Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-10T03:54:26Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:54
Redak 79:		Redak 79:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Wikivrste\|Rhinocerotidae}}~~
	[[Kategorija:Nosorozi\| ]]		[[Kategorija:Nosorozi\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:08:14Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Nosorozi'''-->{{~~redirect~~\|Nosorog}}		<!--'''Nosorozi'''-->{{preusmjerava\|Nosorog}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:13:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Nosorog}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Nosorozi
| slika = Rhino1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[bijeli nosorog]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Neparnoprstaši|Perissodactyla]]
| familia = '''Rhinocerotidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1821.]]
| razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]]
| razdioba =
''[[Ceratotherium]]'' 
''[[Dicerorhinus]]'' 
''[[Diceros]]'' 
''[[Rhinoceros]]'' 
''[[Coelodonta]] (izumrli) 
''[[Elasmotherium]] (izumrli)''
}}

'''Nosorozi''' (Rhinocerotidae) su porodica [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla) u kojoj je pet vrsta. Žive u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]].

== Osobine ==
Značajno obilježje nosoroga su [[rog]]ovi koje imaju na [[nos]]u. Ovisno o vrsti, imaju jedan ili dva roga, ali su nađeni i neki [[fosil]]ni nosorozi koji nisu imali rog. Prednji rog raste iz nosne kosti, dok se stražnji (ako postoji) nadovezuje na prednji dio [[lubanja|lubanje]]. Iako je vrlo čvrst, ovaj rog nije od [[kost|koštane]] tvari, nego je od aglutiniranog [[keratin]]a, jedne vrste [[protein]]a koji se nalazi i u [[dlaka]]ma. U nekim [[Istočna Azija|istočnoazijskim]] kulturama postoji uvjerenje, da smrvljeni rog nosoroga ima [[lijek|ljekovita]] svojstva, što je razlog za ubijanje nosoroga i uzimanje njihovih rogova. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 [[metar|m]].

Nosorozi imaju masivno tijelo i kratke, debele noge. Svaka noga ima tri prsta koji svaki završava širokim kopitom. [[Koža]] mu je debela i siva ili smeđa. Kod [[Azija|azijskih]] vrsta koža na početku vrata i nogu je jako naborana, tako da životinja izgleda kao da je oklopljena. Nosorozi imaju vrlo loš [[oko|vid]], no taj nedostatak nadoknađuju izvrsnim [[nos|njuhom]] i jako dobrim [[uho|sluhom]]. Mužjaci nemaju mošnje a [[testis]]i su im smješteni unutar tijela.

== Način života ==
Nosorozi su samotnjaci, ali ih se povremeno u [[savana]]ma može sresti i u manjim [[krdo|krdima]]. Ako se neka ženka tjera, može doći do borbe između mužjaka. Pobjednik se vrlo upadljivo udvara ženki: u to ponašanje spada obilježavanje teritorije [[urin]]om i [[izmet]]om, a nakon toga "love" jedno drugo, da bi se na kraju parili. Razdoblje skotnosti traje 15 do 18 mjeseci, nakon čega se rađa mladunče koje s majkom ostaje do dvije i pol godine. Ako u tom razdoblju na svijet dođe još jedan mladunac, majka će starijeg bar privremeno potjerati od sebe na neko vrijeme.

Nosorozi danju spavaju, a aktivni su u sumrak i noću. Vrlo su plahi i izbjegavaju blizinu [[čovjek|ljudi]]. No ako se osjećaju ugroženi, napadaju. Iako njihovi napadi nisu precizni, zbog njihove snage i opasnih rogova može doći do teških ozljeda. Nosorog u punom trku može doseći brzinu od 45 [[km/h]].

Nosoroge često prate [[ptice]] iz porodice Buphagus (red [[Passeriformes]]) ili Ardeidae (red [[Ciconiiformes]]) sjedeći na njihovoj koži i čisteći ju od [[paraziti|parazita]]. U rijetkim slučajevima mladi nosorog može stradati od velikih mačaka, dok odrasli osim [[čovjek]]a nemaju drugih neprijatelja.

== Sistematizacija ==
Danas živi još pet vrsta nosoroga, koje se razvrstava u tri grupe. Jako ugroženi [[sumatranski nosorog]] (''Dicerorhinus sumatrensis'') je preživjela vrsta grupe široko rasprostranjene sjevernom hemisferom u pleistocenu . Dvije sljedeće vrste, ugroženi [[Veliki indijski nosorog]](''Rhinoceros unicornis'') i jako ugroženi [[javanski nosorog]] (''Rhinoceros sondaicus'') su se kao vrste razdvojile prije oko 10 milijuna godina. Dvije afričke vrste, [[bijeli nosorog]] (''Ceratotherium simum'') i [[crni nosorog]] (''Diceros bicornis'') razdvojile su se prije oko 7 milijuna godina. Te se dvije vrste razlikuju uz ostalo načinom ishrane. Bijeli nosorog pase travu, dok se crni nosorog hrani lišćem. On svojom isturenom gornjom [[usta|usnom]] privlači grančice ustima i tako trga listove.

=== Kladogram porijekla nosoroga ===

Rhinocerotoidea
├-- Amynodontidae (†)
└-- Rhinocerotida
├-- Hyracodontidae (divovski nosorozi †)
└-- Rhinocerotidae
├-- Elasmotheriinae (†)
└-- Rhinocerotinae
├-- Aceratheriini (nosorozi bez rogova †)
└-- N.N.
├-- N.N.
| ├-- Dicerorhinini (sumatranski nosorog)
| └-- Rhinocerotini ("oklopljeni nosorog", javanski nosorog)
└-- Dicerotini (bijeli nosorog, crni nosorog)

=== Pregled [[recentna vrsta|recentnih vrsta]]===

*Dicerotini
** [[crni nosorog]] (''Diceros bicornis'')
** [[bijeli nosorog]] (''Ceratotherium simum'')
*Rhinoceritini
** [[javanski nosorog]] (''Rhinoceros sondaicus'')
** [[veliki indijski nosorog]] (''Rhinoceros unicornis'')
*Dicerorhinini
** [[sumatranski nosorog]] (''Dicerorhinus sumatrensis'')

== Ugroženost i zaštita ==
U Aziji postoji velika potražnja za rogovima nosoroga. Koristi ih se za umjetničke rezbarije, ali i u [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]]. To tržište nosorogovim rogovima jako ugrožava opstanak nosoroga. U novije vrijeme ipak se opaža lagani oporavak pojedinih [[populacija]] nosoroga. Prema podacima iz [[1998.]] godine, u Africi ponovo živi više od 11.000 nosoroga, od čega 8.900 u južnoj Africi najvećim dijelom u ograđenim i čuvanim [[rezervat]]ima. Napori [[Indija|Indije]] i [[Nepal]]a da zaštite svoje populacije nosoroga dali su rezultate, tako da je broj "oklopljenih nosoroga" prema podacima iz [[1997.]] narastao na 2.100 jedinki. Suprotno tome, broj sumatranskih nosoroga je sa 900 jedinki s početka 80-tih pao na oko 350. Uzrok je, smatra se, nedovoljna financijska podrška vlada [[Indonezija|Indonezije]] i [[Malezija|Malezije]] njihovoj zaštiti.

Nosorozima ozbiljno prijeti izumiranje i malo koji ih [[zoološki vrt]] ima. Tako u svim hrvatskim zoološkim vrtovima nije moguće vidjeti te glomazne, ali brze životinje.

== Zanimljivosti ==

Najdulji nosorogov rog ikada viđen u [[Kenija|Keniji]] imao je 143 cm.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 261.-275.</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Wikivrste|Rhinocerotidae}}
[[Kategorija:Nosorozi| ]]

Nosorozi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica