WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T08:58:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Dreher an einer Drehbank.jpg|mini|desno|250px|[[Strojna obrada]] odvajanjem čestica na [[tokarenje|tokarilici]].]]
[[Datoteka:QtubIronPillar.JPG|mini|desno|250px|Oko godine 400. sagrađen je [[željezni stup u Delhiju]], visok 7 [[metar]]a i težak više od 6 [[tona]], koji i dan danas odolijeva [[monsun]]skim kišama i [[korozija|koroziji]].]]
[[Datoteka:casting.jpg|mini|desno|250px|[[Lijevanje]] u pješćani kalup za jednokratnu upotrebu.]]
[[Datoteka:Laminage schema gene.svg|mini|desno|250px|Prikaz rada uzdužnog [[valjanje|valjanja]].]]
[[Datoteka:Kovač.JPG|mini|desno|250px|[[Kovanje]] je jedan od najstarijih i najraširenijih postupaka obrade [[metal]]a.]]
[[Datoteka:Bochumer Verein-03-50142.jpg|mini|desno|250px|Vrući metalni [[ingot]] se opterećuje ([[Kovanje|kuje]]) s velikim [[Bat (alat)|batom]].]]
[[Datoteka:Kutevi reznog alata.jpg|mini|desno|250px|Osnovni postupak [[strojna obrada|strojne obrade]] odvajanjem čestica.]]
[[Datoteka:SMAW.welding.af.ncs.jpg|mini|desno|250px|MIG ili elektrolučno [[zavarivanje]] taljivom žicom u zaštiti inertnog plinom.]]
[[Datoteka:Sacrificial anode.jpg|mini|desno|250px|Anodna zaštita s trupa [[brod]]a.]]
[[Datoteka:Feuerverzinkte Oberfläche.jpg|mini|250px|desno|Galvanizirana površina [[čelik]]a s vidljivim [[kristalno zrno|kristalnim zrnima]] [[cink]]a. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska ([[mikrostruktura]]).]]
[[Datoteka:Castings fresh from the heat treatment furnace.jpg|mini|desno|250px|[[Čelični lijev]] nakon 12 sati [[toplinska obrada|toplinske obrade]] na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - [[Ujedinjeno kraljevstvo]]).]]
[[Datoteka:Katana hardened edge pic with inset of nioi.JPG|mini|desno|250px|Različito [[Otvrdnjavanje površine čelika|otvrdnjavanje]] japanskog [[Samuraji|samurajskog]] mača [[Katana|katane]]. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju [[martenzit]]ne krajeve od [[perlit]]ne osnove.]]

'''Obrada metala''' je promjena oblika, dimenzija ili svojstava [[metal]]a kako bi se prilagodio daljnjoj upotrebi. Promjena oblika, dimenzija ili svojstava metala može se podijeliti na [[Ručna obrada|ručnu]] ili [[strojna obrada|strojnu obradu]]. Da bi se izvela obrada metala na bilo koji način potreban je alat. [[Alat]] je sredstvo u direktnom dodiru s predmetom koji se obrađuje.

[[Sila]] kojom alat djeluje na obradak dovoljno je velika da pomiče obradak po radnom stolu. Zato je obrada moguća samo ako obradak miruje. Također je potrebno zadržati obradak na istom položaju ako je potrebno izvršiti više različitih obrada. Za što bolje pozicioniranje i što točniju izradu potrebna su nam pomagala koja su specijalno konstruirana za tu srhu. '''Naprave''' su pomoćna sredstva koja se primjenjuju u tijeku [[proizvodnja|proizvodnje]], ne obrađuju direktno [[materijal]], ali sudjeluju u procesu proizvodnje i to kao samostalni uređaji ili kao dio [[alatni stroj|alatnog stroja]].

==Povijest==
{{Glavni|Povijest metalurgije željeza}}

Prvi je [[alat]] čovjek dobio tešući mekani [[kamen]] od kojeg je izrađivao ručne [[klin]]ove ili oblutke. U svom razvoju prelazi iz [[Kameno doba|kamenog doba]] u [[metalno doba]]. [[Kronologija|Kronološki]] se pojavljuju [[Bakreno doba|bakreno]], [[Brončano doba|brončano]] i [[željezno doba]]. U bakrenom dobu čovjek nailazi na mekani [[metal]] koji je lako obradiv [[materijal]] i primitivnim kamenim alatom. Zbog svoje mekoće, [[Bakar (element)|bakar]] se u početku koristio za [[nakit]], no otkrićem daljnjih obrada ([[Hladno oblikovanje|hladnog oblikovanja]] i [[lijevanje|lijevanja]]), koristi se za izradu alata i [[Oružje|oružja]]. Sve veća upotreba bakra uzrokovala je promjene u tadašnjem društvu. Pojavile su se skupine prvih specijalista: rudara, [[kovač]]a, ljevača, [[Metalurgija|metalurga]]. Do 3800. pr. Kr. upotreba bakra proširila po cijelom [[Sredozemno more|Mediteranu]], a usporedno s upotrebom bakra dolazi do otkrivanja i upotrebe [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]], [[Olovo (element)|olova]], [[arsen]]a (oko 3500. pr. Kr.). Počinje miješanje metala i izrada prvih [[legura]] (arsenova bronca), čime je otvorena sljedeća stepenica u razvoju čovjeka: brončano doba, kada je od slitine bakra i [[kositar|kositra]] dobivena [[bronca]]. U tom se razdoblju povećava proizvodnja brončanog oružja, alata i nakita.

Nakon brončanog nastavlja se željezno doba. Obrada željeza hladnim [[kovanje]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] počinje oko 6000. pr. Kr. ([[Metalni meteoriti|meteoritsko željezo]]), ali do opće uporabe [[željezo|željeza]] dolazi tek oko 1000. pr. Kr., kada se znanje o taljenju željeza proširilo Bliskim istokom i [[Stara Grčka|Grčkom]] i to se uzima za početak željeznog doba.

==Podjela obrade metala==
Postupci obrade metala dijele se u nekoliko skupina:
* Obrada izvornog oblikovanja: iz bezobličnog stanja ([[Mineralne sirovine|ruda]], otpadni [[metal]], strugotina) oblikuje se čvrsto tijelo određenog oblika (najčešće [[lijevanje]]m);
* Obrada bez odvajanja čestica: to je način obrade metala kada se sirovac mijenja u željeni oblik novih dimenzija ili svojstava bez promjene [[volumen]]a i [[masa|mase]] materijala ([[valjanje]], [[kovanje]], [[Savijanje limova|savijanje]], sabijanje);
* Obrada odvajanjem čestica: to je način obrade metala kada se sa sirovca odvaja višak materijala lomljenjem sitnih dijelova materijala ([[pila|piljenje]], [[bušenje]], [[tokarenje]], [[glodalica|glodanje]]);
* Obrada spajanjem: to je način obrade kod kojeg se željeni proizvod dobije spajanjem dva ili više dijelova u jednu cjelinu ([[zavarivanje]], [[ljepilo|lijepljenje]], [[meko lemljenje|meko]] i [[tvrdo lemljenje]], spajanje [[vijak|vijcima]], [[zakovica]]ma);
* Obrada zaštite materijala: to je način obrade kod kojeg se na obradak nanosi materijal u svrhu povećanja kvalitete proizvoda ([[korozija|antikorozivna]] zaštita, metalizacija, eloksiranje, bruniranje, kromiranje, bojenje , plastifikacija);
* Obrada promjenom svojstava: to je način obrade metala kada se sirovcu mijenja struktura, a time i njegova svojstva ([[toplinska obrada]] kao [[kaljenje]], [[Žarenje|normalizacija]], [[Cementiranje čelika|cementiranje]]).

===Obrada izvornog oblikovanja===
Obrada izvornog oblikovanja je postupak obrade metala kada iz bezobličnog stanja ([[Mineralne sirovine|ruda]], otpadni metal, strugotina) se oblikuje čvrsto tijelo određenog oblika (najčešće lijevanjem).

====Lijevanje====
[[Lijevanje]] je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni [[metal]] ulijeva u neku šupljinu (kalup), hladi i skrućuje u njoj, te poprima njen oblik ('''odljevak'''). [[Alat]]i za lijevanje mogu biti '''pješćani kalupi''' za jednokratnu upotrebu i metalni ('''kokile''') za višekratnu upotrebu. Ulijevanje može biti [[Gravitacija|gravitacijsko]] pod djelovanjem [[Gravitacija|sile teže]] ili [[tlak|tlačno]] pod povišenim pritiskom radi boljeg popunjavanja kalupne šupljine. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Najveća primjena odljevaka je u [[automobil]]skoj industriji u obliku [[lijevano željezo|lijevanog željeza]] ili aluminijskog lijeva. U jedan automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. Osim automobilske industrije, odljevci se koriste u [[Strojevi|strojogradnji]], [[Građevinarstvo|građevinskoj industriji]], [[medicina|medicini]], [[brodogradnja|brodogradnji]], za [[Željeznička vozila|željeznička vozila]], [[Energetika|energetici]], [[Zrakoplovstvo|zračnoj]] i [[Svemirske letjelice|svemirskoj industriji]], kod lijevanja [[Umjetnost|umjetničkih]] [[skulptura]].

Prednosti lijevanja su što se može dobiti složena [[geometrija]] vanjskog i unutarnjeg dijela odljevka, moguće je dobiti [[Tolerancija dužinskih mjera|dimenzijski točan oblik]] ili približno točan oblik, moguće proizvesti vrlo velike odljevke, može se lijevati bilo koji [[metal]], moguća masovna proizvodnja, velik raspon dimenzija odljevka: od 1 [[gram]] do 250 [[tona]]. Nedostaci lijevanja su ograničenja u mehaničkim svojstvima (često se javlja poroznost), često nedovoljna dimenzijska točnost i [[Tolerancija hrapavosti površine|kvaliteta površine]], opasnosti u proizvodnji, te nepovoljan utjecaj na [[Prirodni okoliš|okoliš]]. <ref> [http://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/30_09_2011__15683_ljevarstvo-2011.pdf] "Ljevarstvo", www.fsb.unizg.hr, 2011.</ref>

===Obrada bez odvajanja čestica===
Obrada bez odvajanja čestica je način obrade metala kada se sirovac mijenja u željeni oblik novih dimenzija ili svojstava bez promjene [[volumen]]a i [[masa|mase]] materijala. Jedan od postupaka obrade materijala bez odvajanja čestica je plastična obrada metala. Ona se može podijeliti prema postupku na: [[kovanje]], [[duboko vučenje]], [[valjanje]], [[savijanje limova]], [[savijanje cijevi]], [[provlačenje]], [[izvlačenje]], sabijanje, [[preša]]nje, utiskivanje, istiskivanje, [[štancanje]]. Može biti u toplom ('''topla obrada''') ili hladnom stanju ('''hladna obrada''').

====Valjanje====
[[Valjanje]] je jedan od postupaka oblikovanja [[metal]]a deformiranjem kod kojega se [[Lijevanje|odljevnom]] bloku ([[ingot]]u) propuštanjem između okrećućih [[valjak]]a smanjuje presjek i daje željeni oblik, uz istovremeno poboljšanje [[mehanika|mehaničkih]] svojstava. Od svih postupaka plastične deformacije, najveću primjenu ima valjanje. Postupak započinje valjanjem ingota u poluproizvode. Dok obradak prolazi između valjaka dolazi do deformiranja materijala. U zoni deformacije materijal ne prolazi svugdje istom [[brzina|brzinom]] kojom rotiraju valjci. Obodna brzina valjka može biti veća, ista ili sporija od brzine prolaza [[materijal]]a u zoni deformacije.

Valjati se može u toplom i hladnom stanju. Materijali većeg presjeka valjaju se pretežno u toplom stanju, zbog veće plastičnosti i mogućnosti puno većih redukcija presjeka, te manjih [[sila]] i manjeg utroška [[Rad (fizika)|rada]]. Materijali manjeg presjeka valjaju se pretežno u hladnom stanju, jer se postiže [[Tolerancija hrapavosti površine|glađa površina]], uža [[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancija]] i veća [[tvrdoća]] materijala.

====Kovanje====
[[Kovanje]] je obrada materijala bez odvajanja čestica, kod koje se promjena oblika i dimenzija vrši udarcima [[čekić]]a ili [[Bat (alat)|bata]] po otkivku, koji je položen na nakovanj. Obrada je češće u toplom stanju, ali može biti i u hladnom stanju. Prema načinu na koji se obavlja preoblikovanje postoji ručno kovanje i strojno kovanje.

'''Ručno kovanje''' je postupak preoblikovanja materijala udarcima kovačkog čekića po otkivku. Otkivak se zagrije u kovačkoj [[vatra|vatri]] do [[Toplinsko zračenje|bijelog sjaja]]. Kovačkim [[Kliješta|klještima]] se vadi iz vatre i polaže na nakovanj. Otkivak polako mijenja oblik i dimenzije pod udarcima čekića. Točnost [[Tolerancija dužinskih mjera|dimenzija]], [[Tolerancija oblika i položaja|oblika]], [[kvaliteta]] proizvoda i količina ovise isključivo o preciznosti i iskustvu [[kovač]]a.

'''Strojno kovanje''' je moderniji način kovanja, koji omogućava kovanje od najmanjih otkivaka do izuzetno velikih (do 580 [[tona]]). Dimenzije otkivka ovise samo o veličini [[strojevi|stroja]]. Postupak može biti u toplom i hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju, u postupku proizvodnje potrebne su i kovačke [[peć]]i. Ručno ili strojno kovanje može biti:
* '''slobodno kovanje''' ili
* '''kovanje u ukovnjima''' (kalupima).

===Obrada odvajanjem čestica===
Obrada odvajanjem čestica se dijeli na [[ručna obrada|ručnu obradu]] odvajanjem čestica i [[strojna obrada|strojnu obradu]] odvajanjem čestica. To je način obrade metala kada se sa sirovca odvaja višak materijala lomljenjem sitnih dijelova materijala ([[tokarenje]], [[glodalica|glodanje]], [[pila|piljenje]], [[bušenje]], [[brušenje]], [[blanjanje]], [[provlačenje]], [[poliranje]], [[honanje]], [[lepanje]], [[superfiniš]]). <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>

'''Tokarenje'''

Tokarenje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) pretežno rotacijskih (simetričnih i nesimetričnih, okruglih i neokruglih) površine, ali je isto tako i moguća obrada ravnih površina pa i nekih drugih oblika ako su slični rotacijskim tijelima. Izvodi se na alatnim strojevima, tokarilicama, pri čemu je glavno (rezno) gibanje (G) kružno, a izvodi ga obradak. Posmično gibanje (P) je pravolinijsko kontinuirano u ravnini koja je okomita na pravac brzine glavnog gibanja i pridruženo je alatu. Os okretanja glavnog gibanja zadržţava svoj položaj prema obratku bez obzira na smjer posmičnog gibanja.

Dostavno gibanje (D) vrši alata i služi za primicanje i odmicanje alata obratku. Alat za tokarenje je tokarski nož definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom oštricom.

'''Glodanje'''

Nakon tokarenja glodanje je najvažniji i najzastupljeniji postupak obrade odvajanjem čestica. To je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) kojim je moguće obraditi gotovo sve vrste i oblike površina (ravne plohe, prizmatične žljebove, zupčanike, navoje,…) Izvodi se na alatnim strojevima, glodalicama, pri čemu je glavno (rezno) gibanje kružno kontinuirano i pridruženo je alatu. Posmično gibanje je kontinuirano, proizvoljnog oblika i smjera i pridruženo je (najčešće) obratku. Os okretanja glavnog gibanja zadržava svoj položaj prema alatu bez obzira na smjer brzine posmičnog gibanja.

Alat za glodanje je glodalo definirane geometrije reznog dijela, s više glavnih reznih oštrica koje se nalaze na zubima glodala. Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko opterećenje jedno od osnovnih obilježja. Istodobno je u zahvatu s obratkom samo nekoliko reznih oštrica.

====Strojna obrada odvajanjem čestica====
[[Strojna obrada]] odvajanjem čestica se obavlja na [[alatni stroj|alatnom stroju]] s unaprijed određenim alatima, kako bi se u što kraćem vremenu dobio [[proizvod]] zadovoljavajuće [[kvaliteta|kvalitete]]. Alatni strojevi su [[strojevi]] na kojima čovjek u [[proizvodnja|proizvodnom procesu]] upravlja alatom. Osnovni zadatak alatnih strojeva je zamjena ljudskog rada uz povećanje točnosti, [[produktivnost]]i, ekonomičnosti i drugog.
Obrada materijala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava materijala radi daljnje upotrebe. Može se podijeliti na ručnu i strojnu obradu. <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/alatni%20strojevi%201/Alatni%20strojevi%201%20-%20I%20dio.pdf] "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>

====Ručna obrada odvajanjem čestica====
[[Ručna obrada]] je obrada [[materijal]]a koja koristi [[alat]] uz [[snaga|snagu]] [[mišić]]a. Alat je sredstvo kojim mijenjamo oblik sirovcu, dok se za upravljanje alatom radnik koristi svojom snagom. Osnovni element svih alata za obradu skidanjem strugotine je [[klin]]. On svojim vrhom ulati u materijal i odvaja mu sitne dijelove materijala (strugotinu) ili ga samo dijeli (sječe, razdvaja). To ovisi o smjeru ulaza klina u materijal.

===Obrada spajanjem===
Obrada [[Spoj (strojarstvo)|spajanjem]] je način obrade kod kojeg se željeni proizvod dobije spajanjem dva ili više dijelova u jednu cjelinu ([[zavarivanje]], [[ljepilo|lijepljenje]], [[meko lemljenje|meko]] i [[tvrdo lemljenje]], spajanje [[vijak|vijcima]], [[zakovica]]ma).

====Zavarivanje====
[[Zavarivanje]] je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih [[materijal]]a, taljenjem ili [[tlak|pritiskom]], sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni spoj. Zavarivanje je u drukčije od [[tvrdo lemljenje|lemljenja]], a to je spajanje taljenjem legure s nižim [[talište]]m od materijala predmeta koji se spajaju.

Različiti izvori energije se mogu koristiti za zavarivanje, kao što je mlaz vrućih plinova (plinski plamen ili mlaz [[plazma|plazme]]), [[električni luk]], tok nabijenih čestica (mlaz [[elektron]]a ili [[ion]]a u vakuumu), tokovi zračenja ([[laser]]), [[električna struja]] (elektrootporno zavarivanje), [[trenje]], [[ultrazvuk]] i sl. Zavarivanje se može obavljati u radionici, na otvorenom prostoru, u vodi ili u svemiru.

Sve do kraja 19-tog stoljeća, jedino je bilo poznato [[kovačko zavarivanje]], s kojim su kovači stoljećima spajali željezo i čelik grijanjem i udaranjem čekića. Elektrolučno zavarivanje i plinsko zavarivanje kisikom su bili među prvim procesima koji su se razvili u 20-tom stoljeću. Nakon toga su se razvili mnogi procesi, ali među najzastupljenijim je postalo elektrolučno zavarivanje sa taljivom obloženom elektrodom. <ref > [http://brod.sfsb.hr/kth/zavar/tii/povije.html] Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref>

===Obrada zaštite materijala===
Obrada zaštite materijala je način obrade kod kojeg se na obradak nanosi materijal u svrhu povećanja kvalitete proizvoda (antikorozivna zaštita, metalizacija, eloksiranje, bruniranje, kromiranje, bojenje, plastifikacija). <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

====Zaštita metala====
Iako su [[metal]]i na prvi pogled čvrsti i nesalomljivi, oni [[Kemijska reakcija|kemijski reagiraju]] s [[Okoliš|okolinom]], u kojoj se nalaze i postepeno propadaju. Na njih djeluje [[kiša]], [[Sunce]], [[vjetar]], [[mraz]], [[smog]], [[soli|sol]]. [[Korozija]] je najnegativniji utjecaj okoline na konstrukcijske metale zbog vanjskih mehaničkih, kemijskih ili bioloških utjecajnih čimbenika. Na spriječavanje korozije u razvijenom svijetu se troši oko 1000 [[Američki dolar|$]] po stanovniku (podaci prema istraživanjima u [[SAD]]-u 2003.).

Korozijom se na znanstveni način prvi počeo baviti [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]], ruski znanstvenik još 1756. Utemeljitelj je Moskovskog sveučilišta, koje i danas nosi njegovo ime. Korozija se dijeli na kemijsku, fizikalnu, biološku, električnu i složenu koroziju. Za koroziju postoje različiti vanjski i unutrašnji čimbenici. Najvažniji čimbenici su [[kisik]] i [[temperatura]], dok su također utjecajni [[vlaga]], sadržaj soli, sadržaj otopljenih plinova, [[pH]] vrijednost, brzina strujanja [[fluid]]a, mehanička djelovanja, [[tlak]], [[svjetlost]], djelovanje živih organizama (gljivice, plijesni, alge, mikrorganizmi), [[Galvanski elementi|galvanske struje]]. Korozija se prema obliku može podijeliti na opću, lokalnu, selektivnu ili interkristalnu koroziju. Brzina i tok korozije ovise o metalu i njegovoj strukturi, o stanju površine (glatke i čiste površine manje korodiraju), napetosti i naprezanjima u metalu, legirajućim komponentama, povišenoj temperaturi.

Neki metali razvijaju u dodiru s okolinom zaštitni sloj: [[Bakar (element)|bakar]] pozeleni ili posmeđi, [[srebro]], [[aluminij]], [[nikal]] i [[mjed]] potamne. Time naprave tvrdu koru [[Oksidi|oksidnog sloja]] koja štiti od daljnjeg propadanja metala. Metali koji se ne mogu sami zaštititi moraju se zaštititi na neke do sljedećih načina:
* Zaštita prevlakama ili premazima. Metalne prevlake imaju galvansko djelovanje i to su postupci cinčanja, eloksiranja, bruniranja. Zaštitni premazi su jednokomponentni ili dvokomponentni, a ovise o vrsti veziva, [[pigment]]a, [[Nalič|boje]], punila ili otapala.
* Anodna zaštita je zaštita s plemenitijim metalom, može osnovni metal prevesti u pasivno stanje ([[čelik|čelici]], [[Nehrđajući čelik|nehrđajući čelici]], [[aluminij]]eve, [[krom]]ove i [[titanijeve legure]]). Održavanjem pasivnog sloja osnovni je metal zaštićen od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. Primjer je anodna zaštita čeličnog spremnika za 99 % [[Sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] (katoda je ugljikova elektroda).
* Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije, čiji je osnovni princip polarizacija metalne konstrukcije na [[Električni potencijal|potencijal]] kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija prihvatljivo malenom brzinom. Katode mogu biti aluminijske, [[cink]]ove i [[magnezij]]eve legure za zaštitu čelika. Za zaštitu bakra koriste se željezne katode.
* Zaštita inhibitorima je zaštita tvarima koje dodane u korozijski okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih iznosa, a dodaju se povremeno ili stalno u zatvorene sustave (iznimno u otvorene sustave). Premaz djeluje tako da stvori koru koja usporava koroziju. Osim zaštite metala od propadanja, antikorozivna obrada može imati i veliki udio u [[Estetika|estetici]] samog proizvoda.

===Obrada promjenom svojstava===
Obrada promjenom svojstava je način obrade metala kada se sirovcu mijenja struktura, a time i njegova svojstva ([[toplinska obrada]] kao [[kaljenje]], [[Žarenje|normalizacija]], [[Cementiranje čelika|cementiranje]]).

====Toplinska obrada====
[[Toplinska obrada]] je postupak djelovanja [[temperatura|temperature]] na materijal u svrhu mijenjanja njegove [[mikrostruktura|mikrostrukture]] i time mijenjanja njegovih svojstava. Toplinski se obrađuju najčešće [[čelik|čelici]], ali nerijetko i drugi [[metal]]i, te [[Keramika|keramike]] ([[staklo]]). Najčešći razlozi za toplinsku obradu čelika su očvršćivanje (povećanje mehaničkih svojstava, posebno [[vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]]), povećanje žilavosti, povećanje [[duktilnost]]i i mogućnosti preoblikovanja, smanjenje unutrašnjih naprezanja, priprema za obradu rezanjem.

Toplinska se obrada obavlja:
* prije oblikovanja komada plastičnom deformacijom i odvajanjem strugotine, da bi metal omekšao,
* poslije oblikovanja komada, da bi se uklonila zaostala [[Naprezanje|naprezanja]],
* završno, za postizanje konačne [[čvrstoća|čvrstoće]] i [[tvrdoća|tvrdoće]] proizvoda.

Toplinska obradba čelika temelji se na [[eutektik|eutektoidnoj]] reakciji raspada [[austenit]]a na [[ferit]] i [[cementit]]. Ovisno o postupku toplinske obradbe mijenjaju se način raspada austenita, odnosno fizička i mehanička svojstva čelika. Zbog toga svaka toplinska obradba zahtijeva najprije dobivanje austenita. '''Austenitizacija''' se sastoji u dobivanju homogenog austenita zagrijavanjem čelika na temperaturu malo iznad linije A1 kod eutektoidnog sastava ili A3 kod podeutektoidnog i Acm kod nadeutektoidnog sastava. Temperatura austenitizacije može se sniziti dodatkom legirajućih elemenata, kao što su [[mangan]] ili [[nikal]]. Ostale toplinske obradbe služe uglavnom za uklanjanje posljedica hladne deformacije i dobivanje mekše strukture. <ref> [http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Obrada metala]]
[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]

Obrada metala - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica