Objektno orijentirano programiranje - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 04:03, 9. travanj 2026.

2026-04-09T04:03:03Z

←Starija inačica		Inačica od 9. travanj 2026. u 04:03
Redak 1:		Redak 1:
	Objektno orijentirano programiranje''' ili kraće '''OOP''' je jedan od mogućih pristupa [[programiranje računala\|programiranju računala]]. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke između sebe.		'''Objektno orijentirano programiranje''' ili kraće '''[[OOP]]''' je jedan od mogućih pristupa [[programiranje računala\|programiranju računala]]. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na [[podatkovna struktura\|podatkovnim strukturama]], ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke između sebe.

	== Osnove vrijednosti OOP-a ==		== Osnove vrijednosti OOP-a ==

WikiSysop: bmz

2022-03-20T15:31:12Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 15:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Objektno orijentirano programiranje'''-->'''~~Objektno orijentirano programiranje''' ili kraće '''OOP''' je jedan od mogućih pristupa [[programiranje računala\|programiranju računala]]. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke između sebe.		Objektno orijentirano programiranje''' ili kraće '''OOP''' je jedan od mogućih pristupa [[programiranje računala\|programiranju računala]]. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke između sebe.

	== Osnove vrijednosti OOP-a ==		== Osnove vrijednosti OOP-a ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:58:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Objektno orijentirano programiranje''' ili kraće '''OOP''' je jedan od mogućih pristupa [[programiranje računala|programiranju računala]]. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke između sebe.

== Osnove vrijednosti OOP-a ==

1. [[Objekt (računarstvo)|Objekti]]. U OOP metafori osnovna jedinica je [[objekt]], što je konkretna realizacija [[klasa|klase]]. U objektno orijentiranom svijetu izbjegava se uporaba globalnih varijabli, nego svaki objekt ima svoje varijable, koje još zovemo i [[podatkovni člna|podatkovni članovi]] klase. Isto tako nema više ni samostojećih funkcija, nego funkcije pripadaju klasi, bilo da vanjskom svijetu nešto kazuju o stanju objekta, ili mijenjaju stanje objekta, a zovemo ih [[funkcijski član|funkcijski članovi]] klase ili ''metode''.

2. [[Učahurivanje]] ili enkapsulacija objekata. Pošto ne postoje globalne varijable, iz drugih dijelova koda nije moguć pristup varijablama klase nikako osim ugrađenim metodama za njihovo čitanje i pisanje (ako smo ih deklarirali kao privatne, što je preporučeno). Na taj način se osigurava da objekt ne može doći u neko nepredviđeno stanje iz bilo kojeg razloga, npr. kad mu se pristupa istovremeno iz više dijelova koda (ako imamo višenitno programiranje) jer nužno je upotrebljavati funkcijske članove objekta u koje se mogu ugraditi sigurnosni mehanizmi poput sinkronizacije.

3. [[Apstrakcija]] - čest je slučaj da se neki objekti minimalno razlikuju, i zasebno definiranje svakog od njih je redundantno. Osim toga za samo efikasno projektiranje praktično je pojednostavljivanje konkretnog problema. Tu ulaze u igru apstraktne klase i sučelja.

4. [[Nasljeđivanje (računarstvo)|Nasljeđivanje]] - kad već definiramo neki objekt, a zatreba nam neki sličan objekt koji je zapravo podskup početnog objekta, moguće je ''naslijediti'' početni objekt, čime štedimo vrijeme za programiranje (makar to bio copy-paste) i diskovni prostor.

5. [[Višeobličje]] ili polimorfizam - kao što je ''preopterećivanje'' operatora zgodna stvar ponekad, tako preopterećivanje metoda zovemo polimorfizmom. Moguće je definirati nekoliko metoda istog imena, a svaka će kao parametre primati objekte različitih tipova.

== OO programski jezici ==

Navedeni su samo primjeri, za iscrpniji popis programskih jezika vidi: [[Dodatak:Popis programskih jezika]]

* prevedeni (compiled)
** [[Ada]]
** [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]]
** [[Eiffel (programski jezik)|Eiffel]]
** [[Go (programski jezik)|Go]]
** [[Objective-C]]
** [[Rust]]
* prevedeni u bajt-kod, izvršava se u virtualnom stroju
** [[C Sharp|C<nowiki>#</nowiki>]]
** [[Java (programski jezik)|Java]]
** [[Smalltalk (programski jezik)|Smalltalk]]
** [[Visual Basic .NET|VB .NET]]
* interpretirani
** [[JavaScript]]
** [[Lua]]
** [[PHP]]
** [[Python]]
[[Kategorija:Teme iz programskih jezika]]