WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:12:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Stylised atom with three Bohr model orbits and stylised nucleus.png|mini|desno|Stilizirani prikaz atoma [[litij]]a.]]

'''Nuklid''' je [[atom]] [[Kemijski element|kemijskog elementa]] za koji je točno poznat ne samo redni ili [[atomski broj]] ''Z'', već i ukupan broj [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[neutron]]a) u [[Atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. Prema svojstvima jezgre, nuklidi se dijele na stabilne i nestabilne. Nestabilni nuklidi ili [[radionuklid]]i pokazuju svojstvo [[radioaktivnost]]i i njihova se količina u uzorku tijekom vremena smanjuje prema zakonitostima radioaktivnoga raspada.

U prirodi postoji samo 92 kemijska elementa i još 12 umjetno proizvedenih, a poznato je oko 1500 različitih nuklida, od kojih je 350 prirodnih i 1100 umjetnih. Većina nuklida je nestabilna (radioaktivna), oko 1200. Pogodna kombinacija protona i neutrona čini atomsku jezgru stabilnom, čim je drugačije jezgra se nastoji izbacivanjem nukleona približiti stabilnoj konfiguraciji. Energijske razine u jezgri se popunjavaju kako bi se dostigla konfiguracije minimalne energije tj. maksimalne stabilnosti. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Nuklearna elektrana Krško, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

==Radionuklid==
[[Radionuklid]] ili '''radioizotop''' je nuklid kod kojeg postoji višak [[masa|mase]] ili [[energija|energije]], pa stabilnost postiže [[radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]: [[alfa raspad]], [[beta raspad]] (beta minus i beta plus), [[Gama-čestica|gama zračenje]], [[elektronski uhvat]] i drugi. Nuklid je [[atom]] [[Kemijski element|kemijskog elementa]] za koji je točno poznat ne samo redni ili [[atomski broj]] ''Z'', već i ukupan broj [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[neutron]]a) u [[Atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. Prema svojstvima jezgre, nuklidi se dijele na stabilne i nestabilne. Nestabilni nuklidi ili radionuklidi pokazuju svojstvo radioaktivnosti i njihova se količina u uzorku tijekom vremena smanjuje prema zakonitostima radioaktivnoga raspada. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>

===Podjela radionuklida===
Preko 60 radioaktivnih elemenata ili radionuklida se može naći u prirodi i oni se mogu svrstati u tri kategorije: <ref> [http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2001/kovac/b2.html] "Radionuklid", www.zpr.fer.hr, 2001.</ref>
* Praiskonski radionuklidi - radioaktivni elementi koji postoje od nastanka [[Zemlja|Zemlje]];
* Kozmogenički radionuklidi - nastali kao posljedica [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]];
* Radionuklidi nastali ljudskom aktivnošću
Radioaktivni elementi se često nazivaju radioaktivni izotopi, radionuklidi ili jednostavno nuklidi. Postoji preko 1500 različitih radioaktivnih nuklida. Oni se označavaju pomoću [[Kemijski simboli|kemijskog simbola]] i [[Relativna atomska masa|atomske mase]]. Radionuklidi se nalaze u zraku, vodi, tlu i u nama i oni su proizvod nas i naše okoline. Svaki dan mi unosimo u svoje tijelo nuklide putem zraka kojeg dišemo, hrane koju jedemo, vode koju pijemo. Radioaktivnost nalazimo u tlu, stijenama, vodi oceana i svakoj građevini i kući. Ona je svuda. Ne postoji mjesto na zemlji gdje možemo pobjeći od prirodne radioaktivnosti.

Prosječna [[ekvivalentna doza]] iznosi oko 3 [[Sievert (jedinica)|mSv]] po osobi godišnje. Oko 82% od ukupne primljene [[Apsorbirana doza|apsorbirane doze]] uzrokuju prirodni izvori zračenja, od kojega je najveći dio od [[radon]]a. Ostatak od 18% zračenja dolazi od umjetnih izvora. To su prije svega [[Dijagnostika|medicinske dijagnoze]] i tretmani. <ref> [http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Nuklid - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica