WikiSysop: bmz

2022-03-20T14:54:15Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 14:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Novak Kilibarda'''-->'''~~Novak Kilibarda''' ([[crnogorski\|crnogor. ćiril.]] '''Новак Килибарда''', [[Banjani (Crnogorci)\|Banjani]], [[Nikšić]], [[7. siječnja]] [[1934.]]), [[Crnogorci\|crnogorski]] je [[političar]] i [[Crnogorska književnost\|književnik]], [[književna povijest\|povjesničar usmene književnosti]] i sveučilišni profesor. Prvi predsjednik senata [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti\|DANU]].		Novak Kilibarda''' ([[crnogorski\|crnogor. ćiril.]] '''Новак Килибарда''', [[Banjani (Crnogorci)\|Banjani]], [[Nikšić]], [[7. siječnja]] [[1934.]]), [[Crnogorci\|crnogorski]] je [[političar]] i [[Crnogorska književnost\|književnik]], [[književna povijest\|povjesničar usmene književnosti]] i sveučilišni profesor. Prvi predsjednik senata [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti\|DANU]].

	== Politička karijera ==		== Politička karijera ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T09:11:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Novak Kilibarda''' ([[crnogorski|crnogor. ćiril.]] '''Новак Килибарда''', [[Banjani (Crnogorci)|Banjani]], [[Nikšić]], [[7. siječnja]] [[1934.]]), [[Crnogorci|crnogorski]] je [[političar]] i [[Crnogorska književnost|književnik]], [[književna povijest|povjesničar usmene književnosti]] i sveučilišni profesor. Prvi predsjednik senata [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti|DANU]].

== Politička karijera ==
{{stilska dorada}}
{{pristranost}}
Novak Kilibarda [[1954.]] godine postaje član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], a početkom sedamdesetih godina XX stoljeća izabran je za zastupnika Skupštine [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Kod komunističkog režima pada u nemilost nakon što je napisao predgovor knjizi ''Anegdote i priče iz Crne Gore'' Obrada Višnjića, u kojoj se navode stihovi<ref>Tužbalica majke Raka Mugoše: "Sine mio, jadan bio! / Zalud sam ti govorila / Kad si pošâ u poćeru / Ne prilazi gorskom zvjeru. / Nije Krsto zec iz gore, / No je vitez Crne Gore. / Lakše će te žalit majka / Kad pogibe od junaka!" - Obrаd Višnjić, ''Anegdote i priče iz Crne Gore'', Nikšić 1971.</ref> koji nazivaju junakom [[Krsto Popović|Krsta Z. Popovića]] (1881.-1947.), vođu boraca za oslobođenje Crne Gore od Srbije.<ref>Živko Andrijašević, ''Roman o našoj epohi'' (predgovor romanu Novaka Kilibarde ''Epilog crnogorske hronike'', Podgorica, 2007.)</ref> Nikšički komitet SKJ pozvao ga je na razgovor i predlagao da će ublažiti tužbu ako se javno odrekne predgovora knjizi u kojoj se, po optužnici, "slavi narodni izdajnik Krsto Popović", što je Kilibarda odbio. Zbog toga je isključen iz SKJ i smijenjen s mjesta direktora Više pedagoške škole, a oduzet mu je i zastupnički mandat.<ref>DANU, zbornik radova "Đeneral Krsto Zrnov Popović (1881-1947): Ličnost - Djelo - Vrijeme", Cetinje, 2011.</ref>

U novijoj politici je Novak Kilibarda prešao put od pristalice [[Velika Srbija|velikosrpske politike]] do zagovornika obnove nezavisnosti crnogorske države, isprika i pomirenja sa susjednim državama i narodima.<ref name="montenegrina">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_1990/ispovijest_novaka_kilibarde.htm%20Ispovijest%20Novaka%20Kilibarde Ispovijest Novaka Kilibarde]</ref>

Bio utemeljitelj ([[1990.]]) i predsjednik (1990.-2000.) [[Narodna stranka (Crna Gora)|Narodne stranke Crne Gore]], koncem [[1990-ih]] i dopredsjednik Vlade Crne Gore. Narodna stranka je dugo vremena bila najjača crnogorska opozicijska stranka tijekom Kilibardina predsjedničkog mandata.

Početkom srpsko-crnogorskih napada na dubrovačkome području promicao je uspostavljanje ''[[Dubrovačka Republika (1991.)|Dubrovačke republike]]'' koja bi bila pod ''zaštitom'' Crne Gore i Srbije.<ref>[http://www.rat-u-gradu.alat.hr/?p=2347 Rat u Gradu, Kilibarda:»Bili smo uslužna stranka!»]</ref><ref name="montenegrina"/>

Nakon završnih operacija oslobađanja juga Hrvatske i slamanja sjedišta velikosrpskog otpora, 9. je kolovoza 1995. godine predložio preseljenje evakuiranih Srba s pobunjenih područja u Hrvatskoj na Kosovo. Rekao je "vojsku RSK treba staviti pod zapovjedništvo RS kako bi se ojačala tamošnja bojišta, dok ne bude kasno", te da "Narodna stranka se ne miri s činjenicom da će srpska krajina ostati zauvijek u hrvatskim rukama", iako je priznao "sada tome spasa nema - ne može se pretpostaviti neka uspješna ofenziva koja bi sada to vratila".<ref>[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Priopćenja MVP RH 9. kolovoza 1995.]</ref> Nešto prije, 6. kolovoza, u priopćenju za javnost, procjenjivao je "ako padne krajina, neminovno slijediti opći hrvatsko-muslimanski napad na RS". Pri tome je optuživao SRJ zbog nepomaganja pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i zbog "blokade na Drini", zbog čega je umanjena borbena gotovost R. Srpske i da "u trenutku kada počinje opći vojni obračun sa Srbima, predsjednik Crne gore Momir Bulatović organizira festivalske vatromete u Herceg-Novom".<ref>[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/0806 95.di.html Priopćenja MVP RH 6. kolovoza 1995.]</ref>

No, Kilibarda se u srpsku politiku razočarava, te se suprotstavlja [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]],<ref>[http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2010-02-20&id=180010 Kilibarda: Srpski političari i popovi opet napali Crnu Goru]</ref> moleći s govornice [[Skupština Crne Gore|Skupštine Crne Gore]] [[1996.]] godine "Boga i ljude" da oproste članovima Narodne stranke što su sudjelovali u ratu koji je usmjeravala Miloševićeva politika.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/interview/2303274.html?page=2 Kilibarda za forum Slobodne Evrope]</ref><ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/248/intervju.shtml Dani arhiva: Novak Kilibarda]</ref><ref>[http://crnagora.tripod.com/pomilovanje.htm Intervju: Dr Novak Kilibarda, šef crnogorske misije u Sarajevu]</ref>

Zato je s čelnikom [[LSCG|Liberalnog saveza Crne Gore]], [[Slavko Perović|Slavkom Perovićem]], ostvario koaliciju "[[Narodna sloga]]" [[1996.]] godine. Kasnije se Kilibarda aktivno pridružuje bloku za neovisnu Crnu Goru, koji je doveo do potpune crnogorske suverenosti na referendumu 2006. godine.

Bio je zastupnik ([[1991.]] – [[2000.]]) u skupštinama [[Skupština Crne Gore|Crne Gore]], [[SRJ]] i [[SiCG]].

Od [[2000-ih]] je kritičar politike [[SPC|Srpske pravoslavne Crkve]] u Crnoj Gori, naročito djelovanja mitropolita [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]].<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_1990/ja_i_amfilohije_n_kilibarda.htm N. Kilibarda - Ja i Amfilohije]</ref><ref>[http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2006-05-25&id=90743 Knjiga Novaka Kilibarde: Željezna crkva i kosovski mit]</ref> S druge strane, aktivno podržava [[Crnogorska pravoslavna Crkva|Crnogorsku pravoslavnu Crkvu]].

Kao [[diplomat]] bio je čelnik informativno-trgovinske misije Vlade Crne Gore u [[Sarajevo|Sarajevu]] i ministar–savjetnik za politička pitanja u veleposlanstvu [[SiCG]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].

Promovirao priznavanje [[crnogorski jezik|crnogorskoga jezika]] kao službenoga jezika u Crnoj Gori.<ref>[http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2011-02-26&id=202262 Kilibarda: velikosrpska ofanziva ne prestaje]</ref>

== Znanstvenik i književnik ==
Sveučilišne studije i doktorat iz područja književnosti Novak Kilibarda položio je na Beogradskom sveučilištu.

Znanstveni radovi iz povijesti književnosti Novaka Kilibarde su prevođeni na brojne svjetske jezike.

Kao prozni pisac napisao 11 zbirki [[pripovjetka|pripovjedaka]], tri drame i četiri [[roman]]a. Za svoj književni ([[beletristika|beletristički]]) rad dobio je nagrade ''[[nagrada Radoje Domanović|Radoja Domanovića]]'', ''[[nagrada Branko Ćopić|Branka Ćopića]]'', ''Jedinstva'' (za knjigu godine 1988.), kao i "[[Trinaestojulska nagrada|Trinaestojulsku nagradu]]", najveće crnogorsko nacionalno priznanje.

Prozna djela Novaka Kilibarde su:

* ''Vražji vrti'' (1978.), ''Crnogorci i Đaponezi'' (1981.), ''Nebeski sužnji'' (1981.), ''Iz priče u priču'' (1987.), ''Sve je to nakva sudbina'' (1985.), ''Glavari i pisari'' (1989., 1990.), Rusi i tejatori (1989.) Brojači ajvana (1992.),Izabrane pripovijetke I-III (1993.), Snovi i sinovi (1993.), Suložnici, roman bola (1995.), Crnogorska hronika (1995., 1997.), ''Suđenice'' (1997.), ''Kraće i kratke pripovijetke'' (1999.), ''Mozaik crnogorske hronike'' (2001.), ''Iz priče u priču'' (2004.), ''Epilog crnogorske hronike'' (2007.), ''Gizda i druge erotske priče'' (2009.), ''Serdarev grob'' (2011).

Iz područja književne teorije i povijesti objavio je knjige:

* ''Poezija i istorija u narodnoj književnosti'' (1972.), ''Bogoljub Petranović kao sakupljač narodnih pjesama'' (1974.), ''Legenda i poezija'' (1976.), ''O usmenoj književnosti'' (1982.), ''Iz korijena usmenosti'' (1988.), te izabrane znanstvene radove u knjigama ''Epska mjera istorije'', ''Usmena književnost u službi pisane'', ''Usmena književnost pred čitaocem''. Pripremio je i antologije: ''[[Bugarštica|Bugarštice]]'' (1979.), tužnih pjesama pod naslovom ''Puti nedohodi'' (1987.), ''Poslovice'' (1988.) i antologiju usmene poezije Crne Gore ''Viša je gora od gore'' (2010.).

Kilibarda je i autor prvih komentara i objašnjenja ''Ogledala srpskog'' izdanog u okviru ''Cjelokupnih djela [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]'' (1974.). Priredio je objašnjenja uz knjigu ''Starac Milija – pjesme'' (2012).

Kilibarda je i autor književno-polemičkih studija:

* ''Od mita do politike'' (2002.), ''Književno-političke rasprave'' (2003.) i ''Željezna crkva i kosovski mit'' (2006.).

Objavljene su i tri knjige razgovora s Kilibardom:

* ''Novak Kilibarda naučnik i književnik'' s dr. Dejanom Ajdačićem (2000.), ''Kilibarda – ispovijest o deceniji koja je promijenila lice Crne Gore'' sa Slavoljubom Šćekićem (2001.) i ''Kilibarda – mozaik likova, pogleda, misli, ideja, riječi'', s Božidarom Ilijinim Miličićem (2008.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{cg oznaka}} [http://www.udgedu.me/fpn/predavaci.php?pId=59 O dr Novaku Kilibardi]

{{GLAVNIRASPORED:Kilibarda, Novak}}
[[Kategorija:Crnogorski književnici]]
[[Kategorija:Crnogorski romanopisci]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore (1989. – 2006.)]]
[[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]]
[[Kategorija:Političari nakon 1989.]]
[[Kategorija:Crnogorski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Diplomati]]

Novak Kilibarda - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica