WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:25:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|svibanj 2007.}}

[[Datoteka:Head Odysseus MAR Sperlonga.jpg|mini|Odisej, grčka skulptura, [[2. stoljeće pr. Kr.]]]]

'''Odisej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ὀδυσσεύς}}''', ''Odusseús'') glavni je lik u [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'' koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve karakteristike su mudrost, lukavost i oštroumnost.

==[[Etimologija]]==

Odisejevo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] ima nekoliko inačica: '''{{polytonic|Ὀλυσσεύς}}''', ''Olysseus'', '''{{polytonic|Οὐλιξεύς}}''', ''Oulixeus'', '''{{polytonic|Οὐλίξης}}''', ''Oulixes''. U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] bio je znan kao [[latinski jezik|lat.]] ''Ulixes'' ili ''Ulyssess'' (otud drugi naziv - Uliks).

Prema [[Homer]]u njegovo [[ime]] znači "sin boli". Moguće je da dolazi od grčke [[riječ]]i {{polytonic|οδηγός}}, ''odēgós'' = vodič. Može značiti i "bol" u smislu da pati, jer na posljetku, Odisej u cijeloj priči boluje, ili psihički ili fizički.

Čest mu je [[epitet]] '''{{polytonic|Λαερτιάδης}}''', ''Laertiades'' = [[Laert]]ov sin. Njegov lik i priče posudili su i [[Etruščani]] nazvavši ga '''Uthuze'''.

== Mitologija ==

===[[Trojanski rat]]===

==== Prije Trojanskog rata ====

Odisej je bio jedan od [[Helena (mitologija)|Heleninih]] prosaca. [[Tezej]] i [[Pirit]] zavjetovali su se da će oženiti [[Zeus]]ove kćeri, a Tezej je izabrao Helenu. On i Pirit oteli su je i zadržali sve dok nije bila dovoljno zrela za udaju. Pirit je izabrao [[Perzefona|Perzefonu]], [[Had (bog)|Had]]ovu ženu. S Tezejevom majkom Etrom otišli su u [[Had (podzemni svijet)|Had]] oteti Perzefonu. Had se pravio gostoljubiv, ali čim su sjeli za gozbeni stol, [[zmije]] su ih prikovale za mjesta. Helenu su spasila njezina braća [[Kastor i Polideuk]] i vratila je u [[Sparta|Spartu]].

Kad je došlo vrijeme za Heleninu udaju, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su Odisej, [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali favorit je bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. Odisej je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se Helena udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]].

Kad je Helenu oteo [[Paris]], [[Menelaj]] je, pozvavši se na zakletvu, pozvao prosce da mu pomognu da je vrati. Budući da je proročica prorekla da se neće dugo, dugo vratiti, Odisej nije želio ići u rat, nego se pravio da je lud tako što je orao i sijao [[sol]], a ne sjemenke. [[Agamemnon]], [[Menelaj]]ev brat poslao je [[Palamed]]a da uvjeri Odiseja da se priključi proscima. Palamed je bio inteligentan te je stavio [[Telemah]]a, Odisejeva novorođena sina, ispred pluga. Odisej ga nije mogao ubiti te je tako Palamed otkrio da je mentalno zdrav pa je krenuo u [[Trojanski rat]].

[[Agamemnon]] je, sad kad je imao Odiseja, u svojoj vojsci htio i [[Ahilej]]a, jer proročanstvo govori da [[Troja]] bez njega ne može biti osvojena. Odisej je bio jedan od poslanika koji su otišli uvjeriti ga da se pridruži vojsci.

[[Datoteka:Jan de Bray, Achilles wśród córek Likomedesa (Owidiusz, Metamorfozy).jpg|mini|[[Jan de Bray]]: Otkrivanje [[Ahilej]]a među Likomedovim kćerima, [[1664.]]]]

Naime, proročica je pretkazala da će ili živjeti dug ali dosadan život ili kratak ali uzbudljiv; tako da se [[Ahilej]] bojao ratnih posljedica. Vrač [[Kalhant]] prorekao je da mu je suđeno da umre u [[Troja|Troji]]. Tetida ga je stoga odvela na Skiru, kralju Likomedu i prerušila ga u djevojku. Na tom je dvoru s Didamijom imao sina [[Neoptolem]]a. Odisej je pitao može li prinijeti darove ženama te je izložio dragulje, a također i oružje - [[mač]], [[koplje]] i [[štit]]. Sve su se djevojke divile nakitu, a samo se Ahilej divio oružju te ga je Odisej tako prepoznao. Odisej mu je dopustio da zadrži oružje, a potom su krenuli u rat. Druga inačica mita govori da se začula ratna [[trublja]] te da je Ahilej instinktivno zgrabio oružje.

Prije rata, Odisej se pridružio [[Menelaj]]u i [[Palamed]]u u pokušaju da mirno vrate [[Helena (mitologija)|Helenu]], ali nisu uspjeli. Nakon rasprave na [[Prijam]]ovu dvoru, [[Troja]]nci su vrijeđali Menelaja i Odiseja, osim [[Antenor]]a koji je bio gostoljubiv. Zbog toga su ga poštedjeli u razrušenju [[Troja|Troje]].

==== Za vrijeme Trojanskog rata ====

Odisej je bio jedan od glavnih junaka u [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]] koji [[Homer]] vjerno opisuje u svojoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]''.

Kad su ahejski brodovi pristali na [[troja]]nskim obalama, nitko nije prvi izašao, jer je prorečeno da će prvi Ahejac koji stane na trojansko tlo umrijeti. Odisej je bacio svoj štit na obalu i skočio na štit. Slijedio ga je Protesilaj koji je skočio na tlo i poslije prvi umro.

Odisej nikad nije oprostio [[Palamed]]u raskrinkavanje njegova "ludila" te mu je podmetnuo izdajništvo. Naime, uvjerio je trojanskog zarobljenika da napiše pismo koje je izgledalo kao da ga je Palamed poslao, a u pismu je bio zahtjev da mu se pošalje [[zlato]] kao nagrada za izdaju. Odisej je ubio zarobljenika i skrio zlato u Palamedov šator. Namjestio je da pismo bude pronađeno te je [[Agamemnon]]u dao upute kako da dođe do zlata. Grci su potom kamenovali Palameda. Druga inačica mita govori da su [[Diomed]] i Odisej potaknuli Palameda da se spusti sa zida, tvrdeći da je blago na dnu. Kad se Palamed spustio, kamenovali su ga.

[[Datoteka:Rhesos MNA Naples.jpg|mini|lijevo|Odisej i [[Diomed]] kradu [[Rez]]ove [[konj]]e, [[4. stoljeće pr. Kr.]]]]

Odisej je bio jedan od najutjecajnijih grčkih prvaka u ratu, savjetnik i borac. Kad je [[Agamemnon]], da bi provjerio ahejski moral, predložio povlačenje, Odisej je vratio red u taborima. Poslije, mnogi su junaci ležali ozlijeđeni, uključujući i samog Odiseja i Agamemnona, ali Odisej je uvjerio Agamemnona da se ne povuku. Također je bio u poslaništvu koje je pokušalo uvjeriti [[Ahilej]]a da sudjeluje u ratu, usprskos svojoj srdžbi koja je i glavna okosnica [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]].

Kad je [[Hektor]] predložio dvoboj koji bi sve riješio, Odisej se dobrovoljno javio (premda se na posljetku borio [[Ajant]]). Odisej je pomogao Diomedu da ubije [[Rez]]a, jer bilo je proreknuto da sve dok njegovi [[konj]]i piju vodu iz [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Skamandar]], [[Troja]] neće moći biti osvojena.

Nakon što je [[Patroklo]] ubijen, Odisej je uvjerio [[Ahilej]]a da pusti Ahejce da jedu i da se odmore, a Ahilej je odmah htio sve [[Troja]]nce ubiti.

Poslije, kad su držane pogrebne igre u [[Patroklo]]vu čast, Odisej se hrvao s [[Ajant]]om, a također i sudjelovao u utrci. [[Atena (mitologija)|Atena]] mu je pomogla te je pobijedio u utrci i izvukao neriješeno u hrvanju, bez obzira na [[Apolon]]a koji je pomagao ostalima. 

[[Datoteka:Odysseus Ajax Louvre F340.jpg|mini|lijevo|Borba Odiseja i Ajanta, [[6. stoljeće pr. Kr.]]]]

Kad je [[Ahilej]] ubijen u bitki, Odisej i [[Ajant]] vratili su njegovo tijelo te oružje. Za vrijeme pogrebnih igara u Ahilejevu čast, Odisej se opet borio s Ajantom. [[Tetida (mitologija)|Tetida]] je rekla da će njegovo oružje ići najhrabrijem [[Stara Grčka|Grku]]. Obojica su se borila da bi dobila taj naslov i Ahilejevo oružje, ali Grci nijednog nisu htjeli proglasiti pobjednikom, da onog drugog ne bi uvrijedili. [[Nestor]] je predložio da [[troja]]nski zarobljenici odluče o pobjedniku. Moguće je da je tajni glas Grka odlučio o pobjedniku. U svakom je slučaju [[Ajant]] izgubio, podivljao i na posljetku se ubio mačem koji mu je darovao [[Hektor]], a do toga ga je dovela [[Atena (mitologija)|Atena]] da bi zaštitila Odiseja od osvete.

Poslije se ispostavilo da se rat ne može dobiti bez [[Heraklo]]va luka koji je bio kod napuštenog [[Filoktet]]a. Naime, ranjenog su Filokteta ostavili na otoku. Odisej i [[Diomed]] pošli su vratiti luk, a prema drugim izvorima, bili su to Odisej i [[Neoptolem]]. Filoktet je, premda je patio, bio gnjevan i željan osvete. Bez obzira na to, Odisej i njegov pratitelj smirili su Filokteta uz pomoć [[bog]]ova, a na posljetku su se vratili s Filoktetom te lukom i strijelama. Još je jedno proročanstvo govorilo da se rat ne može dobiti bez [[Ahilej]]eva sina Neoptolema te je Odisej otišao po njega, a poslije mu je podao oružje njegova oca.

Poslije je, u ratu, Odisej zarobio [[Prijam]]ova sina, proroka [[Helen]]a koji im je rekao da [[Troja]] ne može biti osvojena, ako ne otmu ''[[Palladium]]'' koji je štitio grad. Odisej i Diomed krenuli su po nj. Prema nekim inačicama mita, Diomed je na Odisejevim ramenima ušao u grad i nije pustio Odiseja. Poslije je Odisej, kad se Diomed vratio s plijenom, bio bijesan. Htio ga je ubiti i sebi pripisati zaslugu, potegao je mač, ali Diomed je vidio odraz u [[Mjesec|mjesečini]] te se okrenuo i razoružao ga. Potom su se vratili u tabor. Druga inačica mita govori da su zajedno ušli u grad i obavili zadatak. Prema nekim inačicama mita, Odisej je sam potajno ušao u grad prerušen u prosjaka odjevena u krvave krpe. Nitko ga nije prepoznao osim [[Helena (mitologija)|Helene]] i [[Hekaba|Hekabe]], tako da se s plijenom vratio neozlijeđen u grčke tabore.

[[Datoteka:The Procession of the Trojan Horse in Troy by Giovanni Domenico Tiepolo.jpg|mini|lijevo|[[Giovanni Domenico Tiepolo]]: Odisejev [[trojanski konj]], detalj]]

Odisej je također smislio poznatog [[Trojanski konj|trojanskog konja]]. Ogromnog, drvenog [[konj]]a sagradio je Epej, a u njemu su se sakrili veliki grčki ratnici predvođeni Odisejem. [[Menelaj]] se složio s time da se konj dovede pred [[troja]]nska vrata, kao "dar", a ostatak grčke vojske skrio se iza Tenedosa. U međuvremenu je grčki špijun Sinon uvjerio Trojance da je to dar, bez obzira na [[Laokont]]ova i [[Kasandra|Kasandrina]] upozorenja. Budući da su Trojanci, misleći da su se Grci povukli, slavili kraj opsade, napili su se i slavili te su na posljetku uveli drvenog konja u grad. Grčki su ratnici iskočili iz konja i otvorili vrata tako da i ostali Grci mogu ući.

Razrušili su grad, ubili muškarce, a žene i djecu prodali kao roblje. Prvo su izišli Odisej i [[Menelaj]] koji su se otišli boriti s princom [[Difob]]om, [[Prijam]]ovim sinom i [[Helena (mitologija)|Heleninim]] trećim mužem. Menelaj je također htio ubiti Helenu jer ga je ostavila, ali Odisej ga je spriječio i natjerao ga da se zakune da je neće ubiti. Druga inačica mita govori da je Menelaj potegao mač na nju, ali zaslijepila ga je njezina još uvijek očaravajuća ljepota te je odustao od ubojstva.

Zbog svojih zločina, uključujući ubojstvo [[Antička Teba (Grčka)|tebanskih]] ratnika dok su spavali, [[bog]]ovi su osudili Odiseja da izdrži deset godina nevolja prije nego što se vrati kući. No, ostali su Grci počinili teške zločine, primjerice ubojstvo kralja [[Prijam]]a ili [[Ajant]]ovo silovanje [[Kasandra|Kasandre]], što je razbjesnilo [[Atena (mitologija)|Atenu]] jer Kasandra bješe njezina svećenica. Odisej je potom savjetovao Grke da kamenuju Ajanta zbog njegova zločina, ali Grci su odbili, a gnjevna je Atena poslala oluju koja je uništila većinu grčke flote.

=== Povratak na Itaku ===

==== Kikonci ====

Nakon što se Odisej sa svojim suborcima vratio iz [[Troja|Troje]], pristali su blizu euriloške zemlje, uvjerivši Odiseja da su bogovi na njihovoj strani. Potom su opljačkali grad Ismaru koji se odmah predao bez borbe. Odisej je mudro rekao suborcima da se brzo ukrcaju u brodove, ali oni su odbili te se najeli i zaspali na plaži. Sljedećeg su se jutra Kikonijci (Kikonci), [[troja]]nski saveznici i veliki ratnici, vratili naoružani i bijesni. Odisej i Ahejci pobjegli su u svoje brodove, ali sa žrtvama.

==== Lotosojedi ====

Kad su Odisej i njegovi ljudi stigli na otok Lotosojeda, Odisej je poslao izviđačku skupinu koja je jela [[lotos]] s urođenicima. Ovo ih je uspavalo i prestali su brinuti o povratku kući. Odisej je potom otišao po te ljude i prisilno ih vratio na brod te su otplovili dalje.

==== Polifem ====

[[Datoteka:Jakob Jordaens 009.jpg|mini|lijevo|[[Jakob Jordaens]]: Odisej u [[Polifem]]ovoj pećini, [[17. stoljeće]]]]
[[Datoteka:Odysseus Chiaramonti Inv1901.jpg|mini|100px|Odisej pruža [[vino]] [[Polifem]]u]]
[[Datoteka:KAMA Ulysse fuyant Polyphème.jpg|mini|100px|Odisej bježi [[Polifem]]u, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]]

Odisej je sa svojim ljudima stigao na teritorij [[Kiklop]]a te su naišli na veliku pećinu. Ušli su u nju i napravili gozbu jer su pronašli svakojaku hranu. Nisu znali da je pećina dom [[Kiklop]]a [[Polifem]]a, jednookog diva, koji se uskoro vratio. Polifem ih je zatočio u pećini blokirajući izlaz velikim kamenom koji smrtnici nisu mogli pomaknuti. Svakog je dana jeo par muškaraca, ali ubrzo je Odisej smislio kako će pobjeći.

Odisej mu je dao nerazrijeđena [[vino|vina]] da ga napije. Kad ga je [[Polifem]] pitao kako se zove, Odisej je rekao - Nitko. Da bi mu zahvalio na vinu, Polifem je rekao da će ga posljednjega pojesti. Kad je div pijan zaspao, Odisej i njegovi ljudi pretvorili su [[bor (biljka)|bor]] u veliko [[koplje]], koje su pripremili dok je Polifem vani čuvao svoje stado, i oslijepili ga. Polifem je jecao i zapomagao, a ostali su ga [[Kiklop]]i čuli i pitali tko mu je probo oko. On je uzvratio - Nitko. Kiklopi su otišli misleći da je poludio ili je žrtva [[bog]]ova.

Ujutro je [[Polifem]] maknuo kamen s ulaza da bi pustio [[ovca|ovce]] na ispašu. Budući da je bio slijep, nije mogao vidjeti Odiseja i njegove ljude, ali opipao je vrhove ovaca, da ih slučajno nisu zajahali. Međutim, oni su se privezali ispod ovaca i tako pobjegli i uskočili u svoje brodovlje.

Kad su odmakli, Odisej je viknuo [[Polifem]]u svoje [[ime]] i pobjedonosno uzviknuo. Gnjevni je Polifem bacio ogromnu stijenu na njih, ali promašio je jer ih nije mogao vidjeti. Potom se pomolio svome ocu [[Posejdon]]u, znajući sada Odisejevo ime, da ne dopusti Odiseju da se vrati na rodnu [[Itaka|Itaku]] ili da samo on stigne u stranome brodu, a da mu cijela posada umre.

O ovome govori i [[Euripid]]ova [[satir]]ska igra ''Kiklop''.

==== Eol ====

Odisej je došao i u Eoliju, dom [[Eol]]a, boga [[vjetar|vjetra]]. Eol je bio gostoljubiv prema Odiseju i njegovoj posadi, a Odisej mu je zauzvrat pričao zanimljive priče. Eol mu je također dao vreću ispunjenu vjetrovima koji bi ga odveli kući. Odisejevi su ljudi pomislili da je unutra blago jer je Odisej stalno čuvao vreću ne spavajući. Odlučili su je otvoriti prije nego što su stigli kući, a odmah ih je jaka oluja vratila u Eoliju, a Eol im više nije htio pomoći jer je mislio da su ih [[bog]]ovi prokleli. Odisej je morao opet krenuti na put iz Eolije na [[Itaka|Itaku]].

==== Lestrigonci ====

[[Datoteka:Circe Offering the Cup to Odysseus.jpg|mini|150px|[[John William Waterhouse]]: [[Kirka]] pruža Odiseju šalicu]]

Stigli su do Telepila, uporišta Lama, kralja Lestrigonaca. Odisej je poslao dva vojnika i glasnika koji su susreli urođenicu. Pričekali su njezina muža, a kad je stigao, razderao je glasnika, a vojnici su kroz prozore pobjegli na brod. [[Lestrigonci]] su bili [[ljudožder]]i i napali su Odisejeve ljude stijenama, potopivši sve brodove osim jednog.

==== Kirka ====

Stigli su potom na [[Kirka|Kirkin]] otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide teritorij. Kirka ih je pozvala na gozbu koja je bila začinjena magičnim napicima, a potom ih je čarobnim štapićem pretvorila u [[svinja|svinje]]. Samo je Euriloh uspio pobjeći i obavijestiti Odiseja. Odisej je zatim krenuo spasiti svoje ljude, ali presreo ga je [[Hermes]] rekavši da će mu dati posebnu biljku koja će spriječiti Kirkinu čaroliju. To je i bilo učinjeno te je Kirku natjerao da njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.

[[Kirka]] se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode, ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu.

Na [[Kirka|Kirkinu]] je otoku Elpenor, najmlađi član Odisejeve posade, umro. Prema jednoj inačici mita pao je s Kirkina krova te ga je pad ubio, a prema drugoj umro je nakon što je otišao s otoka kad ga je otpuhao snažan [[vjetar]] te je umro na brodskoj palubi. Posada je, nakon što je umro, vidjela [[bijela|bijelu]] [[ptica|pticu]] koja je proletjela te su to shvatili kao da ih njegova duša vodi dalje, a da je njegovu [[smrt]] uzrokovala boginja [[Atena (mitologija)|Atena]].

==== Putovanje u podzemni svijet ====

[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 063.jpg|mini|150px|[[Johann Heinrich Füssli]]: Odisej i [[Tiresija]], [[1780.]] – [[1785.]]]]

Odisej je želio razgovarati s [[Tiresija|Tiresijom]] te su se uputili do rijeke [[Aheront (rijeka, mitologija)|Aheront]] u [[Had (podzemni svijet)|Had]] gdje su prinijeli žrtve da bi mogli razgovarati s mrtvim dušama. Odiseju su njegova majka, suborac Elpenor i [[Ahilej]] dali razne savjete kako da prođe prepreke koje ga čekaju. Odisej je žrtvovao [[ovan|ovna]] te je [[krv]] privukla duhove. Zadržao ih je u zaljevu i zahtijevao da razgovara s Tiresijom koji mu je rekao kako da prođe [[Helije]]va stada i vrtlog [[Haribda|Haribdu]].

Tiresija je rekao Odiseju da, nakon što se vrati na [[Itaka|Itaku]], mora prinijeti žrtvu [[Posejdon]]u da bi ga umirio. Također mu je rekao da će, ako to učini, umrijeti kao mudar i star čovjek.

==== Sirene ====

[[Datoteka:John William Waterhouse - Ulysses and the Sirens (1891).jpg|mini|150px|lijevo|[[John William Waterhouse]]: Odisej odolijeva [[Sirena]]ma, [[1891.]]]]

Nakon putovanja u [[Had (podzemni svijet)|Had]] opet se vratio na [[Kirka|Kirkin]] otok, a Kirka ga je upozorila na [[Sirena|Sirene]] koje bi ga mogle uništiti te mu je savjetovala da ili začepi [[uho|uši]] ili, ako baš mora čuti njihov pjev, bude privezan za jarbol, tako da ne može slijediti zvuk i tako postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s Kirkina otoka.

Njegovi su ljudi začepili uši [[vosak|voskom]], a on im je zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja. On je sam bio privezan za jarbol - htio je zbog znatiželje čuti pjesmu, a suborcima je rekao da mu je [[Kirka]] rekla da je mora čuti. Tako su uspjeli proći pokraj [[Sirena]].

[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 054.jpg|mini|[[Johann Heinrich Füssli]]: Odisej te [[Skila i Haribda]]]]

==== Skila i Haribda ====

[[Kirka]] mu je također bila rekla da će imati izbor - može proći ili prvim putem koji su prošli samo [[Jazon]] i [[Argonauti]] kojim mogu umrijeti ili svi ili nitko, ali Odisej bira drugi put. Na njemu su bile dvije strašne nemani - [[Skila]] i [[Haribda]]. Skila je imala šest glava i mogla je pojesti šest ljudi. Odisej je poslušao savjet i plovio blizu Skile koja je pojela šest njegovih ljudi, ali ostale nije dirala. Odisej nije prije toga rekao svojoj posadi što ih čeka da se ne bi uspaničili jer bi onda svi završili u [[personifikacija|personifikaciji]] vrtloga - Haribdi. Ovo je pobunilo posadu, ali nastavili su dalje.

[[Datoteka:Pellegrino Tibaldi 001.jpg|mini|lijevo|[[Pellegrino Tibaldi]]: Odisejevi ljudi kradu [[Helije]]vo stado, [[1554.]] – [[1556.]]]]

==== Helijeva stada ====

Odisej je s posadom stigao na otok Trinaciju gdje je [[Helije]] držao svoja sveta stada. [[Tiresija]] je upozorio Odiseja da ne diraju tu stoku. Odisej nije htio isprva pristati na otok, ali izbila je pobuna u posadi te je nevoljko pristao, ali zapovjedio im je da ne diraju stoku. Posada je ipak odlučila uhvatiti i pojesti životinje. Čuvarice otoka - Lampetija i Fetusa - rekle su svome ocu [[Helije|Heliju]] što se dogodilo. Helije se požalio [[Zeus]]u rekavši da će skriti [[Sunce]] ako ih ne izvede pravdi. Zeus je uništio brod munjom i ubio sve ljude osim Odiseja.

[[Homer]] to opisuje posebno i u [[invokacija|invokaciji]] ''[[Odiseja|Odiseje]]'':
<blockquote>
Ali ni tako drugova on ne spase, ako i želje 
Jer smrt nađoše sami zbog svojega drskoga grijeha 
Jesti idući stado, ludaci, Hiperiona 
Helija, koji je dan za povratak uzeo njima 
</blockquote>

[[Datoteka:Arnold Böcklin 008.jpg|mini|[[Arnold Böcklin]]: [[kalipso (mitologija)|Kalipso]] i Odisej, [[1883.]]]]

==== Kalipso ====

Odiseja je, nakon brodoloma, more izbacilo na Ogigiju gdje je živjela [[nimfa]] [[kalipso (mitologija)|Kalipso]], [[Atlant]]ova kći. Bili su ljubavnici sedam godina i nije ga pustila da ode, obećavši mu besmrtnost ako ostane. Odiseja je jako privlačila po noći, ali po danu je plakao za svojim domom i obitelji.

Nakon sedam godina, [[bog]]ovi su odlučili da je vrijeme da ga [[kalipso (mitologija)|Kalipso]] pusti. [[Zeus]] je, na [[Atena (mitologija)|Ateninu]] intervenciju, poslao [[Hermes]]a da to kaže [[nimfa|nimfi]]. Odisej je potom otišao na splavi opskrbljenoj s hranom, vodom i [[vino]]m.

==== Alkinojev dvor ====

[[Datoteka:Francesco Hayez 028.jpg|mini|lijevo|[[Francesco Hayez]]: Odisej na [[Alkinoj]]evu dvoru, [[1813.]] – [[1815.]]]]
[[Datoteka:Odysseus And Nausicaä - Project Gutenberg eText 13725.jpg|mini|[[Charles Gleyre]]: Odisej i [[Nausikaja]]]]

Ubrzo je njegov stari neprijatelj [[Posejdon]] poslao oluju koja ga je izbacila na otok Sheriju gdje su živjeli Feačani. Ondje ga je pronašla [[Nausikaja]], kći kralja [[Alkinoj]]a. Uz malu [[Atena (mitologija)|Ateninu]] pomoć, stigao je do dvora.

Ondje ga je kralj velikodušno primio. Na gozbi je dvorski pjevač pjevao o [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]], a Odisej je zaplakao. A potom je kralju ispričao tko je i sve o svojim doživljajima. Nakon toga, Feačani su mu ponudili da ga brodovima odvedu na [[Itaka|Itaku]]. Bez obzira na [[Posejdon]]a koji je htio spriječiti Odisejev povratak, [[Zeus]] ga je uvjerio da to ne učini te je okrenuo brod i poslao Odiseja kući.

=== Itaka ===

[[Datoteka:Odysseus and Euryclea by Christian Gottlob Heyne - Project Gutenberg eText 13725.jpg|mini|[[Christian Gottlob Heyne]]: Odisej i [[Eurikleja]]]]
[[Datoteka:Francesco Primaticcio 002.jpg|mini|[[Francesco Primaticcio]]: Odisej i [[Penelopa]], [[1563.]]]]

Na [[Itaka|Itaki]], Odisejeva je žena [[Penelopa]] odbijala mnoštvo prosaca. Odisejev je sin [[Telemah]] odrastao, njegov je otac [[Laert]] bio shrvan, ali njegova je majka [[Antikleja]] umrla od tuge. Odiseja je, pri dolasku, [[Atena (mitologija)|Atena]] pretvorila u prosjaka, da bi se mogao osvetiti proscima.

Odisej je, pod imenom Eperit, stigao do svoga doma, gdje ga je njegov vjerni [[pas]] [[Argo (pas)|Argo]] prepoznao i mahao repom, ali Odisej je morao biti ravnodušan da ga se ne bi otkrilo, a pas je umro od tuge. Odiseja je potom dočekao njegov čuvar svinja, [[Eumej]], koji ga nije prepoznao, ali ugostio ga je i lijepo se odnosio prema njemu te se pokazalo da mu je još uvijek vjeran.

Došao je na dvor rekavši da ima vijesti o Odiseju za [[Penelopa|Penelopu]]. Dok mu je prala noge, prva ga je prepoznala njegova stara dadilja [[Eurikleja]] po ožiljku, ali on joj je zapovjedio da šuti. Odisej je također doznao da mu je Penelopa cijelo vrijeme vjerna (što se za njega i ne bi moglo reći). Naime, ona je rekla da će se udati kad završi s tkanjem pogrebne tkanine, ali svake ju je noći, nakon što bi je istkala, ponovno rasparala. Na posljetku ju je jedna od sluškinja izdala proscima koji su potom zahtijevali da si izabere muža. Prosci su potom jeli, pili i pustošili Odisejev imetak.

Prerušeni je Odisej rekao [[Penelopa|Penelopi]] da je vidio Odiseja i da je on rekao da Penelopinu ruku može dobiti onaj tko odapne stijelu preko dvanaest držaka sjekira. Naime, to je išlo u Odisejevu korist, jer samo on mogao je upravljati vlastitim lukom. Penelopa je potom proglasila što je Odisej rekao. Prosci su pokušali, ali nijedan nije uspio. Potom je Odisej uzeo luk u ruke i uspio. [[Atena (mitologija)|Atena]] ga je raskrinkala, a on je uz njezinu te [[Telemah]]ovu i [[Eumej]]evu pomoć ubio sve prosce, osim Medona i Femija. Medon je bio pristojan prema Penelopi, a Femije je bio mjesni pjevač koji je bio prisiljen pomoći proscima.

[[Penelopa]] još uvijek nije bila sigurna je li to njezin muž te ga je podvrgla iskušenju. Pred njim je rekla sluškinji da napravi Odisejev krevet i da ga makne iz spavaonice. Odisej je bio začuđen jer je znao da je krevet sagrađen iz debla [[maslina|maslinova]] drveta koje je ujedno bilo i temelj cijele kuće - krevet se stoga nije mogao pomaknuti. To joj je rekao, a budući da je to samo njih dvoje znalo, Penelopa mu se bacila u zagrljaj.

Na posljetku Odisej sreće svoga oca [[Laert]]a, a [[Atena (mitologija)|Atena]] je smirila zaraćene strane - obitelji prosaca koje su se htjele osvetiti. Ovdje [[Homer]]ova ''[[Odiseja]]'' završava, ali Odisej bi trebao napraviti još jedno putovanje, prema [[Tiresija|Tiresijinim]] riječima, da bi mogao živjeti sretno i umrijeti mudar u dubokoj starosti.

=== Odisejeva obitelj ===

Odisejeva žena zvala se [[Penelopa]] s kojom je imao sina [[Telemah]]a. Otac mu je bio [[Laert]], a majka [[Antikleja]].

Odisej i nije bio potpuno vjeran [[Penelopa|Penelopi]]. Naime, ovo su njegovi potomci s drugim ženama:
* s [[Penelopa|Penelopom]]: [[Telemah]], Poliport
* s [[Kirka|Kirkom]]: [[Telegon]], Ardej
* s [[kalipso (mitologija)|Kalipso]]: Nauzinoj
* s [[Kalidika|Kalidikom]]: Polipoet
 

'''Telegonija''' ({{polytonic|Τηλεγόνεια}}, {{polytonic|Θεσπρωτίς}}) 
''Telegonija'' je [[ep]] - nastavak ''[[Odiseja|Odiseje]]''. Odisejev i [[Kirka|Kirkin]] sin [[Telegon]] dolazi na otok [[Itaka|Itaku]] tražiti oca te u jednom pljačkaškom pohodu ubije Odiseja ne znajući da mu je on otac.

== Djela iste tematike ==

* [[James Joyce]]: ''Uliks'' ([[roman]]-[[metafora]] Odisejevih lutanja)
* [[Margaret Atwood]]: ''Penelopaida'' ([[ep]], ''Odiseja'' iz [[Penelopa|Penelopine]] perspektive)
* [[Nikos Kazantzakis]]: ''Odiseja - moderni nastavak'' ([[ep]])

== Literatura ==

* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' ([[ep]])
* [[Euripid]]: ''Kiklop'' ([[satirska igra]])
* ''[[Telegonija]]'' ([[ep]])
* [[Erich Auerbach|Auerbach, Erich]]: ''Odisejev ožiljak'' u: ''Mimeza'', Hena, Zagreb, 2004.

== Poveznice ==

{{Commonscat|Odysseus}}

* [http://www.maicar.com/GML/Odysseus.html Odisej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

{{Grčki junaci}}

[[Kategorija:Grčki junaci]]

←Starija inačica		Inačica od 9. siječanj 2026. u 00:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Odisej'''-->{{Izdvojeni članak\|svibanj 2007.}}~~

	[[Datoteka:Head Odysseus MAR Sperlonga.jpg\|mini\|Odisej<small>, grčka skulptura, [[2. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]		[[Datoteka:Head Odysseus MAR Sperlonga.jpg\|mini\|Odisej<small>, grčka skulptura, [[2. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:11
Redak 214:		Redak 214:
	== Poveznice ==		== Poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Odysseus}}~~

	* [http://www.maicar.com/GML/Odysseus.html Odisej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.maicar.com/GML/Odysseus.html Odisej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

Odisej - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:14, 9. siječanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica