaneo.jpg		\|slika = Jovan Kaneo.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

2025-04-10T16:27:58Z

Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:27
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ohrid'''-->{{~~Makedonski grad~~		<!--'''Ohrid'''-->{{Infookvir makedonski grad‏‎
	\| ime = Ohrid		\| ime = Ohrid
	\| izvorno ime = Охрид		\| izvorno ime = Охрид

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:31:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Makedonski grad
| ime = Ohrid
| izvorno ime = Охрид
| latinično ime =
| slika = Ohrid 1.jpg
| općina = Ohrid
| stanovništvo = 42,003
| godina popisa = 2002
| šire stanovništvo =
| godina popisa šireg stanovništva =
| površina = 392
| šira površina =
| gustoća stanovništva = 142
| šira gustoća stanovništva =
| visina = 700
| širina-stupnjevi = 41
| širina-minute = 07
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 20
| dužina-minute = 48
| dužina-oznaka = E
| poštanski broj = 6000
| pozivni broj = (+389) 046
| registarska oznaka = OH
| gradonačelnik = Konstantin Georgieski
| stranica = http://www.ohrid.gov.mk
| z. širina = 41.11
| z. dužina = 20.80
}}
'''Ohrid''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Охрид'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Ohër'' ili ''Ohri'', [[Grčki jezik|grčki]]: ''Οχρίδα'' ili ''Αχρίδα'', [[Turski jezik|turski]]: ''Ohri'') je grad na jugozapadu [[Makedonija|Republike Sjeverne Makedonije]], na sjeveroistočnoj obali [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Grad Ohrid je sjedište općine [[Općina Ohrid|Ohrid]] koja se sastoji od grada Ohrida i još 28 sela koji zajedno imaju oko 55.000 stanovnika. Grad se prostire po [[Ohridsko polje|Ohridskom polju]], a njegova povijesna jezgra nalazi se na osamljenoj vapnenačkoj hridi, visokoj 792 [[metar|m]]), koja poput rta ulazi u Ohridsko jezero. Zbog takvog položaja grada - na hridi („vo hrid“, „o riđ“, „o hrid“) došlo je do [[slavenski jezici|slavenskog]] imena ''Ohrid''. Narod ga najčešće zove ''Orid''.

* Od [[1980.]] godine grad Ohrid i Ohridsko jezero nalaze se na popisu [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] kao [[spomenik kulture]] i [[spomenici prirode]]. Samo 27 spomenika (7 u Europi) su istovremeno obuhvaćeni u obje liste.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ohrid_ancient_theatre.JPG|mini|lijevo|<center>[[Antički teatar iz Ohrida]]]]
[[Datoteka:Ohrid_samuilova_krepost.jpg|mini|lijevo|<center>[[Samuilova tvrđava u Ohridu]]]]
[[Datoteka:Sv._Sofija,_Ohrid_011.JPG|mini|lijevo|<center>[[Crkva sv. Sofije u Ohridu]]]]
[[Datoteka:Flag_of_Ohrid.gif|thumb|300px|<center>Zastava Ohrida]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja
|slika = Jovan Kaneo.jpg
|godina = [[1979.]]<br>Prošireno [[2019.]]
|vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro
|mjerilo = i, iii, iv, vii
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/99 99]
|država = {{ZD|M|MAK}} {{ZD|A|ALB}}
}}
Ohrid se spominje u 3. stoljeću pr. Kr. Na [[grčki|grčkom]] se zvao Λύχνιδος (latinično: ''Lychnidos''), a jezero Lihnidsko ([[latinski]]: ''Lacus Lychnitis''), što znači Bijelo jezero. Tako se u žitiju Sv. Nauma spominje, kako je on podigao [[manastir]] „na ishod Belago Jezera” (početkom 10. stoljeća). Pošto su [[Rimljani]] zavladali ovim krajevima ([[168. pr. Kr.]]) jedan od najvažnijih gradova na putu [[Via Egnatia]] bio je Lychnidus, glavno središte područja ''Dassaretia'' u [[Ilirija|Iliriji]], a zatim glavni grad provincije [[Novi Epir]]. Za vlade cara [[Dioklecijan]]a (284. pr. Kr. — 305. pr. Kr.) i njegovog suvladara Maksimijana, u Ohridu je [[kršćanstvo]] propovijedao i bio prvi [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Sveti Erazmo|sv. Erazmo]], misionar iz [[Antiohija|Antiohije]]. U 5. stoljeću spominje se Ohrid kao bogato mjesto sa tvrđavom (479.), i kao stolica episkopa Antonija (449. — 459.) i Laurentija (497.).

Krajem 9. stoljeća Ohrid je postao središte širenja kršćanstva među [[Slaveni]]ma, na čemu su tada započeli u Ohridu rad učenici [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]: sv. Naum, prvi slavenski monah i Sv. Kliment, prvi slavenski [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]]. U Ohridu kao duhovnom središtu balkanskih Slavena podignuto je tada i kasnije više znamenitih crkava, kao [[Crkva sv. Sofije u Ohridu|Sv. Sofija]] i Sv. Bogorodica Perivlepti. Ohrid je bio prijestolnica cara [[Samuilo|Samuila]] (976. — 1014.), a od [[Episkopija|episkopije]] postao je trećom stolicom ohridske patrijaršije. Propašću Samuilovog carstva, ohridska patrijaršija je [[1018.]] godine svedena na stupanj [[Arhiepiskopija|arhiepiskopije]], a kao takva trajala je sve do ukidanja u 18. stoljeću ([[1767.]]).

Predrimska, rimskobizantska i Samuilova tvrđava carskog prijestolnog grada Ohrida održala se i do danas, na visokoj hridi iznad jezera, gdje je i najstariji dio grada sa najvažnijim crkvenim građevinama. Grad Ohrid rušen je i obnavljan više puta, pa i danas stoji, sa 18 kula, koje pojačavaju gradske zidine sa četiri vrata, i sa najvažnijim dijelom tvrđave u unutrašnjem gradu, na samom vrhu ohridske kamenite hridi.

Stari grad Ohrid, slavenska carska i patrijarska prijestonica, imao je burnu prošlost. Krajem 11. stoljeća pretrpio je najezdu [[Normani|Normana]] iz [[Italija|Italije]], a zatim je potpao pod [[Bugarska|Bugarsku]], pa opet pod [[Bizant]] (13. stoljeće). Sredinom 12. stoljeća bio je poznat kao važan trgovački grad, a u 13. stoljeću imao je i trgovačku koloniju Armena. Kasnije je car [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan]] [[1334.]] zauzeo Ohrid, koji se naziva slavni grad. Za vlade cara Dušana, gospodar grada Ohrida bio je sevastokrator Branko Mladenović, rodonačelnik vladarske obitelji [[Brankovići|Brankovića]]. Prilikom Dušanove krunidbe za cara ([[1346.]]) surađivao je i ondašnji ohridski arhiepiskop Nikolaj.

Za vrijeme cara Dušana na Ohridskom jezeru se vršio znatan ribolov, a u Ohridu je bio glavni ribarski trg. Većina lovišta i ribara pripadali su crkvenim vlastelinstvima. Tako je Dušan kao kralj (oko [[1337.]]) priložio prilepskom manastiru Treskavcu u Ohridu metoh crkve Sv. Jovana Bogoslovca »s lovištem« (sada Sv. Jovan Bogoslov i ribarski kraj Kanevo), a jednom poveljom od [[1342.]] do [[1345.]] potvrdio je vlastelinstvo ohridskom manastiru Svete Bogorodice Perivlepte. Tom prilikom priložio je manastiru ova ribarska naselja na Ohridskom Jezeru: Radobužda (sada [[Radožda]]) „s lovištem“, Hoduništa ([[Uduništa]]) „s lovištem“, Struga Vranijska i Struga Mala (grad [[Struga]]), u gradu na jezeru crkva Sv. Nikole sa „sedam ribara“, Frugovi Vlasi (Frigovo i Mali Vlaj), crkva i metoh Sv. Bogorodice u Radovlišti ([[Radolište]]), Podmoli ([[Podmolje]]), Momlišta ([[Mumulište]]), i još na Crnom Drimu Lukovo „s lovištem“.

Za vrijeme cara Uroša Ohridom je upravljao cezar Grgur, stariji brat [[Vuka Branković|Vuka Brankovića]]. Grgurova je zadužbina manastir Naum (1361.). — Za vlade [[Kraljević Marko|kralja Marka]] gospodario je u Ohridu njegov rođak [[Andrija Gropa]] a tu je bio i Gropin zet vlastelin [[Ostoja Rajaković]]. Gropa je u Ohridu kovao novac sa natpisom: Po milosti Božijoj župan Gropa. Gropina je zadužbina crkva Stari Sv. Kliment (1378.), a u crkvi Sv. Bogorodice Perivlepte (Sv. Kliment) nalazi se grob i freska Ostoje Rajakovića. U srednjovjekovno vrijeme Ohrid se zvalo i područje oko grada i Ohridskog jezera; sada se zove Oridsko, a stanovništvo Oridanci. Poslije smrti kralja [[Kraljević Marko|Marka]] ([[1394.]]), Ohrid su okupirali [[Osmansko Carstvo|Turci]].

Prvih nekoliko desetljeća pod turskom vladavinom Ohrid nije stradao. Prvi put je Ohrid nastradao od Turaka, kada ga je [[1466.]] zauzeo [[Skenderbeg]], pa ga je sultan [[Muhamed II.]] ponovno zauzeo i odatle prodro do [[Drač]]a, a prilikom povratka u Ohrid porobio mnogo ohridskih „boljara“ i drugih Ohriđana i preselio ih u [[Carigrad]]. U 16. stoljeću Ohrid je bio važan ribarski trg, naročito se spominju ohridske pastrve i šarani (1510.), a ohridsku ribu hvale mletački putopisci kao čuvenu u svom Osmanskom Carstvu. Ohrid je onda bio slabo naseljen, mada je bio središte [[sandžak]]ata. U to doba pod ohridskom arhiepiskopijom bio je i pravoslavni vladika cijele Italije sa sedam eparhija.

[[Datoteka:Robevihouse.JPG|mini|lijevo|260px|Starogradska/otomanska arhitektura (Kuća obitelji Robevi).]]
U 18. stoljeću Ohrid je bio vrlo značajno trgovačko središte na starom putu od [[Drač]]a i [[Elbasan]]a za [[Bitolj|Bitolu]] i Makedoniju. Kršćansko stanovništvo, koje je većinom držalo trgovinu, je bilo relativno bogato za to vrijeme, tako da su crkvene vlasti sredinom tog stoljećama zakletvama i kaznama prisiljavale građane i njihove žene da ne vode luksuzan život. Krajem 18. stoljeća Ohrid je bio jedno od glavnih mjesta bitolskog [[vilajet]]a,utvrđen grad, živog karavanskog prometa, a imao je do 5.000 stanovnika. Onda je u njemu zagospodarila arbanaška porodica [[Dželadin-beg]]a. Ona se držala carskog odmetnika Ali-paše Janjinskog, a zatim Mustafa-paše Škodranina.

Kasnije je energičnim provođenjem reforama u Turskoj uzurpator vlasti Dželadin-beg 1830. prisiljen na bijeg. Tada su porušeni raskošni dvorci Dželadin-bega, Gornji Šaraj u tvrđavi. 1835. postao je sjedište kajmakama. Tada je u mjestu bilo oko 6.000 stanovnika, većinom kršćana, te manje Albanaca i Turaka. Pored velikog ribarskog trga za suhu i usoljenu ribu, u čaršiji je bilo oko 250 dućana. Sredinom 19. stoljeća Ohrid je, pored ribolova, bio čuven i sa trgovinom i preradi koža. Preko Drača se trgovalo sa [[Leipzig]]om. [[Beč]]om i [[Trst]]om. Krajem 19. stoljeća imao je 2.409 kuća sa 11.900 stanovnika, od kojih su 5.408 bili muslimani, a ostalo kršćani. Trgovina je poslije opadala zbog arnautske anarhije, a sva se glavna privreda bila svela skoro samo na ribolov.

== Značajniji spomenici ==
[[Datoteka:Ohrid_Lake.jpg|mini|<center>[[Sveti Jovan Kaneo]]]]
Turski putopisac [[Evlija Čelebija]] je za vrijeme posjeta Ohridu zabilježio da grad ima 365 crkava, jednu za svaki dan u godini. Danas je taj broj mnogo manji. U srednjem vijeku, Ohrid je bio poznat kao ''Slavenski Jeruzalem''. Od spomenika najznamenitiji su:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Antički teatar iz Ohrida|Helenističko kazalište]]
* [[Izida|Izidin]] hram
* mnoge ranokršćanske bazilike, npr. bazilika sv. Erazma (4. stoljeće)
* [[Samuilova tvrđava u Ohridu|Samuilova tvrđava]] (10. i 11. stoljeće)
* Katedralna [[Crkva sv. Sofije u Ohridu|crkva Svete Sofije]] iz 11. stoljeća
* Crkva [[Sveti Jovan Kaneo]] iz 13. stoljeća (sv. Ivan Kaneo)
* Crkva [[Kliment Ohridski|Sveti Kliment]]
||
* Crkva Svetog Đorđija (sv. Juraj)
* Crkva Sveta Bogorodica Zahumska
* Crkva Sveti Naum
* Crkva Svetog Petka
* Crkva Sveti Stefan (sv. Stjepan)
* Narodni muzej i Zavod za zaštitu spomenika kulture
* Muzej slavenske književnosti
|}

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Općina Ohrid ima 55.749 stanovnika. Etnička struktura je sljedeća:

* [[Makedonci]] (84,6%)
* [[Albanci]] (5,5%)
* [[Turci]] (4,2%)
* [[Srbi]] (0,6%)
* [[Vlasi]] (0,5%)
* [[Romi]] (0,1%)

=== Poznate osobe ===
* [[Mišo Juzmeski]], književnik i fotograf

== Sela u ohridskoj općini ==
[[Dolno Konjsko]],
[[Dolno Lakočerej]],
[[Elšani]] ,
[[Gorno Lakočerej]],
[[Konjsko (Ohrid, Makedonija)|Konjsko]]{{newdsm}},
[[Kosel]],
[[Kuratica]],
[[Lagadin]],
[[Leskoec]],
[[Livoišta]],
[[Ljubaništa]],
[[Openica]],
[[Orman]],
[[Peštani]],
[[Plaće]],
[[Podmolje (Ohrid, Makedonija)|Podmolje]]{{newdsm}},
[[Ramne (Ohrid, Makedonija)|Ramne]]{{newdsm}},
[[Rasino (Ohrid, Makedonija)|Rasino]]{{newdsm}},
[[Rečica (Ohrid, Makedonija)|Rečica]]{{newdsm}},
[[Sirula]],
[[Skrebatno]],
[[Sviništa]],
[[Trpejca]],
[[Šipokno]],
[[Vapila]],
[[Velgošti]],
[[Velestovo (Ohrid, Makedonija)|Velestovo]] i
[[Zavoj (Ohrid, Makedonija)|Zavoj]]{{newdsm}}.

== Gospodarstvo ==

Ohrid je poznat po ribarstvu, a o ohridskim ribama pisao je i [[Strabon]]. U jezeru ima 17 vrsta riba, a najpoznatiji je ohridski [[šaran]] (do 20 kg) i ohridska [[jegulja]] (do 3 kg) koja se lovi u lovištima Crnog Drima.

Na samom jezeru glavna su lovišta kod Ohrida: Peštana, Trpezice, Kališta, Radožde, a s albanske strane kod Lina i Podgradca.

== Zbratimljeni gradovi ==
{|
|- valign=top
|
* [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|25px]] '''[[Piran]]''', [[Slovenija]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] '''[[Wollongong]]''', [[Australija]]
* [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] '''[[Budva]]''', [[Crna Gora]]
* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|24px]] '''[[Katwijk]]''', [[Nizozemska]]
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] '''[[Vinkovci]]''', [[Hrvatska]]
|
* [[Datoteka:Flag of Bulgaria (bordered).svg|25px]] '''[[Plovdiv]]''' [[Bugarska]]
* [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] '''[[Dalian]]''', [[Kina]]
* [[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] '''[[Windsor, Ontario|Windsor]]''', [[Kanada]]
* [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] '''[[Pogradec]]''', [[Albanija]]
* [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(bordered).svg|25px]] '''[[Kragujevac]]''', [[Srbija]]
|}

== Literatura ==
* K. Kostić, Naši novi gradovi na jugu (1922.)
* J. Cvijić, Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije III. (1911.)
* J. Hadži-Vasiljević, Ohrid (Brastvo, 17)
* Grupčević, O Ohridu i Ohridskom Jezeru (1900.)
* Lj. Kovačević, Prilep, Veles, Ohrid (Brastvo, 1)
* St. Simić, Ohrid (1925.)

== Galerija ==

<gallery>

Slika:Ohrid StJohn Kaneo.jpg|Crkva sv. Ivana Kanea
Slika:IMG 3418.JPG|
Slika:Ohrid in Macedonia3.jpg|
Slika:Ohrid in Macedonia2.jpg|
Slika:Macedonia.jpg|

</gallery>

== Vanjske poveznice ==

* {{mk}}{{eng oznaka}}[http://www.ohrid.org.mk/ Ohrid]
* [http://www.ohrid.gov.mk Općina Ohrid]
* [http://www.ohridsummer.com.mk/ Ljetni festival u Ohridu]
* [http://sabin.ro/gallery/ohrid Foto galerija Ohrida]
* [http://www.srpskidespot.org.yu/svJovanKaneo01galerija.htm Crkva sveti Jovan Kaneo] {{sr}}
* [http://www.srpskidespot.org.yu/BogorodicaPerivlepta01galerija.htm Crkva Bogorodica Perivlepta (sveti Kliment)] {{sr}}

{{Gradovi u Makedoniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji|Ohrid]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]

Ohrid - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr}}' u '{{srp oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{mk}}' u '{{mak oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica