<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Novi_avion</id>
	<title>Novi avion - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Novi_avion"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Novi_avion&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T09:46:29Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Novi_avion&amp;diff=155740&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Novi_avion&amp;diff=155740&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-23T06:44:46Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Novi avion&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Infokvir zrakoplov&lt;br /&gt;
 |subtemplate=&lt;br /&gt;
 |ime=Novi avion (NA)&lt;br /&gt;
 |tip=Višenamjenski [[Lovački zrakoplovi|lovac]]&lt;br /&gt;
 |proizvođač=[[SOKO|SOKO Mostar]]&lt;br /&gt;
 |slika=&lt;br /&gt;
 |opis slike=&lt;br /&gt;
 |dizajn=Vazduhoplovno tehnički institut (VTI)&lt;br /&gt;
 |probni let=Planirano za [[1992.]]&lt;br /&gt;
 |uveden u uporabu=&lt;br /&gt;
 |proizveden=&lt;br /&gt;
 |povučen=&lt;br /&gt;
 |status=Projekt je otkazan [[1991.]]&lt;br /&gt;
 |prvotni korisnik=[[Jugoslavija]]{{ZD|J|JUG}}&lt;br /&gt;
 |više korisnika= &amp;lt;!--maksimalno tri korisnika--&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |broj primjeraka=&lt;br /&gt;
 |pojedinačna cijena=&lt;br /&gt;
 }}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Novi avion&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je bio radni naziv za [[SFRJ|jugoslavenski]] program višenamjenskog nadzvučnog borbenog aviona 4. generacije. Za taj program se koristila kratica &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;NA&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, koja je istovremeno označavala &amp;#039;&amp;#039;Novi avion&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Nadzvučni avion&amp;#039;&amp;#039;. Prve ideje o pokretanju programa nastale su u [[SFRJ]] nakon polijetanja [[Prototip|prototipa]] aviona [[Soko J-22 Orao]], tijekom [[1970-ih]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je Jugoslavija od vojne opreme morala jedino uvoziti vojne avione, Novim avionom se nastojalo da zemlja u tom pogledu postane u potpunosti nezavisna.&lt;br /&gt;
Program realizacije je razmotren i u konačnici izrađen [[1986.]] godine. Svi radovi na tome programu prekinuti su raspadom SFRJ, početkom [[1990-ih]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razvoj programa ==&lt;br /&gt;
Najvažniju ulogu u razvoju Novog aviona imao je &amp;#039;&amp;#039;Vazduhoplovno tehnički institut&amp;#039;&amp;#039; iz [[Beograd|Beograda]]. Institut je koncipirao suvremenu verziju jednomotornog višenamjenskog nadzvučnog borbenog aviona. Program je bio u skladu s primjerice, [[Francuska|francuskim]] [[Dassault Rafale|Dassault Rafaleom]], [[Švedska|švedskim]] [[JAS 39 Gripen|JAS 39 Gripenom]], [[Izrael|izraelskim]] [[IAI Lavi|Lavijem]], [[Indija|indijskim]] [[LCA|LCA]] i [[Europa|europskim]] [[Eurofighter Typhoon|Eurofighter Typhoonom]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Glasnik RV&amp;quot;&amp;gt;Glasnik RV i PVO, br.1, siječanj 1990. g., Intervju Zapovjednika RV i PVO, str.1 i 2, Rodoljub Matović&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Tek su [[SAD|američk]]i programi razvoja lovaca superkrstaša bili napredniji i kompleksniji od spomenutih aviona. U tim programima je predviđena mogućnost dugog krstarenja aviona nadzvučnom brzinom na baznom potisku motora, bez uključivanja dopunskog izgaranja. To je za ostale zemlje Svijeta, u tehnološkom smislu bilo nedostižno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tadašnja razina znanja i raspoložena tehnologija, koja je ostvarena kroz prethodne programe [[Soko J-22 Orao]] i [[Soko G-4 Super Galeb]], nisu bili dovoljni za samostalnu realizaciju teškog i složenog zadatka razvoja i proizvodnje Novog aviona. To je uvjetovalo značajnu dopunu znanja i tehnologije, što se moglo ostvariti jedino suradnjom s razvijenim zemljama. Jugoslavija je &amp;quot;izabrala&amp;quot; kupnju dopunskih znanja i tehnologije, kroz suradnju s tvrtkama razvijenih zemalja. Ta kupljena znanja i tehnologije, osim što su trebala biti upotrijebljena za razvoj i proizvodnju Nadzvučnog aviona, trebala su se ugraditi i u jugoslavenske istraživačko-razvojne i proizvodne kapacitete i tako postati trajno vlasništvo. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj vid suradnje je uvjetno nazvan tehnološka podrška. Moguće tvrtke za pregovore o tehnološkoj podršci, ubrzo su se svele na [[Francuska|francusku]] tvrtku [[Marcel Dassault MD]] i [[Velika Britanija|britansku]] [[British Aerospace BAE]]. Dok je Dassault MD bio nositelj projekta [[Dassault Rafale]],&amp;lt;ref&amp;gt;INTERAVIA, 1/1988. g. Intervju s predsjednikom i vlasnikom firme Dassault Aviation, Sergeom Dassaultom&amp;lt;/ref&amp;gt; BAE je bio nositelj projekta [[Eurofighter Typhoon]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;IDR&amp;quot;&amp;gt;International defence review, 12/1987. g.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Slično konceptu jugoslavenske tehnološke podrške, na isti način su radili i drugi proizvođači vojnih aviona. Tako su [[Saab (zrakoplov)|Saab]] i druge [[Švedska|švedske]] tvrtke surađivale s britanskim BAE-om u svezi razvoja [[JAS 39 Gripen|JAS 39 Gripena]]. S druge strane, [[Izrael]] je pri razvoju svojeg zrakoplova [[IAI Lavi]] surađivao sa [[SAD|američkom]] tvrtkom [[Grumman]], a [[Indija]] je pregovarala o suradnji vezanoj uz svoj lovac [[LCA]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Odabir partnera ===&lt;br /&gt;
Odlučeno je da će se nakon završetka idejnog projekta i programa realizacije, napraviti izbor između dvije potencijalne tvrtke. Te tvrtke Jugoslavija bi koristila kao svoje razvojne partnere. U tadašnjem Vazduhoplovno tehničkom institutu u [[Beograd|Beogradu]] oformljen je zajednički ured s britanskim BAE-om, a u [[Pariz|Parizu]] s francuskim Marcel Dassault MD. U oba ureda je tokom šest mjeseci razrađen veći broj idejnih rješenja, s različitim varijantama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Paralelno s pregovorima o tehnološkoj potpori i radu na izradi idejnog projekta, s tvrtkama su vođeni razgovori o proizvodnji i prijenosu tehnologije za motor,&amp;lt;ref name=&amp;quot;IDR&amp;quot;/&amp;gt; naoružanje i avionsku opremu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vezano uz razvoj Novog aviona sa [[Francuska|Francuskom]], [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] je posjetio Jean Fleury, načelnik stožera francuskih zračnih snaga, koji je prilikom posjeta zemlji isprobao jugoslavenski školsko jurišni zrakoplov [[Soko G-4 Super Galeb]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Jean&amp;quot;&amp;gt;Krila Armije, 27 prosinca 1989.g., &amp;quot;Naš intervju&amp;quot;, str.7, General armije Jean Fleury načelnik stožera RV Republike Francuske prilikom posjete RV i PVO SFRJ, Rodoljub Matović&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Učinci zajedničke suradnje ===&lt;br /&gt;
Zajednički rad stranih i domaćih stručnjaka u tim uredima bio je koristan. Potpuni učinci prijenosa znanja i iskustva trebali su se realizirati u kasnijim fazama suradnje i to u pretprojektu, projektu, prototipskom razvoju i serijskoj proizvodnji zrakoplova. S francuskim Marcel Dassault MD je dogovoreno (na temelju ostvarenih rezultata pregovora) potpisivanje ugovora o suradnji na ostalim fazama programa realizacije. Ugovorom su predviđeni svi oblici i uvjeti zajedničkog rada i prijenosa znanja i tehnologije. Razrađeni su i uvjeti suradnje na izvozu u Francusku ukoliko francusko ratno zrakoplovstvo odluči uvesti Novi avion u svoje zračne snage.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Jean&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Konceptualna rješenja ===&lt;br /&gt;
Usporednom analizom rezultata idejnog projekta, zaključeno je da je tehničko-tehnološki najbolja i najsuperiornija suradnja s francuskim Marcel Dassault MD-om. Tako bi se na Novom avionu primjenile tehnologije korištene za izradu Dassault Rafalea.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ta koncepcija Novog zrakoplova temelji se na konfiguraciji kanarda, francuskom motoru [[M-88Y Snecma]], trisoničnom krilu, polubočnim usisnicima, nagnutom sjedištu, malom bočnom [[Joystick|joysticku]] za upravljanje avionom prilikom leta, fly-by-wire upravljanju, višenamjenskom digitalnom navigacijskom sustavu, integriranom prikazivanju podataka u [[Pilotska kabina|pilotskoj kabini]] i dr.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svi sustavi bili bi multiprocesorski integrirani na temelju podatkovnih sabirnica, na temelju standarda MIL-STD -1.553.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Top Gan&amp;quot;&amp;gt;Top Gan, YU fly super sonic, razgovor s Jelkom Kalcina&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Karakteristike aviona ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Usisnici zraka ===&lt;br /&gt;
Odabrani su polubočni usisnici jer su dobar kompromis u odnosu na prednosti i mane usisnika smještenih na boku ili ispod trupa aviona. Ova koncepcija osigurava napajanje motora zrakom u svim položajima zrakoplova tijekom manevra i faza leta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Međutim, simulacijom i detaljnom analizom, dokazano je da razlika u usisnicima nema nikakav operativno-borbeni značaj. Zbog toga je odlučeno da se nepotrebno ne povećava masa aviona, ne prave komplikacije i ne smanjuje pouzdanost aviona. Usvojen je usisnik nepromjenljive [[Geometrija|geometrije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kokpit ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nagnuto sjedište olakšava pilotu podnošenje opterećenja u manevru, tj. u borbi, te doprinosi boljoj profilacija trupa za manji čeoni otpor zrakoplova. Kao posljedica ovog rješenja, [[Joystick|joystick]] za upravljanje avionom je znatno manji i smješten je s bočne strane, pokraj naslona desne ruke pilota. Ovo rješenje omogućuje stalno držanje lijeve ruke pilota na ručici gasa motora, a desne ruke na joysticku naredbi leta.&lt;br /&gt;
Pritom su, podlaktice obiju pilotovih ruku, svojom cijelom dužinom, udobno naslonjene na bočne naslone sjedala. Ovu koncepciju je letački provjerio i usvojio probni pilot [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]], pukovnik Branko Bilbija, na simulatoru leta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, planiran je i sustav upravljanja glasom. Ovaj sustav je modeliran, ugrađen i dokazan u razvojnoj [[Pilotska kabina|pilotskoj kabini]] u Vazduhoplovno tehničkom institutu u [[Beograd|Beogradu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Navigacija|Navigacijski]] sustav je koncipiran suglasno mogućnostima njegovog osnovnog senzora, višenamjenskog radara. [[Radar]] je predstavljao naprednu tehnologiju, s primijenjivim principom skeniranja. Suvremena digitalna tehnologija i moćni [[Softver|softver]] navigacijskog sustava omogućavali su pilotu da tijekom leta, prema potrebi, promijeni odluku i prijeđe sa zadatka zračne borbe na zadatak zračne podrške i obrnuto. Pilot je bio u mogućnosti da jednostavno i brzo izvrši rekonfiguraciju sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Motor ===&lt;br /&gt;
Na temelju pokazatelja tehničko - ekonomske analize, za Novi avion je odabran francuski turbofen motor [[Snecma M88Y]]. U to vrijeme to je bio jedan od najsuvremenijih avionskih motora na svijetu. Jedan od razloga za njegov odabir bila je velika vjerojatnost o njegovom daljnjem razvoju, te najbolje karakteristike za višenamjenski vojni avion.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lopatice turbine motora hlade se zrakom a motorom se upravlja pomoću digitalnog elektronskog uređaja FADEC.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Materijali gradnje ==&lt;br /&gt;
Predviđeno je da gradnja strukture zrakoplova bude od kompozitnih i drugih naprednih materijala. Cijelo krilo aviona izrađeno je od kompozita. Dijelovi, odnosno proizvodne cjeline međusobno bi se spajale [[Polimerizacija|polimerizacijom]], u jedinstvenu strukturu krila. Struktura trupa, uglavnom bi se izrađivala od [[Aluminij|aluminij]]-[[Litij|litij]] [[Legura|legura]], a elementi visokih specifičnih opterećenja od [[Titan|titana]] i [[Čelik|čelika]]. Tehnologija superplastičnog oblikovanja bila bi primijenjena u značajnoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tehničke karakteristike ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:M88-2 Engine.JPG|mini|desno|250px|Turbofen motor Snecma M88Y od Dassault Rafalea kojeg bi koristio i Novi avion.]]&lt;br /&gt;
Budući da je [[Dassault Rafale]] u razvojnom smislu bio značajno ispred Novog aviona, na [[SFRJ|jugoslavenskom]] lovcu su korištene tehnologije s Rafelea. Zbog toga je tehnički rizik razvoja Novog zrakoplova značajno umanjen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na avionu je napravljen određeni iskorak u primjeni novih tehnologija i rješenja u odnosu na Dassault Rafale. Predviđeni su dopunski oblici kretanja zrakoplova (modovi), kao što su poništavanje utjecaja skretanja, automatsko ograničenje anvelope leta, orijentacija trupa u cilj, automatsko otklanjanje zakrilaca u manevru, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Realizacija ove tehnologije zasnivala se na mogućnostima rješenja komandi leta, avionske računalne opreme i primijenjenih načela integracije. Spregnuto delta [[Kanard|kanard]] krilo je [[Aerodinamika|aerodinamičke]] konfiguracije kod koje se manje pomiče neutralna točka s izmjenom napadnog kuta i Mahovog broja u letu, što olakšava ispunjavanje kriterija stabilnosti i upravljivosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Projektom je predviđeno izvođenje tri paralelna, međusobno neovisna digitalna kanala i jedan rezervni analogni kanal. Na taj način je osigurana visoka pouzdanost. Ovaj koncept sustava komandi leta razvijen je za potrebe francuskog lovca [[Dassault Mirage 2000]], a usavršen je na mornaričkom lovcu Dassault Rafale. Istraživačko - razvojna ispitivanja za definiranje standarda ovog sustava, već su ranije realizirana za avione [[SEPECAT Jaguar]] te [[Mirage III]] generaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Očekivani efekti realizacije ==&lt;br /&gt;
Uspješnom realizacijom programa Novog aviona, [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] bi se opremilo s višenamjenskim, visoko sposobnim borbenim avionom iz vlastitog razvoja i proizvodnje. Time bi se povećala borbeno-operativna učinkovitost ratnog zrakoplovstva te bi se smanjili troškovi integralnog osiguranja (prvenstveno eksploatacije).&amp;lt;ref name=&amp;quot;Glasnik RV&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
Namjeravalo se izgraditi 150 lovaca Novi avion, koji bi u potpunosti zamijenili postojeće [[MiG-21]] i [[Soko J-22 Orao]] avione.&amp;lt;ref name=&amp;quot;History&amp;quot;&amp;gt;[http://www.youtube.com/watch?v=y1QjOxEFqOA Tajni Projekat - &amp;quot;Novi Avion&amp;quot;]&amp;lt;/ref&amp;gt; Također, namjeravalo se proizvesti i nekoliko stotina lovaca namijenjenih izvozu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;History&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Država bi bila oslobođena skupog uvoza vojnih zrakoplova, dok bi zračne snage dobile lovce koji bi bili jeftiniji za oko 20% u odnosu na uvozne, s time da bi veći dio ulaganja ostao u zemlji. Za vremenski period od 20 godina (koliko je predviđeno), moglo bi se zaposliti oko 100.000 ljudi, a broj bi porastao s eventualnim izvozom aviona.&amp;lt;ref&amp;gt;Krila Armije, 27. prosinca 1989.g., &amp;quot;Posjet predsjednika SIV-a Vojno tehničkom institutu&amp;quot; str.2, Rodoljub Matović&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi kadar bi se u velikoj mjeri zapošljavao na području visokih tehnologija uz suvremenu opremu i razvoj proizvodnih kapaciteta. To bi imalo i pozitivan politički efekt u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Usvojena suvremena znanja i tehnologije, bili bi snažni generator i pokretač razvoja cijelog gospodarstva u tadašnjoj državi.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Top Gan&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova&lt;br /&gt;
 |izvori             =[[Datoteka:Novi13ot.jpg|mini|desno|250px|Shematski prikaz Novog aviona]]&lt;br /&gt;
 |inačica            =&lt;br /&gt;
 |posada             =1&lt;br /&gt;
 |kapacitet          =&lt;br /&gt;
 |dužina             =13,75 m&lt;br /&gt;
 |raspon krila       =8 m&lt;br /&gt;
 |promjer rotora     =&lt;br /&gt;
 |površina krila     =30 m²&lt;br /&gt;
 |strijela krila     =&lt;br /&gt;
 |visina             =4,87 m&lt;br /&gt;
 |širina trupa       =&lt;br /&gt;
 |aeroprofil         =&lt;br /&gt;
 |težina zrakoplova  =6.000 kg&lt;br /&gt;
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =&lt;br /&gt;
 |maksimalna težina uzlijetanja  =12.160 kg&lt;br /&gt;
 |korisni teret      =&lt;br /&gt;
 |najveća brzina     =1,88 Macha (2.000 km/h, 1.243 mph)&lt;br /&gt;
 |ekonomska brzina   =&lt;br /&gt;
 |dolet              =3.765 km &lt;br /&gt;
 |borbeni dolet      =&lt;br /&gt;
 |brzina penjanja    =275 m/s (16.500 m/min.)&lt;br /&gt;
 |maksimalna visina leta =17.000 m&lt;br /&gt;
 |omjer potisak/težina=9,4 N/kg&lt;br /&gt;
 |specifično opterećenje krila =446.67 kg/m²&lt;br /&gt;
 |motor              =1× Snecma M88Y turbofen motor&lt;br /&gt;
 |snaga motora       =50,04 kN; 75,62 kN s naknadnim sagorijevanjem&lt;br /&gt;
 |propeler           =&lt;br /&gt;
 |naoružanje         =&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*1x top GIAT 30, kalibar 30 mm&lt;br /&gt;
*Rakete zrak-zrak&lt;br /&gt;
**R550&lt;br /&gt;
**Super Matra&lt;br /&gt;
**Mika&lt;br /&gt;
*Rakete zrak-zemlja&lt;br /&gt;
*Vođene i nenavođene bombe&lt;br /&gt;
 |defanzivne mjere   =&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Podsustav za aktivno i pasivno ometanje&lt;br /&gt;
 }}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Jugoslavenski vojni zrakoplovi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:SOKO|Novi Avion]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>