WikiSysop: bmz

2022-03-20T15:37:12Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 15:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Obvezno pravo'''-->'''~~Obvezno pravo''' je skup pravila kojima se uređuju [[obvezni odnosi]]. Obvezni odnosi su [[društveni odnosi]] koji nastaju među ljudima povodom [[Činidba (pravo)\|činidbi]].<ref name=KlaricVedris365>Klarić, Vedriš, 2009., str. 365.</ref>		Obvezno pravo''' je skup pravila kojima se uređuju [[obvezni odnosi]]. Obvezni odnosi su [[društveni odnosi]] koji nastaju među ljudima povodom [[Činidba (pravo)\|činidbi]].<ref name=KlaricVedris365>Klarić, Vedriš, 2009., str. 365.</ref>

	Obvezno pravo ne uređuje sve obvezne odnose, već samo one s gospodarsko-prometnim značajem. Prema tome, obvezno pravo uređuje samo one obvezne odnose nastale u procesu razmjene dobara i usluga među ljudima, ili jednostavnije, one društvene odnose koji nastaju u oblasti prometa. Nad takvim odnosima izgrađuje se obvezno pravo kao nadgradnja. Stoga promet čini gospodarsku osnovu obveznog prava.<ref name=KlaricVedris365/>		Obvezno pravo ne uređuje sve obvezne odnose, već samo one s gospodarsko-prometnim značajem. Prema tome, obvezno pravo uređuje samo one obvezne odnose nastale u procesu razmjene dobara i usluga među ljudima, ili jednostavnije, one društvene odnose koji nastaju u oblasti prometa. Nad takvim odnosima izgrađuje se obvezno pravo kao nadgradnja. Stoga promet čini gospodarsku osnovu obveznog prava.<ref name=KlaricVedris365/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:53:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Obvezno pravo''' je skup pravila kojima se uređuju [[obvezni odnosi]]. Obvezni odnosi su [[društveni odnosi]] koji nastaju među ljudima povodom [[Činidba (pravo)|činidbi]].<ref name=KlaricVedris365>Klarić, Vedriš, 2009., str. 365.</ref>

Obvezno pravo ne uređuje sve obvezne odnose, već samo one s gospodarsko-prometnim značajem. Prema tome, obvezno pravo uređuje samo one obvezne odnose nastale u procesu razmjene dobara i usluga među ljudima, ili jednostavnije, one društvene odnose koji nastaju u oblasti prometa. Nad takvim odnosima izgrađuje se obvezno pravo kao nadgradnja. Stoga promet čini gospodarsku osnovu obveznog prava.<ref name=KlaricVedris365/>

Osim uređivanja obveznih odnosa, obvezno pravo uređuje i pitanje zaštite čovjekovih dobara, čovjeka samog, ali i samih obveznih odnosa. Pitanjem navedenih oblika zaštite bavi se posebna grana obveznog prava - [[odštetno pravo]].<ref name=KlaricVedris366>Klarić, Vedriš, 2009., str. 366.</ref>

== Karakteristike obveznog prava ==

Obvezno pravo je najdinamičniji dio [[Građansko pravo|građanskog prava]]. To je razumljivo jer se obvezno pravo kao nadgradnja i regulator prometa mora neprestano usavršavati i razvijati, i to onim tempom kojim se razvija i usavršava i sam promet.<ref name=KlaricVedris366/>

Iako se obvezno pravo počelo razvijati kasnije od [[Stvarno pravo|stvarnog prava]], ipak je po brojnosti svojih institucija, profinjenosti i točnosti izraza i oblika znatno nadmašilo stvarno i [[nasljedno pravo]]. Štoviše, u suvremenom svijetu obvezno pravo postaje najvažnijom granom građanskog prava, jer se suvremeno prisvajanje mnogo više i mnogo češće obavlja posredstvom obveznopravnih nego stvarnopravnih instituta.<ref name=KlaricVedris366/>

Na dinamiku obveznog prava utječe i vrlo snažan dinamičan karakter obveznih odnosa koji daju sadržaj obveznom pravu. Obvezni odnosi po svojem karakteru su takvi da svoju ulogu najbolje obavljaju ako se brzo stvaraju i brzo gase, tj. brzo se razrješavaju, jer se time ubrzava protok robno-novčanih vrijednosti. Stoga je interes sudionika u obveznopravnom odnosu izražen u bržem ispunjenju, dok je njihov interes u stvarnom pravu izražen u što duljem trajanju stvarnopravnih odnosa.<ref name=KlaricVedris366/>

== Načela obveznog prava ==

=== Načelo savjesnosti i poštenja ===

Načelo bonae fidei (bona fides = dobra vjera)
Načelno se uzima u obzir tek u pretorskom (honorarnom) pravu, jer se po starom civilnom pravu (ius civile; ius Quiritium) pravne obveze tumače po načelu teorije očitovanja.

=== Načelo jednake vrijednosti činidaba ===

Načelo govori kako je potrebno da je nastanak obveze uvjetovan time da se za činidbu očekuje određena činidba, koja za vjerovnika predstavlja ekvivalentnu vrijednost.

=== Načelo zabrane uzrokovanja štete ===

=== Načelo dužnosti ispunjenja obveze ===

== Izvori ==

;Citati
{{izvori}}

;Literatura
* Petar Klarić, Martin Vedriš: Građansko pravo. Zagreb: Narodne novine, 2009. {{ISBN|9789532341331}}

{{Mrva-pravo}}

[[Kategorija:Građansko pravo]]

Obvezno pravo - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica