WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T03:26:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
|ime = Novi Zeland
|izvorno_ime = New Zealand Aotearoa
|ime_genitiv = Novog Zelanda
|eng_ime = NewZealand
|zastava = Flag of New Zealand.svg
|grb = Coat of arms of New Zealand.svg
|službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] i [[maorski jezik|maorski]]
|glavni_grad = [[Wellington]]
|predstavnik_države_množina = Kraljevi
|predstavnik_države = Kraljica
|predstavnik_države_osoba = [[Elizabeta II.]] generalna guvernerica [[Patsy Reddy]]
|predsjednik_vlade_osoba = [[Jacinda Ardern]]
|površina_poredak = 74
|površina = 268.680
|vode = 2,1
|stanovništvo_poredak = 119
|stanovništvo = 4.092.900
|godina_popisa = 2005
|gustoća_stanovništva = 15
|neovisnost = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[26. rujna]] [[1907.]]
|valuta = [[novozelandski dolar]]
|stoti_dio_valute = 100 centa
|vremenska_zona = +122
|himna = [[God Defend New Zealand]]1, [[God Save the Queen]]
|internetski_nastavak = .nz
|pozivni_broj = +64
|komentar = '''(1)''' [[God Save The Queen]] je službena himna, ali se u praksi rijetko koristi. 
'''(2)''' Otoci Chatham su 45 minuta ispred novozelandskog vremena.
|moto = nema
}}

'''Novi Zeland''' je [[otok|otočna]] [[država]] u jugozapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], jugoistočno od [[Australija|Australije]]. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je ''Aotearoa'', što u slobodnom prijevodu znači "zemlja dugog bijelog oblaka". Izvori navode i [[hrvatski jezik|hrvatski]] naziv ''Nova Zelandija''.<ref>[[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN|953-0-40005-5}}, str. 302. i 465.</ref> Novi Zeland zastupa [[Kukovi otoci|Kukove otoke]] i otočje [[Niue]] u pitanjima vanjskih poslova, i obavlja administraciju dominiona [[Tokelau]].

== Povijest ==
Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne [[Polinezija|Polinezije]] u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao [[Maori]], u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.

[[Nizozemska|Nizozemski]] istraživač [[Abel Tasman]] otkrio je Novi Zeland [[1642.]] godine. Tek poslije 127 godina, točnije [[1769.]], [[James Cook]] je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio [[Australija|australske]] kolonije Novi Južni Wales. [[1840.]] godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda [[Britanci]]ma u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. [[Zlato]] je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj britanskih doseljenika.[[Image:New Zealand trench Flers September 1916.jpg|thumb|Novozelandski vojnici su se u [[Bitka na Sommi (1916.)|bitci na Sommi]], kao i u oba svjetska rata, borili na strani Velike Britanije]]

Maorski poglavica Hone Heke pokrenuo je 1845. veliki ustanak protiv Britanaca koji je označio početak tkz. maorskih ratova koji će potrajati do 1872. Domoroci su bili poraženi te su izgubili većinu zemlje, a osim ratovima bili su desetkovani bolestima bijelih doseljenika.

Između 1860. i 1890. Novi Zeland našao se u teškoj gospodarskoj krizi zbog ratova s [[Maori]]ma, smanjena iskapanja zlata te pada cijena vune i pšenice na svjetskom tržištu. Ponovnom gospodarskom usponu pripomoglo je uvođenje brodova hladnjača 1882. koji su omogućili izvoz mesa, sira i maslaca u Veliku Britaniju. Godine 1891. na vlast dolazi [[Liberalna stranka (NZ)|Liberalna stranka]] i među prvima na svijetu provodi opsežni program socijalnih reformi (između ostaloga pravo glasa za žene 1893. i starosne mirovine 1898.).

Novi Zeland je 1907. odlukom britanskog parlamenta postao dominionom u okviru [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] više od 100.000 Novozelanđana borilo se na strani Velike Britanije. Zatim je Novi Zeland, kao proizvođača sirovina, jako pogodila svjetska gospodarska kriza (1929.-34.).

Od 1935. do 43. na vlasti je bila [[Laburistička stranka (NZ)|Laburistička stranka]] koja je pobudila nov procvat gospodarstva i postavila temelje novozelandske socijalne države. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Novi Zeland ponovno sudjeluje na britanskoj strani i to otprilike sa 140.000 vojnika, a poslije rata jače se oslanja na [[SAD]] (sudjelovanje u korejskom i vijetnamskom ratu, osnivanje obrambenog pakta ANZUS 1951.). Budući da je Novi Zeland 1986. zabranio brodovima na nuklearni pogon ili s nuklearnim oružjem u svoje teritorijalne vode, ANZUS se 1987. raspao, a sve do danas Novi Zeland vodi izrazito antinuklearnu politiku.

Ulazak Velike Britanije u [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] 1973. jako je otežao pristup novozelandskih proizvoda na britansko tržište, tako da je Novi Zeland tada počinje tražiti nova tržišta, u prvom redu u [[Azija|Aziji]]. U 80-im godinama laburistička vlada je provela teške gospodarske reforme, slične onima Margaret Thatcher u Britaniji.<ref>[http://www.libertarijanci.org/tko-je-nas-roger-douglas/#/page-liblog Tko je naš Roger Douglas?]</ref> Od 1990. do 1999. na vlasti je Narodna stranka, predsjednik vlade je [[Jim Bolger]], a od 1997. [[Jenny Shipley]]. Godine 1999. na vlast dolaze laburisti na čelu s [[Helen Clark]], ali 2008. Narodna stranka ih je porazila na izborima, a novi predsjednik vlade postaje [[John Key]].

Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to [[1893.]] godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen [[1931.]], a službeno prihvaćen [[1947.]]Za prava Maora, koja im dugo nisu bila zajamčena borio se pokret kojeg je predvodio [[Apirana Ngata]].

== Politika ==
[[Datoteka:Jacinda Ardern November 2020 (cropped).jpg|mini|150px|[[Jacinda Ardern]], predsjednica novozelandske vlade]]
Novi Zeland je prema [[ustav]]u kojeg je 26. rujna 1907. izglasao britanski parlament [[parlamentarna monarhija]] u [[Britanska zajednica naroda|Commonwealthu]] i nema pisanog ustava. Međunarodni pravni status i državno uređenje temelji se na [[Westminsterski statut|Westminsterskom statutu]] (11. 12. 1931.). Odredba da britanski parlament donosi zakone i za Novi Zeland ukinuta je tek ustavnim zakonom (Constitution Act) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1987. Pravo glasa imaju svi novozelandski državljani stariji od 18 godina.

Na čelu vlasti nalazi se britanska kraljica, koju na Novom Zelandu zastupa generalni guverner kojega ona imenuje na prijedlog predsjednika novozelandske vlade. On je formalni nositelj izvršne vlasti i predsjeda Izvršnim vijećem (Executive Council). Članovi toga vijeća su predsjednik vlade, tj. vođa stranke s najviše mjesta u parlamentu i ministri koje imenuje generalni guverner na prijedlog predsjednika vlade. Stvarni nositelj izvršne vlasti je vlada, koju vodi predsjednik vlade.

Jednodomni Zatupnički dom (House of Representatives) ima 120 članova, koji se biraju na tri godine na općim izborima po proporcionalnom sustavu. Sedam zastupničkoh mjesta rezervirano je za [[Maori|Maore]]. Maorski zastupnici se biraju u pet posebnih izbornih jedinica koje obuhvaćaju cijelu državu, a biraju ih svi registrirani koji su polovično ili potpuno maorskog podrijetla.

== Zemljopis i klima ==

Novi Zeland smješten je u južnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]], otprilike 2000 km jugoistočno od [[Australija|Australije]]. Osim dva glavna otoka, [[Sjeverni otok|Sjevernog]] (eng. ''North Island''; 115.777 km²) i [[Južni otok|Južnog]] (eng. ''South Island''; 151.215 km²), obuhvaća i nekoliko okolnih otoka i otočja: [[Stewartov otok]] (1746 km²), otočja [[Chathamski otoci|Chatham]] (963 km²), [[Bounty (otočje)|Bounty]] (1,4 km²), [[Otočje Antipodes|Antipodes]] (62 km²), [[Auckland (otočje)|Auckland]] (606 km²) i [[Kermadec]] (34 km²) te otok [[Otočje Campbell|Campbell]] (106 km²). [[Image:New Zealand 23 October 2002.jpg|left|thumbnail|upright|Novi Zeland gledan iz svemira. Snijegom prekrivene Južne Alpe dominiraju Južnim otokom, dok se Sjeverni otok proteže sve do suptropa.]]

Oko 1600 km dugačka i do 200 km široka "Zemlja dugog bijelog oblaka" smještena je na dodiru Pacifičke i Indoaustralske [[litosferne ploče]], na kojem je nastalo mlado nabrano gorje [[Južne Alpe|Južnih Alpa]] i [[vulkan]]ske pojave na Sjevernom otoku, a Novi Zeland često pogađaju potresi umjerene jačine. Uzduž južnog otoka proteže se više od 500 km dugačko mlado nabrano gorje, koje je na sjeverozapadnoj strani izgrađeno većinom od [[paleozoik|paleozojskih]] metamorfnih stijena, a na jugistočnoj strani od trijaskih i [[Jura (period)|jurskih]] sedimentnih stijena. Na jugozapadu se 1000 do 1600 metara visoko gorje strmo uzdiže iznad teško dostupne vode, raščlanjene [[fjord]]ovima (nacionalni park [[Fiordland]]). Središnji dio gorja zauzimaju Južne Alpe (Southern Alps) s najvišim vrhom [[Mount Cook]]om koji je sa svojih 3764 metra ujedno i najviši vrh Novog Zelanda. Visoko gorje jako je raščlanjeno, oblikovano je radom [[ledenjak]]a, a u njavišim dijelovima je zaleđeno. Najveći ledenjak je 27 km dugačak Tasmanov ledenjak (77 km²). Prema sjeveroistoku gorje se snižava i dijeli na niža gorja, među kojima su uz sjevernu obalu manje kotline.

Na zapadnoj strani otoka nalazi se uska obalna nizina (tj. Westland), na istočnoj obali 240 km dugačka i 70 km široka nizina (Canterbury Plains), sastavljena od niza prostranih plavina rijeka koje pritječu iz planina na sjeverozapadu. U višim dijelovima nalaze se slabije plodni šljunkoviti nanosi obrasli travom, a u nižim dijelovima prevladavaju plodnije pješčane i [[glina (tlo)|glinovite]] naplavine.

Sjeverni i Južni otok razdvaja 23 km širok [[Cookov prolaz]] koji je nastao poprečnim rasjedom tek u pliocenu. U jugoistočnom dijelu Sjevernog otoka uzduž obale sve do Istočnog rta nastavlja se mlado nabrano gorje s Južnog otoka, ali ono ovdje doseže visinu od samo 1600 do 1800 metara. Središnji dio otoka zauzima 1000 metara visoko vulkansko visočje sa živim vulkanima, [[gejzir]]ima, blatnim vulkanima i vrućim izvorima. Nakon dugotrajnog mirovanja u rujnu 1995. ponovno je proradio vulkan [[Ruapehu]] (2797 m), a aktivni su i [[Tongariru]] (1981 m) te [[Ngauruhoe]] (2291 m). Prema zapadu i sjeveru visočje prelazi u niža pobrđa s ugaslim vulkanima i starijim izljevima [[lava|lave]] te širokim riječnim dolinama. Na krajnjem sjeverozapadu uzdiže se ugasli vulkan [[Mount Agmont]] (2519 m). [[Stewartov otok]] koji od Južnog otoka dijeli 24 km širok Foveauxov prolaz ima vrlo razvedenu obalu, a u unutrašnjosti prevladava od 900 metara visoko pobrđe. I ostala otočja istočno i južno od dvaju glavnih otoka (Auckland, Antipodes, Bounty i Chatham), te otok Campbell brdovitih su i razvedenih obala. Otočje Kermadec, 1000 km sjeveroistočno od Sjevernog otoka, vulkanskog je postanka (aktivan vulkan na otoku Raoulu).
[[Image:Aoraki-Mount Cook from Hooker Valley.jpg|thumb|left|[[Mount Cook]] je najviši vrh Novog Zelanda]]
U Novom Zelandu se nalazi mjesto s jednim od najdužih imena na svijetu, brijeg visok oko 305 m zove se [[Taumatawhakatangihangakoauauotamateapokaiwhenuakitanatahu]].

U sjevernom dijelu [[Sjeverni otok|Sjevernog otoka]] prevladava suptropska klima s blagim zimama i toplim ljetima te jednakomjerno raspoređenim padalinama cijele godine (oko 1200 mm). Preostali dijelovi Novog Zelanda imaju umjerenu toplu oceansku klimu koja na krajnjem jugoistoku već prelazi u subantarktičku. Velike su klimatske razlike između zapadne strane [[Južni otok|Južnog otoka]] koja je izložena vjetrovima, s kišovitim i oblačnim vremenom (2000 do 7500 mm padalina godišnje) i istočne, zavjetrinske strane sa 500 do 900 mm padalina te mnogo više sunčanog vremena.

== Administrativna podjela ==
12 regionalnih vijeća (takiwā): N =Sjeverni otol; S = Južni otok
*[[Auckland]] (Tāmaki-makau-rau) N
*[[Bay of Plenty]] (Te Moana a Toi Te Huatahi) N
*[[Canterbury]] (Waitaha) S
*[[Hawke's Bay]] (Te Matau a Māui) N
*[[Manawatu-Wanganui]] (Manawatu Whanganui) N
*[[Northland]] (Te Tai tokerau) N
*[[Otago]] (Ō Tākou) S
*[[Southland]] (Murihiku) S
*[[Taranaki]] Taranaki N
*[[Waikato]] (Waikato) N
*[[Wellington]] (Te Whanga-nui-a-Tara) N
*[[West Coast]] (Te Taihau ā uru) S

4 distrikta
*[[Gisborne Distrikt]] (Tūranga nui a Kiwa) N
*[[Marlborough Distrikt]] S
*[[Nelson City]] (Whakatū) S
*[[Tasmanijski Distrikt]] S<ref>[http://www.iso.org/iso/iso_3166-2_newsletter_ii-2_2010-06-30.pdf Changes in the list of subdivision names and code elements]</ref>

1 specijalni otočni teritorij
*[[Chathamski otoci|Chatham Islands Territory]] (Wharekauri)

== Gospodarstvo ==

Novi Zeland je kroz svoju povijest imao visok životni standard i stabilno gospodarstvo koje se prije svega temeljilo na snažnoj povezanosti s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] u koju je Novi Zeland izvozio poljoprivredne proizvode. Novozelandsko se gospodarstvo oslanjalo na mali broj primarnih proizvoda kao što su [[vuna]], [[meso]] i mliječni proizvodi, a visoka potražnja za ovim proizvodima jamčila je gospodarski prosperitet. Međutim, Velika Britanija je [[1973.]] postala članicom [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] čime je novozelandskim proizvodima znatno otežan pristup na britansko tržište. Drugi čimbenici kao što je naftna kriza tijekom 1970-ih izrazito su negativno utjecali na novozelandsko gospodarstvo smanjivši mu konkurentnost. Novi Zeland je do [[1973.]] imao viši životni standard nego [[Australija]] i [[Zapadna Europa]], ali su ovi događaji prouzrokovali dugu i vrlo tešku gospodarsku i društvenu krizu u kojoj je Novi Zeland morao pronaći nova tržišta. U to je vrijeme Novi Zeland počeo zaostajati za Australijom i Zapadnom Europom da bi do [[1982.]] bio najsiromašnija razvijena zemlja.

Od [[1984.]] nekoliko uzastopnih vlada je započelo s provedbom bitnih makroekonomskih reformi koje su pretvorili Novi Zeland u liberalno i slobodno gospodarstvo. Vlada je 1980-ih godina morala smanjiti javnu potrošnju te, povezano s tim, i opseg socijalnih i ostalih pogodnosti, ukinuti većinu uvoznih i drugih ograničenja i pokrenuti privatizaciju većine državnih poduzeća. Glavni ciljevi Novog Zelanda su sklapanje sporazuma o slobodonoj trgovini i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju. Neke od gospodarskih poteškoća s kojima je Novi Zeland danas suočen su: visok deficit (7% BDP-a), spor rast izvoza usluga i nedovoljan porast produktivnosti. Novi Zeland je od 1970-ih zahvatilo nekoliko valova [[odljev mozgova|odljeva mozgova]], a mladi i obrazovani radnici su većinom odlazili u [[Australija|Australiju]] i [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Novi Zeland je, međutim, u posljednjih nekoliko godina pokrenuo ambiciozan program useljavanja koji je privukao obrazovane profesionalce iz [[Azija|Azije]], ali i [[Europa|Europe]].

===Poljoprivreda===
Na Novom Zelandu ima 406.000 ha njiva i trajnih nasada (1,5% površine) te 13,63 mil. ha travnjaka i pašnjaka (50,6% površine), a prevladavaju velike specijalizirane farme u privatnom vlasništvu. Najvažnije je [[stočarstvo]], prije svega mesno i mliječno govedarstvo (9,46 mil. grla) i [[ovčarstvo]] (45,68 mil. grla, 5. na svijetu). U ovčarstvu je najvažnija proizvodnja vune, a Novi Zeland je 3. najveći svjetski proizvođač vune. Novi Zeland je ujedno i najveći izvoznik janjećeg i ovčjeg mesa, a ovčje su farme rapoređene po cijeloj zemlji.

Za razliku od stočarstva, poljodjelstvo je izrazito usmjereno na domaće tržište, pogotovo u nizini Canterbury na [[Južni otok|Južnom otoku]] gdje se uzgajaju [[žitarice]] (ječam, pšenica, kukuruz, zob) te [[krumpir]] i povrće, a u manjoj mjeri hmelj, duhan i uljana repica.

Na [[Sjeverni otok|Sjevernom otoku]] jako je rašireno [[voćarstvo]], prije svega uzgajaju se jabuke, marelice, breskve, šljive, nektarine, naranče, limun i [[Aktinidija|kivi]], a brzo se širi i vinogradarstvo.

== Etnografija ==

Prema podacima s početka 21. stoljeća maorskim u svakodnevnom životu kao materinskim jezikom govori oko 30 000 ljudi (4.2% od ukupnoga novozelandskog stanovništva), a 150 000 njime povremeno govori te ga razumije.<ref>[http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/people_and_communities/maori/2001-survey-on-the-health-of-the-maori-language.aspx www.stats.govt.nz], "2001 Survey on the health of the Māori language", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref><ref>[http://www.ethnologue.com/language/mri www.ethnologue.com], "Maori", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref>

'''Popis Maorskih plemena''' /Te iwi plemena prema maorskoj Wikipediji/ (populacija 2000.):

[[Ati Awa]] (Te Ati Awa), [[Kati Mamoe]] (Ngati Mamoe), [[Moriori]] (585), [[Muaupoko]] (1,836), [[Nga Rauru]] (Ngati Rauru; 3,090), [[Nga Ruahine]] (3,228), [[Nga Ruanui]], [[Nga Tai]] (Ngāi Tai, Ngati Tai), [[Ngāi Tahu]] (Ngai Tahu, Kāi Tahu; 39,180), [[Ngai Tai]] (Nga Tai, Ngati Tai; 2,022), [[Ngai Takoto]] (489), [[Ngai Tamanuhiri]] (Ngati Tamanuhiri; 1,173), [[Ngai te Rangi]] (9,561), [[Ngapuhi]] (102,981), [[Ngapuhi ki Whaingaroa-Ngati Kahu ki Whaingaroa]] (1,965), [[Ngarauru]], [[Ngaruanui]], [[Ngaterangi]], [[Ngati Akarana]] (5,892), [[Ngati Apa]] (3,021), [[Ngati Awa]] (13,044), [[Ngati Hako]] (924), [[Ngati Hau]], [[Ngati Haua]] (? 6,400), [[Ngati Hauiti]] (1,002), [[Ngati Hei]] (363), [[Ngati Huia]], [[Ngati Kahu]] (6,957), Ngati Kahungunu (51,552), Ngati Koata (765), [[Ngati Kuia]] (1,224), [[Ngati Kuri]] (4,647), [[Ngati Mahuta]], [[Ngati Mamoe]] (2,262), [[Ngati Manawa]] (1,542), [[Ngati Maniapoto]] (27,168), [[Ngati Maru]] (? 4,700), [[Ngati Mutunga]] (2,652), [[Ngati Paoa]] (2,397), [[Ngati Pikiao]] (5,022), [[Ngati Poneke]], [[Ngati Porou]] (61,701), [[Ngati Pukenga]] (1,137), [[Ngati Pukenga ki Waiau]] (273), [[Ngati Rahiri Tumutumu]] (93), [[Ngati Ranginui]] (6,120), [[Ngati Ranginui]] (6,120), [[Ngati Rangiteaorere]] (177), [[Ngati Rangitihi]] (1,041), Ngati Rangiwewehi (1,551), [[Ngati Rarua]] (699), [[Ngati Raukawa]] (? 24,000), [[Ngati Rauru]] (Nga Rauru), [[Ngati Ruanui]] (5,286), [[Ngati Ruapani]], [[Ngati Tahu]] (1,209), [[Ngati Tai]] (Nga Tai, Ngai Tai; 177), [[Ngati Tama]] (1,764), [[Ngati Tamanuhiri]] (Ngai Tamanuhiri), [[Ngati Tamatera]] (1,866), [[Ngati Tara Tokanui]] (330), [[Ngati Te Ata]], [[Ngati Toa]]/Ngati Toarangatira (4,491), [[Ngati Tutekohe]], [[Ngati Tuwharetoa]] (29,301), [[Ngati Wai]] (3,966), [[Ngati Whakaue]] (5,061), [[Ngati Whanaunga]] (399), [[Ngati Whare]] (690), [[Ngāti Whātua]] (12,105), [[Pakakohi]] (408), [[Patukirikiri]] (60), [[Poutini]], [[Rangitane]] (4,401), [[Rongo Whakaata]] (3,612), [[Rongomaiwahine]] (Mahia; 2,322), [[Tangahoe]] (261), [[Tapuika]] (1,050), [[Taranaki]] (5,940), [[Tarawhai]] (114), [[Te Aitanga-a-Hauiti]], [[Te Aitanga-a-Mahaki]] (4,365), [[Te Arawa]], [[Te Ati Hau Nui-A-Paparangi]] (8,820), [[Te Atiawa]] (17,445), [[Te Aupouri]] (7,848), [[Te Kawerau]] (228), [[Te Rarawa]] (11,526), [[Te Roroa]] (966), [[Te Uri-o Hau]] (732), [[Tuhoe]] (29,259), [[Tuhourangi]] (1,617), [[Uenuku-Kopako]] (174), [[Uenuku-Kopako]] (174), [[Waikato]] (35,781), [[Waitaha]] (? 1,800), [[Whakatohea]] (9,948), [[Whanau-a-Apanui]] (9,951).

== Stanovništvo ==

*Rodnost (2003.):14‰
*Smrtnost (2003.):7‰
*Očekivana životna dob (2003.): 79 godina

Narodnosni sastav (sastav prema rasnoj pripadnosti) (2001.):
*[[Bijelci]] (pretežno europskoga podrijetla) 80%,
*[[Maori]] 15%, uključujući [[Maori Cookovog Otočja|Maore Cookovog Otočja]]

Vjerski sastav(2001.):
*[[ateisti]] 27,5%,
*[[protestanti]] 17,9%,
*[[rimokatolici]] 13%,

Pismenost(2003.):
*muškarci 100%
*žene 100%

Stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2003.): 86%

Nagli porast broja stanovnika u 20. stoljeću bio je u prvom redu posljedica doseljavanja, u početku iz [[Europa|Europe]], u prvom redu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], a poslije [[1960.]] iz [[Oceanija|Oceanije]] ([[1908.]] Prirodni priraštaj opada zbog smanjenja nataliteta; kod Maora on je viši nego kod bijelaca. Većinu stanovništva čine bijelci (74%), ostali su Maori (15%) i drugi Polinežani (6%) te [[Azija|Azijci]] (5%, prije svega [[Kina|Kinezi]] i [[Indija|Indijci]]). Prilikom dolaska prvih Europljana na Novom je Zelandu živjelo oko 250.000 Maora. Zbog bolesti i ratova njihov se broj do [[1896.]] smanjio na 42.000, a potom se ponovno počeo povećavati. Maorskim jezikom svakodnevno govori oko 50.000 ljudi. Prema popisu iz [[1991.]] bilo je 87% stanovnika rođenih na Novom Zelandu. Doseljenika je bilo najviše iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]] (239.000), [[Australija|Australije]] (49.000), [[Nizozemska|Nizozemske]] (24.000), [[Samoa|Samoe]] (43.000) i s Cookovih otoka (15.000). Prema popisu stanovnika izvršenom [[2001.]] godine na Novom Zelandu živi ukupno 2502 Hrvata. Prilikom izjašnjavanja etničke pripadnosti, stanovnici Novog Zelanda mogli su se izjasniti i kao pripadnici nekoliko različitih etničkih skupina, a zanimljiv je podatak o 297 osoba koje su se izjasnile kao Dalmatinci.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Novog Zelanda}}

== Kultura ==

== Državni blagdani (neradni dani) ==

== Vidi još ==
* [[Fauna Novog Zelanda]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|New Zealand}}

{{Commonwealth}}
{{Oceanija}}
{{Mrva-država}}

[[Kategorija:Novi Zeland| ]]

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 22:54
Redak 154:		Redak 154:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|New Zealand}}~~

	{{Commonwealth}}		{{Commonwealth}}

Novi Zeland - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Oceanija}}' u '{{Australija i Oceanija}}'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 11. svibanj 2025. u 23:18
Redak 157:		Redak 157:

	{{Commonwealth}}		{{Commonwealth}}
	{{Oceanija}}		{{Australija i Oceanija}}
	{{Mrva-država}}		{{Mrva-država}}

	[[Kategorija:Novi Zeland\| ]]		[[Kategorija:Novi Zeland\| ]]