WikiSysop: bmz

2022-03-20T16:05:49Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 16:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Oguzi'''-->'''~~Oguz Turci''' ili '''Turci Uzi''' (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao ''Ghuzz'', ''Guozz'', ''Kuz'', ''Oğuz'', ''Okuz'', ''Oufoi'', ''Ouz'', ''Ouzoi'', ''Torks'', ''Uğuz'' i ''Uz'') bili su skupina nomadskih [[Turkijski narodi\|turkijskih]] plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze. U IX stoljeću ''Oguzi'' iz Aralskih stepa potisnuli su [[Pečenezi\|Pečenege]] iz teritorije uz rijeke [[Popis rijeka\|Emba]] i [[Ural (rijeka)\|Ural]] prema zapadu. U X stoljeću oni su naselili stepe uz rijeke; Sarisu, Turgaj i [[Popis rijeka\|Emba]] sjeverno od jezera Balhaš ( u današnjem [[Kazahstan]]u).<ref>Grousset, R. ''The Empire of the Steppes''. Rutgers University Press, 1991, p. 148.</ref>		Oguz Turci''' ili '''Turci Uzi''' (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao ''Ghuzz'', ''Guozz'', ''Kuz'', ''Oğuz'', ''Okuz'', ''Oufoi'', ''Ouz'', ''Ouzoi'', ''Torks'', ''Uğuz'' i ''Uz'') bili su skupina nomadskih [[Turkijski narodi\|turkijskih]] plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze. U IX stoljeću ''Oguzi'' iz Aralskih stepa potisnuli su [[Pečenezi\|Pečenege]] iz teritorije uz rijeke [[Popis rijeka\|Emba]] i [[Ural (rijeka)\|Ural]] prema zapadu. U X stoljeću oni su naselili stepe uz rijeke; Sarisu, Turgaj i [[Popis rijeka\|Emba]] sjeverno od jezera Balhaš ( u današnjem [[Kazahstan]]u).<ref>Grousset, R. ''The Empire of the Steppes''. Rutgers University Press, 1991, p. 148.</ref>

	Plemenski savez Oguza, [[Seldžuci]], prihvatili su [[islam]] u XI stoljeću, potom su provalili u [[Perzija\|Perziju]], i tamo osnovali ''Seldžučki sultanat''.		Plemenski savez Oguza, [[Seldžuci]], prihvatili su [[islam]] u XI stoljeću, potom su provalili u [[Perzija\|Perziju]], i tamo osnovali ''Seldžučki sultanat''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T14:57:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Oguz Turci''' ili '''Turci Uzi''' (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao ''Ghuzz'', ''Guozz'', ''Kuz'', ''Oğuz'', ''Okuz'', ''Oufoi'', ''Ouz'', ''Ouzoi'', ''Torks'', ''Uğuz'' i ''Uz'') bili su skupina nomadskih [[Turkijski narodi|turkijskih]] plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze. U IX stoljeću ''Oguzi'' iz Aralskih stepa potisnuli su [[Pečenezi|Pečenege]] iz teritorije uz rijeke [[Popis rijeka|Emba]] i [[Ural (rijeka)|Ural]] prema zapadu. U X stoljeću oni su naselili stepe uz rijeke; Sarisu, Turgaj i [[Popis rijeka|Emba]] sjeverno od jezera Balhaš ( u današnjem [[Kazahstan]]u).<ref>Grousset, R. ''The Empire of the Steppes''. Rutgers University Press, 1991, p. 148.</ref>

Plemenski savez Oguza, [[Seldžuci]], prihvatili su [[islam]] u XI stoljeću, potom su provalili u [[Perzija|Perziju]], i tamo osnovali ''Seldžučki sultanat''.

Nalik tome, također u XI stoljeću jedan drugi paganski savez Oguza, koju ruske kronike označuju kao ''Uze'' ili ''Torke'', srušili su vlast Pečenega u ruskim stepama. Pritisnuti od strane drugih turkijskih horda, poput Kipčaka ( ogranka saveza Kimak) u području srednjeg [[Irtiš]]a ili kod rijeke [[Ob]] ovi nomadi Oguzi provalili su u prostor donjeg [[Dunav]]a, te zatim prešli planinu [[Balkan (planina)|Balkan]] i provalili na teritorije [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Ovdje su vremenom razbijeni, poraženi i potisnuti, ili su pomrli od kuge.<ref>Grousset, R. ''The Empire of the Steppes''. Rutgers University Press, 1991, p. 186.</ref> Malobrojni preživjeli bježali su sa tih prostora ili su se pridružili [[bizant]]skoj carskoj vojsci kao plaćenici (1065.) <ref>Hupchick, D. ''The Balkans''. Palgrave, 2002, p. 62.</ref>

Po svemu izgleda da su ''Oguzi'' bili u bliskoj vezi sa [[Pečenezi]]ma. Brijali su se, a neki su njegovali male ''kozje bradice''. Prema knjizi ''Atila i horde nomada'', ''I oni su poput Kumika imali brojne rezbarene drvene kipiće, a grobovi su im bili od jednostavnog kamenog monolita''.<ref name="Nomad">http://books.google.com/books?id=in</ref>

Autori knjige reći će da su se ''Oguzi naselili duž [[Rusija|ruske]] granice i vremenom [[slaveni]]zirali, i ulazili u ruske vojne postrojbe, naročito u konjicu, tako su u XII i XIII stoljeću u ruskoj vojsci bili poznati kao Crne Kape. Oguzi su bili vojnici i u gotovo svim islamskim vojskama Bliskog istoka od XI stoljeća nadalje, u [[Bizant]]u od IX stoljeća, dospijeli su čak do vojnih postrojbi u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Maroko|Maroku]]''.
U kasnijim stoljećima, oni su se postupno prilagođavali i primijenjivali vlastite tradicije i institucije na islamski svijet, tako su postali graditelji - carskih institucija, i državotvorni element.

Jezično su ''Oguzi'' bili bliski starim ''Kumicima'' iz srednjeg [[Jenisej]]a i [[Ob]]a, starim [[Turkijski narodi|Kipčagima]], koji su se kasnije naselili u [[Rusija|južnoj Rusiji]]. Moderni [[Kirgiski jezik|kirgiski turkijski jezik]] je sličan oguskom.

Ime '''Oguz''' izvedeno je iz riječi '''ok''', što je pak značilo ''strijela'' ili ''pleme''. Crtež strijelca koji ispaljuje strelicu bio je na zastavi ''Seldžučkog sultanata'' , osnovanog od strane Oguza u X stoljeću.

Za njih se danas drži da predstavljaju jedan od glavnih ogranaka iz kojeg je nastao moderni [[Turci|turski narod]].

Turci Oguzi su predci današnjih jugozapadnih Turkijaca, koji broje preko 100 milijuna i žive na teritoriju od [[Azija|zapadne Azije]] do [[istočna Europa|istočne Europe]]. Među njih spadaju današnji [[Turski narodi|Azerbajdžanci]] koji žive u [[Azerbajdžan|Republici Azerbajdžanu]] i [[Iran]]u, zatim [[Turci]] u [[Turska|Turskoj]] i [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Turskoj Republici Sjeverni Cipar]], [[Turski narodi|balkanski Turci]] ([[Grčka]], [[Bugarska]] i bivša [[SFRJ|Jugoslavija]]), [[Turski narodi|Turkmeni]] u [[Turkmenistan]]u i sjeveroistočnom [[Iran]]u, [[Turski narodi|kašgajski]] i [[Turski narodi|horasanski]] Turci u Iranu, kao i [[Gagauzi|gagauški Turci]] u [[Moldova|Moldovi]].

==Podrijetlo==

Izvorna domovina Oguza, kao i ostalih turkijskih nomadskih plemena, bilo je područje u [[Ural (gorje)|Uralo]]-[[Altajski kraj|Altajskoj]] regiji u [[Azija|Centralnoj Aziji]]. To područje poznato je kao [[Turkestan]] (također i ''[[Turan]]'' ili ''[[Transoksijana]]''), i stanište je turkmenskih naroda od kasnog starog vijeka. Njihova masovna migracija iz Srednje Azije na zapad, odvijala se od 9. stoljeća pa nadalje, no oni su bili su prisutni u područjima zapadno od [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] i stoljećima prije, mada u znatno manjem broju, uz to i pomiješani sa drugim turkijskim plemenima.

Na primjer, ''Knjiga Dede Korkuta'', povijesni ep Oguških Turaka, pisan je između IX i X stoljeća.<ref>Alstadt, Audrey. ''The Azerbaijani Turks'', p.11. Hoover Press, 1992. {{ISBN|0817991824}}</ref>

Prema mišljenju mnogih povjesničara, korištenje riječi ''Oguz'' vezano je uz provalu [[Huni|Huna]] (220. n. e.). Naslov ''Oguz Kan'' koji je imao ''Mau-Tun'', osnivač [[Hunske horde]], bio je prvi znak turkijskog političkog entiteta u središnjoj Aziji.

Počevši od V st. Oguzi su bili osnivači i vladari nekoliko važnih turskih kraljevsta i carstava, među kojima su najznačajniji bili [[Gagauzi|Gagauški Turci]], [[Seldžuci]], [[Safavidi]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlije]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.aton.ttu.edu/turkishlist.asp The ''Book of Dede Korkut'' (u pdf formatu)] - na stranicama Arhiva turskih izvornih govornika ([http://www.aton.ttu.edu/ aton.ttu.edu])
*[http://vlib.iue.it/carrie/texts/carrie_books/paksoy-1/ Sličnosti u epici Dede Korkuta i Alpamiša]
*[http://www.taointernational.com/hapkido/dedication.htm Stranice posvećene Oguz Kanu]

[[Kategorija:Povijest Turske]]
[[Kategorija:Turkijski narodi]]

Oguzi - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica