Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-10-11T19:42:39Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:42
Redak 63:		Redak 63:
	Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % [[Hrvati\|Hrvata]] i 17,7 % [[Srbi\|Srba]], gradsko naselje '''Ogulin''' ima 8.216 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup04_2976.html www.dzs.hr] STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin</ref><br />		Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % [[Hrvati\|Hrvata]] i 17,7 % [[Srbi\|Srba]], gradsko naselje '''Ogulin''' ima 8.216 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup04_2976.html www.dzs.hr] STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin</ref><br />
	Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8.712 stanovnika.		Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8.712 stanovnika.

			U dijelu temeljno čakavskih govora s ikavsko-ekavskim refleksom jata ogulinskog kraja više se ne rabi upitno-odnosna zamjenica "ča", poput Ogulina, Zagorja Ogulinskog, Desmerica i Ogulinskog Hreljina. "Ča" se očuvao u Tounju i drugdje.<ref name=oPjesn142>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/163089 '' O pjesničkom jeziku i pjesništvu Josipa Šibarića '']. Čakavska rič« XLI (2013) • br. 1-2 • Split • siječanj-prosinac, str. 142.</ref>

	Prije novog teritorijalnoga ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine [[Plaški]], [[Saborsko]], [[Tounj]], [[Josipdol]] i ''Grad Ogulin'' činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala sljedeći etnički sastav:		Prije novog teritorijalnoga ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine [[Plaški]], [[Saborsko]], [[Tounj]], [[Josipdol]] i ''Grad Ogulin'' činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala sljedeći etnički sastav:

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:34:44Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:34
Redak 142:		Redak 142:
	1775.- 79. - gradi se [[Jozefina\|Jozefinska cesta]] (Karlovac - Josipdol - Senj) <br />		1775.- 79. - gradi se [[Jozefina\|Jozefinska cesta]] (Karlovac - Josipdol - Senj) <br />
	1781. - izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve<ref name="sakralna baština Ogulina"/><br />		1781. - izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve<ref name="sakralna baština Ogulina"/><br />
	1809.- 13. - Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u [[Ilirske pokrajine\|Ilirskim provincijama]] <br />		1809. — 13. - Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u [[Ilirske pokrajine\|Ilirskim provincijama]] <br />
	1835. - ban [[Josip Jelačić]] službuje u Ogulinu<br />		1835. - ban [[Josip Jelačić]] službuje u Ogulinu<br />
	1871. - [[Rakovička buna]] <br />		1871. - [[Rakovička buna]] <br />
Redak 150:		Redak 150:
	1873.- 81. - ukinuta Vojna Krajina <br />		1873.- 81. - ukinuta Vojna Krajina <br />
	1887. - Ogulin je središte [[Modruško-riječka županija\|Modruško – Riječke županije]]<br />		1887. - Ogulin je središte [[Modruško-riječka županija\|Modruško – Riječke županije]]<br />
	1914.- 18. - Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS<br />		1914. — 18. - Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS<br />
	1919. - osnovana Prva Realna gimnazija<br />		1919. - osnovana Prva Realna gimnazija<br />
	1924. - prvo električno svjetlo u Ogulinu<br />		1924. - prvo električno svjetlo u Ogulinu<br />

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:07:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad
| ime = Ogulin
| grb = Ogulin (grb).gif
| članak o grbu =
| slika_panorama = Burg Ogulin.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike =
| županija = [[Datoteka:Zastava karlovacke zupanije.gif|20px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]]
| površina = 542,32
| površina_bilješke =
| površina_uža = 37,49
| visina = 325
| visina_izvor = <ref>[[Google Earth]]</ref>
| visina_max = 1534
| visina_min = 155
| broj stanovnika = 13.915
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća = 25,66
| stanovništvo_uže = 8.216
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik = Dalibor Domitrović ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])
| broj članova poglavarstva = 5 članova
| gradsko vijeće ime =
| predsjednik vijeće = Marinko Herman ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])
| gradsko vijeće = 17
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = [[14. rujna]]
| zaštitnik = Sveti Križ
| poštanski broj = 47300
| pozivni broj = (0)47
| autooznaka = OG
| web_stranica = [http://www.ogulin.hr ogulin.hr]
| z. širina = 45.27
| z. dužina = 15.23
| bilješke =
[[Datoteka: Ogulin_plan_map.png|mini|280px|desno|<big>PLAN GRADA OGULINA</big>]]}}
'''Ogulin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].

== Naselja ==
[[Datoteka:Naselja-Ogulin.jpg|mini|120px|lijevo|Naselja i granice Grada Ogulina]]
U Ogulinu se nalaze 24 naselja. To su sela: [[Desmerice]], [[Donje Dubrave]], [[Donje Zagorje]], [[Drežnica (Ogulin)|Drežnica]], [[Dujmić Selo]], [[Gornje Dubrave]], [[Gornje Zagorje]], [[Hreljin Ogulinski]], [[Jasenak]], [[Marković Selo]], [[Otok Oštarijski]], [[Ponikve (Ogulin)|Ponikve]], [[Popovo Selo]], [[Potok Musulinski]], [[Puškarići]], [[Ribarići]], [[Sabljak Selo]], [[Salopek Selo]], [[Sveti Petar (Ogulin)|Sveti Petar]], [[Trošmarija]], [[Turkovići Ogulinski]], [[Vitunj]], [[Zagorje (Ogulin)|Zagorje]]

I grad Ogulin jedno je od naselja a njegovi dijelovi ili gradske četvrti su: Bošt, ''Brezik'', ''Bukovica'', ''Drenovac'', Gavani, Kalci, Kostelić selo, Kučinić selo, Lomost, Podvrh, Prapuće, Proce, Sv. Jakov, Vučić selo, ''Zagrad'', Žegar te uži centar.

== Zemljopis ==
Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od [[Zagreb]]a do [[Rijeka|Rijeke]], između nacionalnog parka [[Plitvička jezera]] (s juga), šumovitog [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] (sa sjeverozapada) i sjevernog [[Jadran]]a (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: [[Dobra]] i [[Zagorska Mrežnica]]. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. [[Ogulinsko - modruška udolina]] zajedno s Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko - modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad - jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin - [[Trojvrh]]) a širine 9 km ([[Desmerice]] - [[Skradnik]]). 
Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko - modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko - senjske biskupije. Područje Ogulinsko - modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko - goranskom županijom te Ličko - senjskom na jugu. U smjeru zapada, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom [[1874.]] nalazi se naselje [[Jasenak]].

* površina Grada s 24 naselja: 542,32 km2
* nadmorska visina grada: 323 m
* zemljopisne koordinate:
** zemljopisna širina: 450 15' 59"
** zemljopisna dužina: 150 13' 44"

Ogulin je smješten u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], u podnožju planine [[Klek (planina)|Klek]], a u njegovu podzemlju nalazi se ponor rijeke [[Dobra|Dobre]], koji žitelji ovoga kraja zovu "[[Đulin ponor]]".

== Stanovništvo ==
Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % [[Hrvati|Hrvata]] i 17,7 % [[Srbi|Srba]], gradsko naselje '''Ogulin''' ima 8.216 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup04_2976.html www.dzs.hr] STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin</ref> 
Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8.712 stanovnika.

Prije novog teritorijalnoga ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine [[Plaški]], [[Saborsko]], [[Tounj]], [[Josipdol]] i ''Grad Ogulin'' činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala sljedeći etnički sastav:

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| [[1991.]] || 29.095 || 17.566 (60,37%) || 10.113 (34,75%) || 580 (1,99%) || 836 (2,87%)
|-
| [[1981.]] || 31.076 || 17.696 (56,94%) || 10.220 (32,88%) || 2.782 (8,95%) || 378 (1,21%)
|-
| [[1971.]] || 34.210 || 19.909 (58,19%) || 13.172 (38,50%) || 551 (1,61%) || 578 (1,68%)
|}

===Ogulin (naseljeno mjesto)===

* [[2011.]] - '''8.216''' (nova [[Europska unija|EU]] metodologija popisa)
* [[2001.]] - '''8.712''' (Nije usporedivo s brojevima stanovnika ranijih popisa stanovništva, jer su [[Sveti Petar (Ogulin)|Sveti Petar]], [[Salopek Selo]], [[Sabljak Selo]] i dio Ribarića bili dijelovi naselja Ogulin, a 1994.god. postaju samostalna naselja. Također promijenila se metodologija popisa pa više nisu ubrojeni odsutni u inozemstvu.)
* [[1991.]] - '''10.857''' (Hrvati - 8.668, Srbi - 1.499, Jugoslaveni - 290, ostali - 400)
* [[1981.]] - '''10.174''' (Hrvati - 7.775, Srbi - 1.163, Jugoslaveni - 1.105, ostali - 131)
* [[1971.]] - '''9.923''' (Hrvati - 8.108, Srbi - 1.291, Jugoslaveni - 296, ostali - 228)

===Izvor===

* CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

== Uprava ==
== Povijest ==
[[Datoteka:Ogulin_1689.jpg|mini|250px|desno|Ogulin 1689.]]
[[Datoteka:Djulin ponor jama.jpg|mini|250px|desno|Đulin ponor]]
[[Datoteka:Jezero Sabljaci2012.jpg|mini|250px|desno|Jezero Sabljaci]]
[[Datoteka:Ogulin.jpg|mini|250px|desno|Ogulin centar]]
Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj [[Frankopan]] krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava [[Bernardin Frankopan|Bernardina Frankopana]] koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između [[Tržan-grad (Modruš)|Modruša]] i [[Vitunj]]a. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.


Da se grad navodno prije zvao Zulum grad, Đulin ili Julin grad, povjesničar [[Mile Magdić]] smatra ''"pukim etimološkim nagađanjem"'', te da se svojim današnjim imenom ''Ogulin'', nazivao tako već od svoga početka<ref>Magdić, Mile. ''Topografija i povijest Ogulina'', pretisak knjige iz 1926. godine, Matica hrvatska - ogranak, Ogulin, 1995., str. 25., {{ISBN|953-96363-2-9}}</ref>, potvrđuje to i karta s kraja 16. stoljeća<ref>[https://www.bergbook.com/images/16728-01.jpg Illyricum]. Ioan. Sambucus Ortelio Suos, Antwerp, Christopher Platin, 1598</ref>. Sumnjivo je dakle i to, je li ime Đulin ponor iznad kojeg je nastao grad Ogulin dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor ili opet imamo slučaj [[etimologija|pučke etimologije]] ukomponiran u bajku.

Kakvo je Ogulin imao značenje u 15. i 16. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem [[Kranjska|Kranjske]]». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk II. Krsto Frankopan Tržački]], koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]].

U iseljeničkom valu iz [[1715.]] je dio Hrvata iz ogulinskog i [[Otočac|otočačkog]] kraja je odselio u južnu [[Mađarska|Mađarsku]], u sjevernu [[Baranja|Baranju]], u sela [[Magoč]], [[Bikala|Bikalu]] i [[Hajmaš]]. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali [[čakavsko narječje|čakavske]] osobine svog govora <ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj</ref><ref>[http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf Modruš br.1/2004.] Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj</ref>.

[[Velika Srbija|Velikosrbi]] su pokušali za vrijeme [[Domovinski rat|agresije na Hrvatsku]] zauzeti i ovaj hrvatski gradić.
RH je ovdje uoči [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], neposredno nakon izbijanja [[balvan-revolucija]], iskusila grubi zador u svoj suverenitet, kad je zrakoplovstvo JNA ([[JRV]]) interveniralo protiv hrvatskog [[MUP]]-a. To je bilo kad je [[17. kolovoza]] [[1990.]] MUP RH poslao prema Kninu 3 helikoptera s policajcima radi gušenja velikosrpske pobune, a iznad Ogulina su ih presreli 2 zrakoplova [[MiG-21]] JNA (JRV) koji su zaprijetili helikopterima da će ih srušiti ako ne skrenu s predviđene rute i ne vrate se u Lučko.<ref>[http://www.pgz.udvdr.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=48:zrak-jed-spec-pol-mup-a-rh&catid=35:ratne-postrojbe-i-zap-grada-zagreba&Itemid=50 Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba] Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH</ref>

<ref name=Marinić>Borna Marinić: [https://domovinskirat.hr/2020/09/18/najprije-su-odbili-tenkovski-a-zatim-i-zracni-napad-mjestani-sela-kamenica-zarobili-pilota-jna/ ''Najprije su odbili tenkovski, a zatim i zračni napad – mještani sela Kamenica zarobili pilota JNA ''] Domovinski rat.hr. 18. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Borbe nisu zaobišle ni ovaj kraj. Premda su Hrvati u ogulinskoj općini bili većina, u dobrom dijelu selâ stanovnici su bili Srbi koji se nisu mirili s novonastalim demokratskim promjenama u Hrvatskoj. Uz pomoć JNA koja im je dostavila oružje i preko nje i srbijanskih medija koji su ih podjarivali na pobunu, sukob se je izdigao na veću razinu. JNA i velikosrbi nisu pristajali na hrvatsku neovisnost, nego su silom htjeli zadržati teritorij Hrvatske u već nepostojećoj Jugoslaviji. Rujna 1991. izbile su [[rat za vojarne|borbe za vojarne i skladišta JNA]] kojih je u ovom kraju bilo mnogo. Hrvatske snage postižu uspjehe, a prvi veliki je oslobađanje dviju vojarnâ u gradiću Ogulinu. Uslijedile su borbe za objekte JNA u susjednom Skradniku i Oštarijama. U borbe je JNA uvela i zračne snage. Skradničke su oslobođene 19. rujna 1991., a oštarijske se nije uspjelo ni borbom ni pregovorima<ref name=Marinić>Borna Marinić: [https://domovinskirat.hr/2020/09/18/najprije-su-odbili-tenkovski-a-zatim-i-zracni-napad-mjestani-sela-kamenica-zarobili-pilota-jna/ ''Najprije su odbili tenkovski, a zatim i zračni napad – mještani sela Kamenica zarobili pilota JNA ''] Domovinski rat.hr. 18. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref>, nego je veliko skladište oružja i strjeljiva JNA uništila [[eksplozija u Oštarijama 13. listopada 1991.|eksplozijom]] 13. listopada 1991. godine, čije se posljedice osjećaju i 25 godina poslije.<ref> Radio Mrežnica: [https://radio-mreznica.hr/25-godina-od-eksplozije-skladista-oruzja/ '' 25 godina od eksplozije skladišta oružja''] Radio Mrežnica. 13. listopada 2016. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> [[12. studenoga]] [[1991.]] su velikosrpski [[MiG]]-ovi raketirali Ogulin, a poslije je uslijedio pokušaj proboja [[pješaštvo]]m. U to vrijeme je Ogulin imao 10.525 stanovnika, a zbrinjavao je 1600 hrvatskih izbjeglica s Korduna<ref>[http://udvdr.pszupanija.hr/component/content/article/34-novosti/84-na-dananji-dan-u-domovinskom-ratu.html UDVDR] Na današnji dan</ref>.

====kronologija - ključni događaji====
Željezno doba - [[Japodi]] i japodska kultura 
4. stoljeće pr. Kr. – doseljavanje [[Kelti|Kelta]]. U Ogulinskom polju japodski gradovi Metulum, Terponos i druga gradinska naselja<ref>[http://sl.scribd.com/doc/68224923/Dubravka-Balen-Letunic-Japodske-Nekropole-s-Ogulinskog-Podrucja Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2000] Dubravka B.-Letunić: Japodske nekropole s ogulinskog područja</ref> 
35.- 33. pr. Kr. - Rimljani osvajaju Metulum (Viničica kod Oštarija) i pokoravaju Japode<ref>[http://www.tzkz.hr/hr/ TZ Karlovačke županije] Legenda o Metulumu (obradio Goran Majetić)</ref> 
1.- 3. stoljeće - [[:en:Pax Romana|Pax Romana]] 
4.- 6. stoljeće - širenje kršćanstva ali i sve češći upadi barbara (Germani, Sarmati pa Huni), [[Istočni Goti|Ostrogotska]] država zatim nakratko Bizant 
7. stoljeće - Avari i Slaveni naseljavaju se južno od Save (oko 630. g. Hrvati) 
9. stoljeće - u [[Franačka|Franačkoj]] zoni interesa i pokrštavanje, Hrvati asimiliraju slavensko-avarsku banovinu u gorskoj Hrvatskoj 
1097. - smrt [[Petar Svačić|Petra Svačića]] na Gvozdu tj. prijevoju Kapela i 1102. stvaranje Ugarsko-Hrvatske države<ref>
[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=76986 Rasprave] Lokacija bitke na Gvozdu</ref> 
12. stoljeće - prvi spomen župe [[Tržan-grad (Modruš)|Modruš]] i pretpostavljena izgradnja crkve Sv.Jakova u Ogulinu<ref name="sakralna baština Ogulina">[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/sakralna-bastina-ogulin/#.UIvm-G_0e30 Hrvatska na dlanu] Turističke atrakcije: Sakralna baština, Ogulin (Izvor: TZ Grad Ogulin)</ref> 
13. stoljeće - knezovi Krčki kasnije nazvani [[Frankapani]] zaposjedaju Modruš; 1242. Mongolski prodor 
14. i 15. stoljeće - procvat Modruškog feuda, glagoljaštvo, pavlinski samostan na Gvozdu, velebna crkva u [[Oštarije|Oštarijama]], Modruška biskupija 
1486. - nastaje Modruški urbar (na užem ogulinskom području tada su samo sela Praprwcha, Kernycze, Zgwlyeze, Jablanovo)<ref>[http://www.zupa-svkriza-ogulin.hr/zov/zov39.pdf ZOV 39] List župa Ogulinskog dekanata, I.Tironi (str. 60 – 63)</ref> 
1493. - Turci razaraju Modruš, biskup bježi u Vinodol, izbjeglički val prema sjeveru Hrvatske, Kranjska, Gradišće 
'''oko 1500.''' - nad ponorom Dobre [[Bernardin Frankopan]] osniva grad Ogulin kao obrambeni kašel i određuje mu međe prema Vitunju i Modrušu 
1521. - Turci pustoše Oštarije i crkvu 
1527. - na [[Cetinski sabor|saboru u Cetingradu]] Hrvati biraju za kralja F. Habsburga 
1553. - u Ogulinskoj kuli kraljevska vojna posada 
1570. - Stjepan II Frankopan prodaje Ogulin Zrinskima 
1584. i 1585. - Turci pale kuće u Ogulinu i svu okolicu 
16. i 17. stoljeće - Ogulinska kapetanija, na okolnim napuštenim zemljištima naseljavaju se Uskoci i Vlasi većinom pravoslavni (Srbi) 
1622.- 30. - [[Vuk Krsto Frankopan]] dio Ogulinaca proglašava slobodnjacima 
1640.- 41. - Ogulinska buna radi međa i povlastica 
1683.- 99. - oslobodilački rat protiv Turaka 
18. stoljeće - Ogulinci se nastanjuju izvan gradskih zidina, dio se naseljava na oslobođenom zemlji posebno [[Kordun]], [[Lika]], Baranja, Srijem i uvode se nove kulture kukuruz i [[krumpir]] 
1746. - reorganizacija [[Vojna Krajina|Vojne Krajine]], Ogulinska pukovnija u Karlovačkom generalatu 
1775.- 79. - gradi se [[Jozefina|Jozefinska cesta]] (Karlovac - Josipdol - Senj) 
1781. - izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve<ref name="sakralna baština Ogulina"/> 
1809.- 13. - Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim provincijama]] 
1835. - ban [[Josip Jelačić]] službuje u Ogulinu 
1871. - [[Rakovička buna]] 
1865.- 73. - izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka 
1873.- 74. - izgrađena Rudolfinska cesta Ogulin – Novi Vinodolski<ref>[http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1030507 Jutarnji list] Rudolfina. Najljepšom cestom do mora ne putuje više nitko</ref> 
1873. - rođena [[Ivana Brlić-Mažuranić]] i počeci hrvatskog planinarstva <ref>[http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2050/ Kameleon - udruga za etiku i kretivnost medija] Goran Majetić: Klek – kolijevka hrvatskog planinarstva</ref> 
1873.- 81. - ukinuta Vojna Krajina 
1887. - Ogulin je središte [[Modruško-riječka županija|Modruško – Riječke županije]] 
1914.- 18. - Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS 
1919. - osnovana Prva Realna gimnazija 
1924. - prvo električno svjetlo u Ogulinu 
1941.- 45. - Drugi svjetski rat, NDH, Talijani, zatim Nijemci i antifašistički otpor 
1945. - SFR Jugoslavija, kotar Ogulin 
1959. - izgradnja [[Hidroelektrana Gojak|HE Gojak]] i stvoreno jezero [[Sabljaci]] 
1964. - Radio postaja Ogulin 
1973. - plasiranje na tržište "Ogulinskog kiselog [[kupus]]a"<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=117476 Modruški zbornik] Željko Kosanović: Ogulinski kupus kroz povijest</ref> 
1986. - izgradnja skijaško sportskog centra [[HOC Bjelolasica|Bjelolasica]] 
1990. - demokratske promjene u Jugoslaviji 
1991. - stvaranje samostalne Hrvatske 
1991.- 95. - [[Domovinski rat]], linija razgraničenja s velikosrpskim pobunjenicima u susjednom mjestu [[Josipdol]]u na 15 km od grada 
2005. - izgrađena [[Autocesta A1|auto-cesta]] kroz Ogulinsko polje i [[Tunel Mala Kapela]]

== Znamenitosti i prirodne ljepote==
* [[Đulin ponor]]
* [[Frankopanski kaštel u Ogulinu]]
* [[Jezero Sabljaci]]
* [[Klek (planina)|Klek]] (1182 m)
* [[Bijele i Samarske stijene]]
* [[Bjelolasica]]

== Govor ==
Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno [[srednjočakavski dijalekt|srednjočakavski]] ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge [[kajkavski|kajkavske]], a zatim i [[štokavski|štokavske]] riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ''ča'' u korist riječi ''kaj'', ali su očuvani mnogi čakavske riječi (npr. zamjenice ''zač=zašto'', ''uč=u što'', ''poč=po što'', ''nač=na što'', ''ki=tko'', ''kadi=gdje'' itd.).<ref>[http://hrcak.srce.hr/78910 Modruški zbornik] Sanja Vulić: O govoru Turković Sela</ref> Od općeslavenskog glasa jat postalo je ''i'' ili ''e'', što je osobina čakavskih ikavsko-ekavskih govora: ispred (zubnih) [[dentalni suglasnik|dentalnih suglasnika]] (''t, d, s, z, l, r, n''), ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (''a, o, u'') ili ako su na kraju riječi, nekadašnji jat je postao ''e''; u ostalim slučajevima, prešao je u ''i'' (npr. ''sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit'').

Očuvani su mnoge starinske [[čakavski|čakavske]] imenice i glagoli, npr. ''stara mati=baka'', ''Mrtvi godi=Dušni dan'', ''Velika Maša=Velika Gospa'', ''lasi=kosa'', ''merlin=mrkva'', ''mujsa=mačka'', ''nafalice=samo radi toga'', ''natli=pod'', ''ošćarija=gostiona'', ''ražljat=proliti, pasti''.

Česta je redukcija samoglasnika (npr. ''voz't čov'ka da ne ide piš'ce'') i izostanak glasa ''h'' (npr. ''skr'al lače na vr'u'').

[[kajkavsko narječje|Kajkavske]] su osobine izrazitije na sjevernom rubu tog područja ([[Ozalj]], [[Pribić]], [[Bregana]], [[Kobilić]]), a [[čakavsko narječje|čakavske]] u južnijim krajevima ([[Duga Resa]], [[Netretić]], [[Barilović]], [[Bosiljevo]], [[Generalski Stol]], Ogulin).

== Gospodarstvo ==
Najzastupljenije grane djelatnosti su poljoprivreda i prerada hrane.

== Poznate osobe ==
* [[Artur Benko Grado Bojnički]], statističar, ekonomist, publicist, dramatičar, prevoditelj<ref>[[Mira Kolar-Dimitrijević]], [http://hrcak.srce.hr/file/140456 Artur Benko Grado Bojnički kao evidentičar migracionih i masovnih gospodarsko-socijalnih kretanja u Hrvatskoj u prvoj polovoci 20. stoljeća], Podravina sv. 11, broj 22, str. 108 - 126, Koprivnica 2012.</ref>
* [[Bernardo Brixy|Bernardo Eduard Slavoljub Brixy]], franjevac, prirodoslovac, tehničar i crkveni glazbenik
* [[Ivana Brlić-Mažuranić]], poznata dječja književnica,
* [[Luka Cindrić]], rukometaš,
* [[Vladimir Goldner]], kardiolog,
* [[Ivan Gošnjak]], general u NOV i JNA, zapovjednik GŠ Hrvatske,
* [[Vladimir Hudolin]], psihijatar,
* [[Josip Jelačić]], ban i general, službovao je u Ogulinu,
* [[Franjo Jelačić]], general austrijske vojske, službovao je u Ogulinu
* [[Josip Kregar]], odvjetnik i političar,
* [[Josip Magdić]], skladatelj, dirigent i glazbenik,
* [[Mile Magdić]], povjesničar,
* [[Hrvoje Matković]], povjesničar, radio u ogulinskoj gimnaziji
* [[Anđelko Milardović]], politolog i sociolog,
* [[Juraj Petrović]], svećenik, humanitarni djelatnik
* [[Ema Pukšec]] (''Ilma de Murska''), sopranistica,
* Franjo Puškarić, španjolski borac, rođen u Donjem Zagorju kraj Ogulina
* Franjo Puškarić, biskupijski povjerenik Gospićko-senjske biskupije za Hrvatski martirologij<ref>Zvonko Ranogajec: [http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/novosti/ogulin/4074-predavanje-o-%C5%BErtvama-%C5%BEupa-o%C5%A1tarije-i-cerovnik-kao-doprinos-hrvatskom-martirologiju.html ''Predavanje o žrtvama župa Oštarije i Cerovnik kao doprinos Hrvatskom martirologiju ''], [[Gospićko-senjska biskupija]], 6. rujna 2014. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref>
* [[Petar Stipetić]], general,
* [[Vid Stipetić]], admiral,
* [[Franjo Stipetić]], glumac,
* [[Vlatka Vorkapić]], redateljica,
* [[Bogdan Žagar st.]], plivač,

== Obrazovanje ==
'''Osnovne škole'''
* OŠ Ivane Brlić-Mažuranić
* Prva osnovna škola

'''Srednje škole'''
* Gimnazija Bernardina Frankopana
* Obrtnička i tehnička škola (www.otsog.hr)

== Kultura ==
*[[Dani Ilme de Murske]]
*[[Frankopanske ljetne večeri]]
*[[Ogulinski festival bajke]]
*[[Zavičajni muzej Ogulin]]

U gradu se nalaze tri crkve, katolička crkva [[uzvišenje sv. Križa|Uzvišenja Sv. Križa]], katolička crkva [[Alojzije Stepinac|Bl. Alojzija Stepinca]] i pravoslavna crkva [[sv. Juraj|Sv. Georga]]. Kapelicu [[Sv. Jakov]]a na istoimenom gradskom groblju arheološka komisija iz 1973. datirala je u 12. ili 13. stoljeće kao najstariju crkvu u ovom kraju.

Od 2013. svake se godine organizira povodom [[Majčin dan|Majčinog dana]] održava se hodočašće djece župe sv. Križa iz Ogulina Majci Božjoj u Lomost. Učenici obje ogulinske osnovne škole i dječjeg vrtića te zatim u procesiji odlaze do kipa '''Majke Božje Lomošćanske'''.<ref name="Hodočašće djece Gospi Lomošćanskoj">IKA: [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=179931 Hodočašće djece Gospi Lomošćanskoj], 16.05 - 16.05.2016 | IKA N - 179931/5 . Pristupljeno 14. svibnja 2016,</ref>

== Mediji ==
*Radio Ogulin
*[[Ogulinski list]]

== Šport ==
* Rukometna škola Ogulin
* Teniski klub Ogulin
* [[NK Dobra Sveti Petar]]
* [[NK Ogulin]]
* Teniski klub Frankopan
* Košarkaški klub Ogulin
* Gimnastički klub Ogulinski sokol<ref>[http://www.gk-ogulinskisokol.com Gimnastički klub Ogulinski sokol]</ref>
* Penjački klub Ogulin
* Frankopanski streličari
* Rukometni klub Ogulin
* [[Kuglački klub Klek Ogulin|Kuglački klub Klek]]
* [[Kuglački klub Policajac Ogulin|Kuglački klub Policajac]]
* Kuglački klub Željezničar Branitelj
* Kuglački klub Poštar
* Kuglački klub Obrtnik
* [[Ženski kuglački klub Ogulin]]
* Snowboard klub Ogulin
* Skijaški klub Ogulin <ref>[http://www.skiklubogulin.hr/ skiklubogulin.hr]</ref>
* Veslački klub Sabljaci
* Badminton klub Ogulin
* Teakwondo klub Ogulin
* Oldtimer klub Ogulin
* Biciklistički klub Babaroge-Ogulin
* Moto klub Vještice Ogulin
* Klub Američkog Nogometa Ogulin Knights
* [[AK Klek]], automobilizam, organizira [[Memorijal Ivice Kišasondija]]
* Športsko ribolovno društvo Ogulin

Održava se turnir u 3x3 košarci [[Streetball OG]], koji je dijelom FIBA 3x3 kalendara.

==Izvori==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ogulin.hr Službena stranica]
* [http://www.ogulin-info.com Ogulin-info - Besplatne ogulinske novine i internet portal]
* [http://www.tz-grada-ogulina.hr/ Turistička zajednica grada Ogulina]
* [http://ogulin-skd.com SKD Prosvjeta, pododbor Ogulin]
* [http://www.radio-ogulin.hr Radio Ogulin]
* [http://www.og-list.com Ogulinski list]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{GiO KŽ}}
{{Gradska naselja grada Ogulina}}

[[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Ogulin| ]]

Ogulin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Stanovništvo */

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja grada Ogulina' u '{{Ogulin'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 19:23
Redak 276:		Redak 276:
	{{Mrva-grad-hrv}}		{{Mrva-grad-hrv}}
	{{GiO KŽ}}		{{GiO KŽ}}
	{{~~Gradska naselja grada Ogulina~~}}		{{Ogulin}}

	[[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]]
	[[Kategorija:Ogulin\| ]]		[[Kategorija:Ogulin\| ]]