Oceanijska funta - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

2022-03-20T15:37:52Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 15:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Oceanijska funta'''-->'''~~Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{Citiranje knjige \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].		Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{Citiranje knjige \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].

	== Vidi ==		== Vidi ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T19:15:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 19:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Oceanijska funta'''-->'''Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{~~cite book~~ \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].		<!--'''Oceanijska funta'''-->'''Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{Citiranje knjige \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].

	== Vidi ==		== Vidi ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-25T03:55:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 25. studeni 2021. u 03:55
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Oceanijska funta'''-->'''Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{~~Cite web~~\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{cite book \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{~~Cite web~~\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].		<!--'''Oceanijska funta'''-->'''Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac\|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat\|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci\|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci\|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)\|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note \| language=eng.\|publisher = Australian War Memorial \| url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ \| accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{cite book \|last1=Cuhaj \|first1=George S. \|year=2010\|language=eng.\|title=Paper Money General Issues 1368–1960\|work= \|volume= \|issue= \|page = 929\|publisher=Krause Publications \|doi= \|url= \|accessdate=\|edition=13\|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva\|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Citiranje weba\| title =Japanese Invasion Money \|language=eng.\| publisher = National Army Museum (New Zealand) \| url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/\| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].

	== Vidi ==		== Vidi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T21:25:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Oceanijska funta''', [[valuta]] koji je izdavao [[japanski invazijski novac|Japan]] tijekom Drugoga svjetskog rata. Jedna oceanijska [[funta]] dijelila se na dvadeset [[šiling]]a. Oceanijska funta imala je samo četiri denominacije: pola šilinga, jedan šiling, 10 šilinga i jedna funta. Izdavana je za područja njenih [[Južnotihooceanski mandat|mandatnih područja]] (Nanyou), okupirana područja otoka [[Guam]]a, [[otočje Gilbert i Ellice]], [[Karolinski otoci|Karolinske otoke]], [[Marijanski otoci|Marijanske otoke]], [[Solomonsko otočje]], [[Palau]] i [[Teritorij Nove Gvineje (Australija)|Teritorij Nove Gvineje]].<ref name="JIM-Oceania">{{Cite web| title =Japanese Invasion Currency: one shilling note | language=eng.|publisher = Australian War Memorial | url = http://www.awm.gov.au/collection/RELC01154/ | accessdate = 16 January 2015}}</ref><ref name="Cuhaj-Oceania-929">{{cite book |last1=Cuhaj |first1=George S. |year=2010|language=eng.|title=Paper Money General Issues 1368–1960|work= |volume= |issue= |page = 929|publisher=Krause Publications |doi= |url= |accessdate=|edition=13|isbn=978-1-4402-1293-2}}</ref> Premda se službeno zvala "Oceanija", regiju se smatralo financijskom i valutnom unijiom pod japanskim kolonijalnim dominionom u koji je ušlo nekoliko političkih jurisdikcija. Oceanijska funta bila je [[sustav fiksnih tečajeva|vezana]] na [[japanski jen]]. [[Središnja banka]] koja ga je izdavala bila je [[japanska vlada]]. Kao što je bilo uobičajeno kod japanskog invazijskog novca,<ref name="JIM">{{Cite web| title =Japanese Invasion Money |language=eng.| publisher = National Army Museum (New Zealand) | url = http://www.armymuseum.co.nz/collections/recent-acquisitions/japanese-invasion-money/| accessdate = 16 January 2015}}</ref> novčanice nose naslov na engleskom "The Japanese Government" (hrv. ''Japanska Vlada'') a ne ime regije za koju su bile namijenjene. Razlog je bio što su te valute bile tiskane unaprijed i njima se namjeravali pustiti ih u optjecaj u više od jedne države u toj regiji, koju su Japanci kanili apsorbirati u [[Veliku istočnoazijsku sferu sunapretka]].

== Vidi ==
*[[japanski okupacijski filipinski peso]]
*[[japanski okupacijski malajsko-bornejski dolar]]
*[[japanska okupacijska burmanska rupija]]
*[[japanska okupacijska valuta u Nizozemskoj istočnoj Indiji]]
*[[japanski vojni jen]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Japana]]
[[Kategorija:Povijesne valute]]
[[Kategorija:Palau]]