Novčana masa - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

2022-03-20T15:04:09Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 15:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Novčana masa'''-->'''~~Novčana masa''' podrazumijeva ukupnu vrijednost [[novac\|novca]] koji je u [[Gospodarstvo\|gospodarstvu]] u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju [[Optjecaj\|količinu novca u optjecaju]] i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama).<ref>[[Alan Deardorff]]. "Money supply," [http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/m.html Deardorff's Glossary of International Economics]</ref><ref>[[Karl Brunner (ekonomist)\|Karl Brunner]], "money supply," ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 3, p. 527.</ref> Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.		Novčana masa''' podrazumijeva ukupnu vrijednost [[novac\|novca]] koji je u [[Gospodarstvo\|gospodarstvu]] u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju [[Optjecaj\|količinu novca u optjecaju]] i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama).<ref>[[Alan Deardorff]]. "Money supply," [http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/m.html Deardorff's Glossary of International Economics]</ref><ref>[[Karl Brunner (ekonomist)\|Karl Brunner]], "money supply," ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 3, p. 527.</ref> Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.

	Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene [[Vrijednosni papir\|vrijednosnih papira]], na [[Inflacija\|inflaciju]], tečajeve i na sâm poslovni ciklus.<ref>[http://www.newyorkfed.org/aboutthefed/fedpoint/fed49.html The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York]. Newyorkfed.org.</ref>		Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene [[Vrijednosni papir\|vrijednosnih papira]], na [[Inflacija\|inflaciju]], tečajeve i na sâm poslovni ciklus.<ref>[http://www.newyorkfed.org/aboutthefed/fedpoint/fed49.html The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York]. Newyorkfed.org.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T19:11:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 19:11
Redak 15:		Redak 15:
	Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.		Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.

	U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:<ref name="bis">{{~~cite book~~ \|title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems \|page=9 \|section=The coexistence of central and commercial bank monies: multiple issuers, one currency \|url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf \|publisher=Bank for International Settlements}}</ref><ref>{{~~cite book~~ \|title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems \|page=3 \|url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf \|publisher=Bank for International Settlements \|quote=Contemporary monetary systems are based on the mutually reinforcing roles of central bank money and commercial bank monies.}}</ref><ref name="ecb">{{~~cite book~~ \|publisher=European Central Bank \|url=http://www.ecb.int/press/key/date/2000/html/sp001109_2.en.html \|title=Domestic payments in Euroland: commercial and central bank money \|quote=At the beginning of the 20th almost the totality of retail payments were made in central bank money. Over time, this monopoly came to be shared with commercial banks, when deposits and their transfer via checks and giros became widely accepted. Banknotes and commercial bank money became fully interchangeable payment media that customers could use according to their needs. While transaction costs in commercial bank money were shrinking, cashless payment instruments became increasingly used, at the expense of banknotes.}}</ref>		U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:<ref name="bis">{{Citiranje knjige \|title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems \|page=9 \|section=The coexistence of central and commercial bank monies: multiple issuers, one currency \|url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf \|publisher=Bank for International Settlements}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems \|page=3 \|url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf \|publisher=Bank for International Settlements \|quote=Contemporary monetary systems are based on the mutually reinforcing roles of central bank money and commercial bank monies.}}</ref><ref name="ecb">{{Citiranje knjige \|publisher=European Central Bank \|url=http://www.ecb.int/press/key/date/2000/html/sp001109_2.en.html \|title=Domestic payments in Euroland: commercial and central bank money \|quote=At the beginning of the 20th almost the totality of retail payments were made in central bank money. Over time, this monopoly came to be shared with commercial banks, when deposits and their transfer via checks and giros became widely accepted. Banknotes and commercial bank money became fully interchangeable payment media that customers could use according to their needs. While transaction costs in commercial bank money were shrinking, cashless payment instruments became increasingly used, at the expense of banknotes.}}</ref>

	* Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke		* Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T02:07:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 02:07
Redak 3:		Redak 3:
	Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene [[Vrijednosni papir\|vrijednosnih papira]], na [[Inflacija\|inflaciju]], tečajeve i na sâm poslovni ciklus.<ref>[http://www.newyorkfed.org/aboutthefed/fedpoint/fed49.html The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York]. Newyorkfed.org.</ref>		Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene [[Vrijednosni papir\|vrijednosnih papira]], na [[Inflacija\|inflaciju]], tečajeve i na sâm poslovni ciklus.<ref>[http://www.newyorkfed.org/aboutthefed/fedpoint/fed49.html The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York]. Newyorkfed.org.</ref>

	Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s [[Kvantitativna teorija novca\|kvantitativnom teorijom novca]]. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena ([[hiperinflacija]]). <ref>[[Milton Friedman]] (1987). "quantity theory of money", ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 4, pp. 15–19.</ref><ref name = "iwdef">{{~~cite web~~ \|url=http://www.investorwords.com/3110/money_supply.html\|title= natuknica "money supply" \|access-date=2008-07-20 }}</ref>		Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s [[Kvantitativna teorija novca\|kvantitativnom teorijom novca]]. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena ([[hiperinflacija]]). <ref>[[Milton Friedman]] (1987). "quantity theory of money", ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 4, pp. 15–19.</ref><ref name = "iwdef">{{Citiranje weba \|url=http://www.investorwords.com/3110/money_supply.html\|title= natuknica "money supply" \|access-date=2008-07-20 }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T19:49:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Novčana masa''' podrazumijeva ukupnu vrijednost [[novac|novca]] koji je u [[Gospodarstvo|gospodarstvu]] u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju [[Optjecaj|količinu novca u optjecaju]] i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama).<ref>[[Alan Deardorff]]. "Money supply," [http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/m.html Deardorff's Glossary of International Economics]</ref><ref>[[Karl Brunner (ekonomist)|Karl Brunner]], "money supply," ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 3, p. 527.</ref> Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.

Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene [[Vrijednosni papir|vrijednosnih papira]], na [[Inflacija|inflaciju]], tečajeve i na sâm poslovni ciklus.<ref>[http://www.newyorkfed.org/aboutthefed/fedpoint/fed49.html The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York]. Newyorkfed.org.</ref>

Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s [[Kvantitativna teorija novca|kvantitativnom teorijom novca]]. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena ([[hiperinflacija]]). <ref>[[Milton Friedman]] (1987). "quantity theory of money", ''[[The New Palgrave: A Dictionary of Economics]]'', v. 4, pp. 15–19.</ref><ref name = "iwdef">{{cite web |url=http://www.investorwords.com/3110/money_supply.html|title= natuknica "money supply" |access-date=2008-07-20 }}</ref>

== Komercijalne banke i stvaranje novca ==


Komercijalne banke čimbenik su u procesu stvaranja novca, naročito u bankovnom sustavu djelomičnih pričuva koji se koristi širom svijeta. U takvom sustavu, kada god banka odobri novi zajam, stvara se ''kreditni novac''. To je stoga što se zajam, kada se povuče i potroši, uglavnom završava kao depozit u bankovnom sustavu (imovina), koja se zbraja kao dio novčane mase i koja poravnava zajam koji se tek treba isplatiti. Nakon odvajanja dijela ovih depozita u obvezne pričuve, bilanca utvrđuje dostupnost izdavanja daljnjih zajmova. Ovaj proces zvan "[[multiplikacijski efekt]]" ponavlja se nekoliko puta.

Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.

U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:<ref name="bis">{{cite book |title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems |page=9 |section=The coexistence of central and commercial bank monies: multiple issuers, one currency |url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf |publisher=Bank for International Settlements}}</ref><ref>{{cite book |title=The Role of Central Bank Money in Payment Systems |page=3 |url=http://www.bis.org/publ/cpss55.pdf |publisher=Bank for International Settlements |quote=Contemporary monetary systems are based on the mutually reinforcing roles of central bank money and commercial bank monies.}}</ref><ref name="ecb">{{cite book |publisher=European Central Bank |url=http://www.ecb.int/press/key/date/2000/html/sp001109_2.en.html |title=Domestic payments in Euroland: commercial and central bank money |quote=At the beginning of the 20th almost the totality of retail payments were made in central bank money. Over time, this monopoly came to be shared with commercial banks, when deposits and their transfer via checks and giros became widely accepted. Banknotes and commercial bank money became fully interchangeable payment media that customers could use according to their needs. While transaction costs in commercial bank money were shrinking, cashless payment instruments became increasingly used, at the expense of banknotes.}}</ref>

* Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke
* Novac komercijalnih banaka - obveze komercijalnih banaka, uključujući žiro i štedne račune

=== Monetarni agregati ===
U statistikama Hrvatske narodne banke, za različite razrede novčane mase koriste se sljedeće oznake monetarnih agregata:

{| class="wikitable"
|+ Razredi monetarnih agregata<ref name="HNB">{{Citiranje weba|url=https://www.hnb.hr/-/monetarni-i-kreditni-agregati| title=hnb.hr - Monetarni i kreditni agregati|accessdate=16, ožujka 2021.}}</ref>
|-
| M0 ili primarni novac || gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija.
|-
| M2 || obuhvaća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stranoj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoćne kredite.
|-
| M2 || obuhvaća monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj valuti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uključujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključujući) tri mjeseca.
|-
| M3 || najširi monetarni agregat, obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine.
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]