WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T01:43:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{slično||bolje shvaćanje pojedinih nogometnih pozicija|Nogometne pozicije}}
'''Formacija''' u [[nogomet]]u opisuje kako će se igrači u momčadi posložiti na terenu. Postoje različite formacije ovisno o tome želi li momčad igrati napadački ili obrambeno. Formacije su opisane u obliku brojeva za svaki dio terena (isključujući [[vratar (nogomet)|vratara]]). Tako, na primjer, formacija ''4–4–2'' označava da se u momčadi nalaze 4 [[branič]]a, 4 [[vezni igrač|vezna igrača]] i 2 [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Vidljivo, formacija 4–4–2 je opisana s tri broja, iako formacije mogu biti opisane i s četiri broja (npr. ''3–4–1–2''), ili s čak pet brojeva (npr. ''4–1–2–1–2'').

Formacije se mogu mijenjati kako utakmica odmiče, ali zahtijeva prilagodbe igrača na nov sustav igre. Mijenjanje formacija najčešće uzrokuje obrana rezultata ili napad na rezultat, ili čak gubitak igrača (isključenje). Neke formacije se mijenjaju i tijekom akcije: [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilci]] su [[1950-ih|pedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] imali formaciju ''4–2–4'', dok bi u napadu ta formacija prešla na ''2–4–4''. Na utakmici se često vide dvije sasvim različito raspoređene momčadi; one koje imaju obrambenu formaciju i one koje imaju napadačku.

Formacije se koriste i u amaterskom i u profesionalnom nogometu. Ipak, u amaterskom nogometu one nisu tako važne zbog manjeg intenziteta igre. Sposobnosti i disciplina igrača su vrlo važni čimbenici učinkovitosti (čuvanja) formacije. Također, treneri moraju paziti da igrači budu u mogućnosti igrati posloženi na način na koji trener želi.

== Rani dani ==

U [[nogomet]]nim utakmicama [[19. stoljeće|19. stoljeća]] obrambeni nogomet nije postojao, a igrači su težili samo zabijanju golova, a vrlo malo obrani.

Dana [[30. studenog]] [[1872.]] odigrana je prva službena međunarodna utakmica između [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]]. Nije bilo nikakve formacije, već su igrači samo ganjali [[nogometna lopta|loptu]] po cijelom terenu. Takva igra bi se mogla okarakterizirati formacijom ''0–0–10''. No, i u takvom sustavu igre dogodilo se nešto vrlo inventivno za tadašnji nogomet: Škoti su se između sebe dodavali, a ne samo jurišali s loptom u posjedu. Paradoksalno, ova utakmica je završila bez pogodaka, 0:0!

Brzi rast broja klubova doveo je do brze taktičke evolucije. Neki su igrači u momčadi bili postavljeni kao braniči ili vezni igrači. [[1880.]] godine, [[Bolton Wanderers]]i ([[Engleska]]), koristili su formaciju ''1–1–8'', dok je [[1884.]] [[Aston Villa]] (također [[Engleska]]), dodala još jednog veznog igrača umjesto napadača. To se karakterizira kao formacija ''1–2–7''.

== Klasične formacije ==
=== 2–3–5 (''Piramida'')===
[[Datoteka:Football Formation - Pyramid.png|150px|mini|desno|Formacija 2–3–5, popularno nazvana "Piramida".]]

Kasnije u [[1884.]], [[Blackburn Rovers]] ([[Engleska]]) su predstavili prvu trajno uspješnu nogometnu formaciju – 2–3–5; ova postava je originalno prozvana ''Piramida'', jer prikaz te formacije izgleda poput tog geometrijskog tijela. U [[1890-ih|devedesetim]] godinama [[19. stoljeće|19. stoljeća]] upravo ova formacija je bila glavna u cijeloj [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], te se u tom formatu raširila po cijelom svijetu. S malim varijacijama, ova formacija se održala do [[1940-ih|četrdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Po prvi put u [[povijest nogometa|nogometnoj povijesti]] veza između obrane i napada je uspostavljena. Kada bi se branili, središnji braniči bi pazili na protivničke ''insidere'' (drugi i četvrti igrač u napadu od onih pet), dok bi tri vezna igrača pripazila na preostala tri protivnička napadača. Jedan od dva središnja braniča bi se najviše trošio zbog činjenice da, osim obrane, mora organizirati napade.

;Momčad koja je najviše profitirala koristeći ovu formaciju:
*[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|SP 1930.]] (pobjednici):
**'''Igrači''': Ballestero; Mascheroni i [[José Nasazzi|Nasazzi]]; Andrade, Fernández i Gestido; Dorado, [[Héctor Scarone|Scarone]], Castro, Cea i Iriarte. '''Trener''': Alberto Suppici.

==== Škola Danubije ====

'''Škola Danubije''' u nogometu označava modifikaciju formacije ''2–3–5''. Tako su igrali Austrijanci, Česi i Mađari u [[1920-ih|dvadesetima]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ovakva igra se oslanjala na kratka dodavanja, individualne sposobnosti, te držanje [[nogometna lopta|lopte]] na tlu.

;Momčad sa zapaženim rezultatom koristeći ovu taktiku:

*[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], četvrta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1934.|SP-u 1934.]]:
**'''Igrači''': Platzer; Cisar i Sesta; Wagner, [[Josef Smistik|Smistik]] i Urbanek; Zischek, [[Josef Bican|Bican]], [[Matthias Sindelar|Sindelar]], Schall i Viertl. '''Treneri''': Hugo Meisl i Franz Hansl.

==== Metodo ====

'''Metodo''' je nogometna formacija izmišljena od strane [[Vittorio Pozzo|Vittorija Pozza]] ([[Italija|Talijan]]) [[1930-ih|tridesetih]] godina 20. stoljeća. Ovo je bila varijacija na ''Školu Danubije''. Pozzo je shvatio da ''halfbekovi'' trebaju više podrške iz veznog reda da lakše dođu do lopte u obrani. Zato je vratio dva napadača u vezni red, te tako stvorio postavu ''2–3–2–3''. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] su lagano osvojili titulu na SP-u [[1934.]], a kvalitetno se natjecali i na idućem SP-u, koristeći upravo ovu formaciju.

;Momčad koja je koristila ovu formaciju:
*Italija, prvak svijeta 1934.
**'''Igrači:''' Combi; Monzeglio i Allemandi; Ferraris I.V., [[Luis Monti|Monti]] i Bertolini; Schiavio i [[Giovanni Ferrari|Ferrari]]; Guaita, [[Giuseppe Meazza|Meazza]] i [[Raimundo Orsi|Orsi]]. '''Trener''': Vittorio Pozzo.

===WM ===
[[Datoteka:Football Formation - WM.png|200px|mini|Formacija '''WM'''.]]
Formacija ''WM'' je stvorena [[1920-ih|dvadesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] od strane [[Herbert Chapman|Herberta Chapmana]] ([[Arsenal F.C.|Arsenal]]), koji je promijenio i pravilo o [[zaleđe|zaleđu]]. Tada je pravilo bilo da se napadač mora naći između dva suparnička braniča i gol-linije da bude u zaleđu, a radi Chapmana, broj braniča je uvećan na tri. Ovo je dovelo do pojave središnjeg [[branič]]a koji bi zaustavljao protivničkog središnjeg [[Napadač (nogomet)|napadača]], te uspostavljao kontrolu između obrane i napada. Ova formacija je postala toliko uspješna da su je počele koristiti gotovo sve uspješne momčadi [[1930-ih|tridesetih]]. Ova se formacija može usporediti i s ''3–2–5'' ili ''3–4–3'', a naziva se ''WM'' zbog položaja igrača na terenu.

===WW===

Formacija ''WW'' je zapravo bila razvijena ''WM'' formacija. Formaciji ''WW'' najviše je pridonijeo [[Mađarska|Mađar]] [[Marton Bukovi]] koji je formaciju ''3–2–5 WM'' preokrenuo. Nedostatak sposobnog središnjeg napadača u momčadi je zahtijevao povlačenje tog napadača u vezni red. Taj vezni igrač bi pridonosio obrani. Ovo je dovelo do pojave formacije ''3–5–2'' (još poznate i kao ''3–3–4''), a opisana je kao rana verzija ''4–2–4''. Formacija 4–2–4 je razvijena od još jednog Mađara, [[Gusztáv Sebes|Gusztáva Sebesa]], igrača [[Mađarska nogometna reprezentacija|mađarske reprezentacije]].

=== 3–3–4 ===

Formacija ''3–3–4'' je slična formaciji WW s važnom iznimkom da je ova formacija koristila napadača bliže veznom redu (na krilnoj poziciji). Ova formacija je najzapaženija postala [[1950-ih|pedesetih]] i ranih [[1960-ih|šezdesetih]]. Jedna od najboljih momčadi koja je koristila ovu formaciju bila je [[Engleska|engleski]] [[Tottenham Hotspur]]. Najzapaženiji ''Tottenhamovi'' igrači u to doba su bili [[Danny Blanchflower]], David Mackay i John White.

=== 4–2–4 ===
[[Datoteka:Football Formation - 4-2-4.png|150px|mini|Formacija '''4–2–4'''.]]

Formacija ''4–2–4'' pokušava kombinirati jaki napad i čvrstu obranu, te je formirana kao reakcija na neučinkovitost '''WM'''-a. Također se mogla smatrati i kao napredak ''WW''-a. 4–2–4 je bila prva formacija koja je opisana korištenjem brojeva.

Dok je za prve razvitke 4–2–4 najviše zaslužan bio [[Márton Bukovi]], tu formaciju su spremnom za natjecanje učinili [[Brazil]]ac [[Flávio Costa]] i još jedan [[Mađarska|Mađar]] [[Béla Guttman]]. Tada se činilo da Mađari svoje formacije koriste u praksi, a Brazilci u teoriji. No, tek u [[1950-ih|pedesetima]] ova formacija je doživila zenit, i to od strane [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske reprezentacije]].

Costa je javno iznio svoje ideje, tzv. ''dijagonalni sustav'', u novinama "O Cruzeiro", koristeći sheme korištene i prije, samo što je po prvi put u [[povijest nogometa|povijesti nogometa]] došlo do upotrebe brojeva kao načina za prikazivanje taktike. Guttman je u ranim [[1960-ih|šezdesetima]] sam došao u Brazil da pomogne u razvijanju nove formacije na temelju iskustva mađarskih trenera.

4–2–4 je postala korisna zahvaljujući povećanoj kondiciji i boljim sposobnostima igrača, nastojeći koristiti 6 braniča i 6 napadača, s veznim igračima koji bi odrađivali oba zadatka. Četvrti branič je povećao broj ljudi u obrani, ali primarna uloga mu je bila da se braniči lakše skupe zajedno. Ovo je omogućilo njihovu suradnju, što je za pozitivnu posljedicu imalo dopuštanje jačeg napada.

Relativno prazan vezni red se oslanjao na braniče koji bi trebali ne samo ukrasti [[nogometna lopta|loptu]], već i zadržati je, te kvalitetno isporučiti veznom redu ili napadu. Ova formacija je zahtijevala da svi igrači, uključujući i braniče, imaju finu tehniku i iznimno manevriranje loptom. Naravno, Brazilci su imali sve predispozicije za takvu igru, te su s tom taktikom osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|SP 1958.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.|1970.]]

;Uspješne momčadi s ovom formacijom:
*[[Brazil]], pobjednik SP-a [[1958.]]
**'''Momčad''': [[Gilmar]]; Bellini, [[Djalma Santos]], [[Nílton Santos]], Orlando; Zito, [[Didi]]; [[Garrincha]], Vává, [[Pelé]], [[Mario Zagallo|Zagallo]]. '''Trener''': Vicente Feola.

*Brazil, pobjednik SP-a [[1970.]]:
**'''Momčad''': Félix; [[Carlos Alberto]], Brito, Piazza, Everaldo; Clodoaldo, Gérson; [[Jairzinho]], Pelé, [[Tostão]], [[Rivelino]]. '''Trener''': Mário Zagallo.

== Formacije u modernom nogometu ==

Sljedeće formacije se koriste u modernom [[nogomet]]u. Fleksibilne su i omogućuju prilagođavanje potrebama momčadi, kao i potrebama igrača. Varijacije na svaku pojedinu taktiku uključuju i promjene u [[nogometne pozicije|pozicijama igrača]], te mijenjanje klasičnog središnjeg braniča za libera.

=== 4–3–3 ===
[[Datoteka:4-3-3.png|mini|Klasična formacija ''4–3–3''.]]

Formacija ''4–3–3'' je razvitak još jedne napadačke formacije, ''4–2–4'', te je najupečatljivije korištena na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Čile 1962.|SP-u 1962.]] od strane [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske reprezentacije]]. Dodatni igrač u veznom redu prebačen iz napada je omogućavao jaču obranu i mogućnost veznim igračima za obavljanje više dužnosti. Ova tri vezna igrača uobičajeno igraju vrlo blizu jedan drugog u strogo koordiniranoj jedinici. Tri napadača se rašire i nastoje pritisnuti obranu. Kada se ova formacija počne koristiti od početka utakmice, smatra se hrabrom obrambenom taktikom. Zato se ne treba miješati formacija 4–3–3 s formacijom ''4–4–2'' u kojoj se jedan vezni igrač prebaci u napad u kasnijoj fazi utakmice, najčešće kada se ''hvata'' rezultat.

Napadačka postava ''4–3–3'' uključuje obrambenog veznog igrača (čiji je broj na dresu najčešće 4, 5 ili 6) i dva napadačka vezna igrača (čiji su brojevi na dresu 8 i 10). Ovakva formacija je bila uobičajena u [[Italija|Italiji]], [[Argentina|Argentini]] i [[Urugvaj]]u tijekom [[1960-ih|šezdesetih]] i [[1970-ih|sedamdesetih]]. Talijanska varijacija 4–3–3 je bila jednostavna modifikacija ''WM''-a pretvorbom jednog od dva krila na mjesto libera, dok su Argentinci i Urugvajci koristili 2–3–5 kao temelj njihove 4–3–3 formacije.

;Momčadi koje su postigle uspjeh s postavom 4–3–3

* [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Čile 1962.|SP-a 1962.]]
* [[Feyenoord]] prilikom osvajanja trostruke krune [[1970.]]
* [[Rosenborg B.K.]] ([[Norveška]]), tijekom 13 sezona za redom u kojoj su osvojili 13 nacionalnih ligaških titula i 10 sezona u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].
*[[Chelsea F.C.|Chelsea]], pod [[Jose Mourinho]]m ([[srpanj]] [[2004.]] – )
*[[Barcelona]], koja koristi 4–3–3 s četiri braniča od kojih se često neki pridruže napadu, kao i obrambeni vezni.

=== 4–4–2 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">
Formacija ''4–4–2'' okarakterizirana je kao tradicionalistička zato što je [[Engleska nogometna reprezentacija|engleska reprezentacija]] koristi već desetljećima. Toliko je popularna da je jedan [[nogomet]]ni magazin nazvan upravo [[FourFourTwo]] (''4–4–2''). Vezni igrači trebaju iznijeti većinu akcija momčadi, te se pridružiti napadačima, dok bi vezni igrači koji bi ostali iza ostali kao osigurači. Krilni vezni igrači imaju ulogu ubacivanja kvalitetnih lopti u [[šesnaesterac]].

'''Poznate momčadi koje su koristile ovu taktiku'''

*[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] (tzv. ''Čuda bez krila''), pobjednici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga prvenstva pred svojom publikom 1966.]]
*[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], tijekom [[1994.]], pobjednici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - SAD 1994.|SP-a 1994.]] (Trener: Carlos Alberto Parreira)
</td>
<td>
[[Datoteka:Association football 4-4-2 formation.svg|mini|Formacija ''4–4–2''.]]
</td>
</tr>
</table>

=== 4–4–2 romb ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">

Formacija ''4–4–2 romb'' ima uporište u veznom redu, a još je opisana i kao ''4–1–2–1–2''.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[A.C. Milan|AC Milan]] od sezone [[2002.]]/[[2003.|03.]]
* [[Real Madrid]] tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.|05.]]
* [[FC Porto]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[2004.]] s trenerom [[Jose Mourinho]]m
</td>
<td>
[[Datoteka:4-4-2 diamond.gif|150px|mini|Formacija ''4–4–2 romb''.]]
</td>
</tr>
</table>

=== 4–4–1–1 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">

Formacija ''4–4–1–1'' je varijacija na ''4–4–2'' s jednim povučenim napadačem koji je smješten iza pravog napadača. Taj povučeniji napadač je obično kreativniji od isturenog napadača.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[Arsenal F.C.|Arsenal]] tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.|05.]] s [[Dennis Bergkamp|Dennisom Bergkampom]] igrajući iza [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]].
*[[Manchester United]] tijekom sezona [[2001.]]/[[2002.|02.]] i [[2002.]]/[[2004.|03.]] s [[Paul Scholes|Paulom Scholesom]] iza [[Ruud van Nistelrooy|van Nistelrooya]].
*[[Juventus Football Club Torino|Juventus]] tijekom sezona 2001./02. i 2002./03 s [[Alessandro del Piero|Alessandrom del Pierom]] kao [[trequartista|trequartistom]] iza [[David Trezeguet|Trezegueta]]. Ova se formacija pokazala vrlo uspješnom jer je Juventus osvojio [[Scudetto]] [[2002.]] i [[2003.]]
</td>
<td>
[[Datoteka:4-4-1-1.png|150px|mini|Formacija ''4–4–1–1''.]]
</td>
</tr>
</table>

=== 4–3–2–1 (Božićno drvce)===

Formacija ''4–3–2–1'' je još jedna varijacija na ''4–4–2'', često opisivana i kao formacija ''[[Božić]]no drvce''. Još jedan napadač se vraća u vezni red s namjerom povučene igre i ostavljanja dva napadačka vezna malo iza jedinog pravog napadača.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[Barcelona]] tijekom sezona [[2004.]]/[[2005.|05.]] i [[2005.]]/[[2006.|06.]] s [[Ronaldinho]]m i [[Ludovic Giuly|Giulyjem]] (ponekad i [[Lionel Messi|Messijem]]) iza [[Samuel Eto'o|Samuela Eto'oa]]. Trener: [[Frank Riijkard]]
*[[AC Milan]] ponekad tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.|05.]] i [[2005.]]/[[2006.|06.]] Trener: [[Carlo Ancelotti]]
*[[Juventus Football Club Torino|Juventus]] ponekad tijekom sezone [[2001.]]/[[2002.|02.]] i [[2002.]]/[[2003.|03.]] s [[Pavel Nedved|Pavelom Nedvedom]] i [[Alessandro del Piero|del Pierom]] iza [[David Trezeguet|Trezegueta]]. Trener: [[Marcelo Lippi]]

=== 5–3–2 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">
Formacija ''5–3–2'' ima tri središnja braniča od kojih se jedan može ponašati i kao libero. Ovaj se sustav igre oslanja na krilne igrače koji daju potrebnu širinu momčadi. Njihov posao, osim širenja igre, također je i ubacivanje [[nogometna lopta|lopti]] u [[šesnaesterac]], te osnaživanje i obrane i napada, dakle, radi se o igračima koji se u ovoj formaciji najviše troše.

'''Momčadi s ovom formacijom:

*[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]], [[Kup konfederacija]] [[2005.]]
</td>
<td>
[[Datoteka:5-3-2.png|mini|Formacija ''5–3–2''.]]
</td>
</tr>
</table>

=== 3–4–3 ===
{|
|valign="top" width="100%"|
Formacija ''3–4–3'' koristi vezne igrače da skrate vrijeme potrebno za prijenos lopte između obrane i napada. Pošto se koriste samo tri braniča, prolazak protivnika kroz vezni red znači veliku opasnost za gol, nego kad bi se koristila formacija s četiri ili pet braniča. No, manje obrane znači više napada. Tri napadača rade veliki pritisak na protivničku obranu. Ovu formaciju koriste napadački orijentirane momčadi.

'''Momčadi s ovom formacijom:
*[[AC Milan]] tijekom [[1990-ih|devedesetih]] s [[Alberto Zaccheroni|Zaccheronijem]] kao trenerom (osvojen jedan ''[[scudetto]]'' [[1999.]])

|[[Datoteka:soccer_formation_3-4-3.svg|mini|Formacija ''3–4–3''.]]
|}

=== 3–5–2 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">
Formacija ''3–5–2'' je vrlo slična formaciji ''5–3–2'', samo što su dva krila orijentirana više prema napadu. Zbog ovoga, središnji vezni igrači ostaju malo bliže obrani da zaustave mogućnost protivničkog kontranapada.
</td>

<td>
[[Datoteka:3-5-2.png|mini|Formacija ''3–5–2''.]]
</td>
</tr>
</table>

'''Momčadi s ovom formacijom:

*[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|SP-a 2002.]]
**'''Momčad''': Marcos; [[Lucio]], [[Roque Junior]], [[Edmilson]], [[Roberto Carlos]], [[Cafu]], [[Gilberto Silva]], [[Kleberson]], [[Rivaldo]], [[Ronaldinho]], [[Ronaldo]]. '''Trener''': [[Luiz Felipe Scolari]].

*[[SSC Napoli]], pobjednik [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kupa 2008.]]
*[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] godine na kojem je osvojila 3. mjesto.

=== 4–5–1 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">
Formacija ''4–5–1'' se može smatrati obrambenom formacijom, no dva krilna igrača se često pridodaju napadu, pa 4–5–1 tako postaje ''4–3–3''. Ova formacija se najčešće koristi da se očuva rezultat ''0:0'' ili da se očuva vodstvo. Ovom formacijom se nastoji otežati razvitak igre protivnicima u veznom redu. Zbog velikog broja veznih igrača, nije čudno da momčad s ovom formacijom ima veći posjed lopte. Obrambeni vezni igrač služi kao dodavač korisnih lopti. Poboljšanje ove formacije je donio [[Jose Mourinho]], trener [[Chelsea F.C.|Chelseaja]], s formacijom 4–1–4–1, gdje krila imaju dužnost iznošenja lopte. Ovo daje veću slobodu ostatku momčadi i veću kreativnost veznom redu.
</td>
<td>
[[Datoteka:4-5-1.png|mini|Formacija ''4–5–1''.]]
</td>
</tr>
</table>

'''Momčadi s ovom formacijom''':
*[[Liverpool F.C.]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[2005.]] sa [[Steven Gerrard|Stevenom Gerrardom]] kao razigravačem
*[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] pod trenerom [[Egil Olsen|Egilom Olsenom]]

=== 4–2–3–1 ===
<table>
<tr>
<td valign="top" width="100%">
Formacija ''4–2–3–1'' je obrambena i nadasve fleksibilna formacija, gdje vezni igrači i braniči se pridružuju napadu, najčešće prilikom kontranapada. U taktičkom smislu, ova je formacija slična formaciji ''4–5–1''. Koristi se za održavanje posjeda lopte i taktičko kontroliranje veznoga reda. Usamljeni napadač mora biti visok i jak da može zadržati loptu u svom posjedu dok mu se ne pridruže suigrači iz veznog reda i obrane.
Najveću fleksibilnost ovoj formaciji daju trojica ofenzivnih veznih igrača koji se nalaze iza usamljenog napadača. Ovisno o tehničkim i fizičkim sposobnostima dvojice krilnih veznih igrača, formacija lako može preći u ''4–3–3'' ali i u ''4–5–1''. Središnji ofenzivni vezni igrač ima više uloga na terenu (ovisno o svojim predispozicijama). Može biti povučena 'špica' s tim da su tada dva krila vezna igrača malo više defenzivno orijentirana a može biti i razigravač trojici napadača.
Dva defenzivna vezna igrača čine ''srce momčadi''. Oni su igrači koji pokrivaju najveći dio terena, koji od obrambene linije primaju loptu i započinju s organizacijom napada te igrači koji su zaduženi za čuvanje najboljeg protivničkog razigravača.

'''Momčadi s ovom formacijom''':
* [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|SP-a 2010.]]
* [[Deportivo La Coruña]]
* [[Atlético Madrid]]
* [[Dinamo Zagreb]] s trenerom Ivankovićem
* [[Valencia CF]]
* [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
</td>
<td>
[[Datoteka:4-2-3-1.gif|mini|Formacija ''4–2–3–1''.]]
</td>
</tr>
</table>

== Nepotpune formacije ==

Kada je igrač isključen ili ozlijeđen, a momčad više nema pravo na izmjenu, dolazi do nedostatka igrača. Tada se momčadi najčešće vrate u obranu i najčešće počnu koristiti formacije ''4–4–1'' ili ''5–3–1''. Osim kada se rezultat brani s igračem manje, može se dogoditi da je momčad u rezultatskom minusu i da ima igrača manje, pa se koriste formacije ''4–3–2'' ili čak ''4–2–3''. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|SP-u 2006.]], izbornik [[Togoanska nogometna reprezentacija|Toga]], [[Otto Pfister]], unatoč vodstvu Toga protiv [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] od 1:0, nastavio igrati s ''4–3–2''. Komentatori s [[BBC]]-a su počeli kritizirati tu odluku, i doista, Togo je izgubio utakmicu s 2:1.

Kada nedostaje više od jednog igrača, momčad se isključivo brani, a protivnici sve snage bacaju u napad i počnu širiti igru na bokove, jer se obrana zgusne u sredinu.

== Vanjske poveznice ==
*Evolucija formacija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331154402100.php – Razvoj ranih formacija
**http://www.nscaa.com/subpages/2006033115392999.php – Od 1954. do 1998.
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331164300113.php – SP 1998.
*3–5–2
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331155828101.php – 3–5–2: Proučavanje sustava
*4–4–2
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160310103.php – 4–4–2: Napadačka strategija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160432104.php – 4–4–2: Obrambena strategija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160611105.php – 4–4–2: Uravnoteženi napad
*http://www.thedugout.tv/community/archive/index.php/t-791.html – Forum o formacijama
*FIFA-ine analize formacija: [http://www.this11.com 3–5–2], [http://www.fifa.com/en/development/index/0,1219,16310,00.html?articleid=16310 4–2–4], [http://www.fifa.com/en/development/technical/index/0,1250,18543,00.html?articleid=18543 4–4–2]
*[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/rules_and_equipment/4197420.stm BBC Sport – Uvod u formacije]

[[Kategorija:Nogomet]]

Nogometne formacije - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica