WikiSysop: bmz

2022-03-20T15:55:38Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 15:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Odin'''-->'''~~Odin''' (staronordijski Óðinn) je vrhovni bog u [[nordijska mitologija\|nordijskoj mitologiji]], često zvan i Svih-Otac (Allfodr), a ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništavatelj), Nikar ili Hnikar (Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske (Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar (Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog), Vidrir (Vrijeme), Jalg ili Jalk (Škopac). Zove se i Valfodr (Otac Poginulih), Hangagud (Visibog), Haptagud (Okov-bog), Farmagud (Teret-bog), a ima ih još i više, kako se kaže u [[Grímnismál]]u, pjesmi iz [[Starija edda\|Starije edde]]:		Odin''' (staronordijski Óðinn) je vrhovni bog u [[nordijska mitologija\|nordijskoj mitologiji]], često zvan i Svih-Otac (Allfodr), a ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništavatelj), Nikar ili Hnikar (Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske (Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar (Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog), Vidrir (Vrijeme), Jalg ili Jalk (Škopac). Zove se i Valfodr (Otac Poginulih), Hangagud (Visibog), Haptagud (Okov-bog), Farmagud (Teret-bog), a ima ih još i više, kako se kaže u [[Grímnismál]]u, pjesmi iz [[Starija edda\|Starije edde]]:

	[[Datoteka:Oden_av_Otto-Henrik_Wallgren.jpg\|mini\|desno\|Odin]]		[[Datoteka:Oden_av_Otto-Henrik_Wallgren.jpg\|mini\|desno\|Odin]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T23:53:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Odin''' (staronordijski Óðinn) je vrhovni bog u [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]], često zvan i Svih-Otac (Allfodr), a ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništavatelj), Nikar ili Hnikar (Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske (Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar (Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog), Vidrir (Vrijeme), Jalg ili Jalk (Škopac). Zove se i Valfodr (Otac Poginulih), Hangagud (Visibog), Haptagud (Okov-bog), Farmagud (Teret-bog), a ima ih još i više, kako se kaže u [[Grímnismál]]u, pjesmi iz [[Starija edda|Starije edde]]:

[[Datoteka:Oden_av_Otto-Henrik_Wallgren.jpg|mini|desno|Odin]]

{|style="float:center; margin:20px; "
! style="text-align: left;" | (Grímnismál, 46−50)
! style="text-align: left;" | (Grímnismál, 46−50)

|-
|-
| Heitumzk Grímr || Zovem se Grimr,
|-
| ok Gang''le''ri, || i Gangleri,
|-
| Herian, Hiálmberi, || Herjen, Hjalmberi,
|-
| Þekkr, Þriði, || Tekkr, Tridi,
|-
| Þuð, Uðr, || Tudr, Udr,
|-
| Helblindi, Hár, || Helblindi, Har,
|-
| Saðr, Svipall, || Sadr, Svipall,
|-
| Sanngetall, || Sanngetall,
|-
| Herteitr, Hnikarr, || Herteitr, Hnikarr,
|-
| ''B''ileygr, Báleygr, || Bileygr, Baleygr,
|-
| Bölverkr, Fiölnir, || Bolverkr, Fjolnir,
|-
| Grímnir, Glapsviðr, Fiölsviðr, || Grimnir, Glapsvidr, Fjolsvidr,
|-
| Síðhöttr, Síðskeggr, || Sidhottr, Sidskeggr,
|-
| Sigföðr, Hnikuðr, || Sigfodr, Hnikudr,
|-
| Allföðr, Atríðr, Farmatýr, || Alfodr, Atridr, Farmatyr,
|-
| Óski, Ómi, || Oski, Omi,
|-
| Iafnhár, B<if>lindi, || Jafnhar, Biflindi,
|-
| Göndlir, Hárbarðr, || Gondlir, Harbardr,
|-
| Sviðurr, Sviðrir, || Svidurr, Svidrir,
|-
| Ialkr, Kialarr, Viðurr, || Jalkr, Kjalarr, Vidurr,
|-
| Þrór, Yggr, Þundr, || Tror, Yggr, Tundr,
|-
| Vakr, Skilvingr, || Vakr, Skilvingr,
|-
| Váfuðr, Hroptatýr, || Vafudr, Hroptatyr,
|-
| Gautr, Veratýr. || Gautr, Veratyr.
|-
| || (''prijevod Dore Maček'')
|}

== Odinove karakteristike ==
==== Odinova obitelj ====
Odin je bog rata i mudrosti, a čini se da je bio i bog poezije, lova, čarolije. Po njemu je srijeda dobila ime u [[germanski jezici|germanskim jezicima]] (šved. onsdag, eng. Wednesday od Wōden...). Sin je [[Bor (mitologija)|Bora]] i [[Bestla|Bestle]], unuk [[Buri]]ja kojeg je iz leda izbavila krava [[Audhumla]] na samome početku. Brat je [[Vili]]ja i [[Ve]]a, suprug božice [[Frigg]] s kojoj ima sinove [[Baldr]]a, [[Hodr]]a i [[Hermod]]a. S [[Jord]] ima sina [[Thor]]a, koji je njegov najstariji sin. S [[Rind]] ima [[Vali]]ja, a s [[Grid]] ima [[Vidar]]a. Od Odina potječu i bogovi iz skupine [[Asi|Asa]].
==== Odinova djela ====
On je, zajedno s braćom, stvorio nebo i zemlju, a potom i ljude. Ubili su mraznoga diva [[Ymir]]a i od njegova mesa napravili zemlju, od njegove krvi jezera, more i oceane, od kostiju planine, a od zuba i čeljusti kamenje i šljunak. Od lubanje njegove načiniše nebo, a od mozga oblake. Potom su od dva stabla načinili ljude. Jedan im udahne život i da dušu, drugi im da razum i pokretljivost, a treći oblik, govor, vid i sluh. Tako nastadoše [[Ask]] (Jasen) i [[Embla]] (Brijest), prvi muškarac i žena. Prema jednoj priči, mudrost je stekao žrtvujući svoje oko stavljajući ga u [[Mimir]]ov izvor u podnožju svjetskog drveta
[[Yggdrasil]]a kao zalog da bi smio piti iz njega (prema ovoj priči Mimirova je glava čuvar vrela). Da bi saznao tajnu [[rune|runa]] žrtvovao je samog sebe viseći razapet na Yggdrasilu proboden kopljem devet dana i noći bez hrane i pića. Proniknuvši tajnu runa, pao je s drveta, a kada je uskrsnuo iz mrtvih znao je mnoge stvari skrivene od ljudi. [[Freyja]] ga je naučila posebnoj vrsti magije koju su prakticirali svi bogovi [[Vani]], tzv. seidr.

[[Datoteka:Georg von Rosen - Oden som vandringsman, 1886 (Odin, the Wanderer).jpg|mini|desno|''Georg von Rosen - Odin kao lutalica, 1886'']]
Mogao je predvidjeti budućnost, posjećivati podzemni svijet i mijenjati svoje obličje u koju od životinja ili u starca te bi tako često lutao [[Midgard]]om, svijetom ljudi, naplaćujući dobrotu bogatstvom, susretljivost mudrošću, a okrutnost osvetom. Za to bi vrijeme njegovo tijelo ležalo u kataleptičnom snu. Kada posjećuje ljude običava nositi dugi kaput i šešir široka oboda. Ozbiljan je. Ima visoko čelo i guste obrve te samo jedno oko, a tu je i nezaobilazna duga siva brada. U Asgardu, među bogovima, Odin nema nikakvih fizičkih nedostataka. Jednom je tako otputovao i dugo se nije vraćao, a njegova su braća [[Vili]] i [[Ve]] podijelili njegovu imovinu i oženili njegovu ženu [[Frigg]], no po njegovu su mu povratku sve vratili. Njegovo se prijestolje [[Hlidskjalf]] nalazi u velikoj dvorani Valaskjalf, a kad sjedne na njega vidi sve što se događa na svijetu.

==== Odinov život ====
Na ramenu mu sjede dva gavrana, [[Hugin i Munin|Hugin (Pamćenje) i Munin (Misao) ]], koje svako jutro šalje u svijet kako bi mu
donijeli vijesti o čovječanstvu. U njegovu društvu su i dva vuka [[Geri i Freki|Geri]] (Pohlepni) i [[Geri i Freki|Freki]] (Proždrljivi) te osmonogi konj [[Sleipnir]], sin [[Loki]]jev. Posjeduje dvije dragocjenosti: koplje [[Gungnir]] koje nikada ne promašuje svoj cilj i prsten [[Draupnir]] koji bi svake devete noći stvorio osam istih prstenova. Odin je lukavstvom ukrao divu [[Suttung]]u medovinu pjesništva (načiniše je patuljci miješajući med i krv mudrog boga [[Kvasir]]a kojeg su prethodno ubili) prenoseći je u obliku orla tri noći u [[Asgard]], svijet bogova. Odinu ne treba hrane, vino mu je i jelo i pilo. Stoluje u palači [[Valhala|Valhali]] koja ima 540 dveri od kojih su svaka toliko široka da kroz njih može proći 800 boraca. Njemu pripada polovica ratnika poginulih u borbi (druga polovica pripada [[Freyja|Freyji]]) koji mu trebaju za borbu kad dođe vrijeme konačne borbe, [[Ragnarök]]a. On šalje [[valkire]] na bojno polje da mu dovedu borce u Valhalu gdje će boraviti do Ragnaröka. Kada dođe vrijeme Odin će povesti bogove i svoje ratnike u boj. Sam će poginuti tako što će ga proždrijeti čudovišni vuk [[Fenrir]], a osvetit će ga sin Vidar.

----
{{Nordijska mitologija}}

[[Kategorija:Nordijska mitologija]]
[[Kategorija:Božanstva]]

Odin - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica