Nikola Pensa - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:16, 17. lipanj 2023.

2023-06-17T23:16:43Z

←Starija inačica		Inačica od 17. lipanj 2023. u 23:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~+++~~Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika		'''Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10 u (test) 23:16, 17. lipanj 2023.

2023-06-17T23:16:31Z

←Starija inačica		Inačica od 17. lipanj 2023. u 23:16
Redak 1:		Redak 1:
	Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika		+++Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 6:		Redak 6:
	Nezadovoljan stanjem, povezao se s nekoliko mladića i djevojaka koji su osjećali i mislili da se komunističkom režimu treba suprotstaviti. Skupina od desetak djevojaka i mladića sastajala se po kućama i u drugoj polovini 1946. godine svoju su skupinu osnovali i nazvali [[Hrvatski oslobodilački pokret (Split)\|Hrvatskim oslobodilačkim pokretom]].		Nezadovoljan stanjem, povezao se s nekoliko mladića i djevojaka koji su osjećali i mislili da se komunističkom režimu treba suprotstaviti. Skupina od desetak djevojaka i mladića sastajala se po kućama i u drugoj polovini 1946. godine svoju su skupinu osnovali i nazvali [[Hrvatski oslobodilački pokret (Split)\|Hrvatskim oslobodilačkim pokretom]].

	~~{{Rad obožavatelja}}~~		Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, simbol hrvatstva i zadržala se do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh je stavljena jugoslavenska zastava. Tu je bila prigoda za iskaz prosvjeda. S tom skupinom istomišljenika iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (Frane Bettini (22), Ivica Bavčević (22), Nikola Pensa (22), Jelka Betica (42), Vlaho Zelinak (45), Borica Jonić (20), Ruža Anić (19), Katica Šanić (20), Jakov Kirigin (19), bogoslov [[Tomislav Karaman]] (21, poslije svećenik i generalni vikar splitske nadbiskupije), [[Vjekoslav Matijević]] (20) i [[Frane Tente]] (19))<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige_otpor.pdf Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953.] [[Tomislav Jonjić]] Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145 </ref> upustio se u prosvjednu akciju [[10. travnja]] [[1947.]] godine na vrhu [[Marjan]]u je skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.<ref>Obljetnica Društva političkih zatvorenika. Na Marjanu se vijori hrvatska zastava. Slobodna Dalmacija 11. travnja 2003. Autor: S.Š. Snimio: Nikola Vilić.</ref> Akcija je izazvala šok. Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja. Optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, zatočen je u kaznionici u [[Kaznionica Lepoglava\|Lepoglavi]].
	Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, simbol hrvatstva i zadržala se do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh je stavljena jugoslavenska zastava. Tu je bila prigoda za iskaz prosvjeda. S tom skupinom istomišljenika iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (Frane Bettini (22), Ivica Bavčević (22), Nikola Pensa (22), Jelka Betica (42), Vlaho Zelinak (45), Borica Jonić (20), Ruža Anić (19), Katica Šanić (20), Jakov Kirigin (19), bogoslov [[Tomislav Karaman]] (21, poslije svećenik i generalni vikar splitske nadbiskupije), [[Vjekoslav Matijević]] (20) i [[Frane Tente]] (19))<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige_otpor.pdf Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953.] [[Tomislav Jonjić]] Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145 </ref> upustio se u prosvjednu akciju [[10. travnja]] [[1947.]] godine na vrhu [[Marjan]]u je skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.<ref>Obljetnica Društva političkih zatvorenika. Na Marjanu se vijori hrvatska zastava. Slobodna Dalmacija 11. travnja 2003. Autor: S.Š. Snimio: Nikola Vilić.</ref> Akcija je izazvala šok. Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja. Optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, zatočen je u kaznionici u Lepoglavi.

	Osuđen je, a u obrazloženji presude stajalo je da je osuđen i kažnjen jer je:		Osuđen je, a u obrazloženji presude stajalo je da je osuđen i kažnjen jer je:

WikiSysop: bmz

2022-03-20T09:48:22Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikola Pensa'''-->'''~~Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika		Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T01:34:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nikola Pensa''' ([[1925.]] - [[23. srpnja]] [[2016.]]) [[Hrvati|hrvatski]] anti-komunistički politički aktivist iz [[Split]]a, žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih]] progona političkih neistomišljenika

== Životopis ==

Studirao je medicinu. Bio je sudionik [[Križni put (1945.)|Bleiburškog "križnog puta"]]. Uspio se vratiti živ.
Nezadovoljan stanjem, povezao se s nekoliko mladića i djevojaka koji su osjećali i mislili da se komunističkom režimu treba suprotstaviti. Skupina od desetak djevojaka i mladića sastajala se po kućama i u drugoj polovini 1946. godine svoju su skupinu osnovali i nazvali [[Hrvatski oslobodilački pokret (Split)|Hrvatskim oslobodilačkim pokretom]].

{{Rad obožavatelja}}
Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, simbol hrvatstva i zadržala se do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh je stavljena jugoslavenska zastava. Tu je bila prigoda za iskaz prosvjeda. S tom skupinom istomišljenika iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (Frane Bettini (22), Ivica Bavčević (22), Nikola Pensa (22), Jelka Betica (42), Vlaho Zelinak (45), Borica Jonić (20), Ruža Anić (19), Katica Šanić (20), Jakov Kirigin (19), bogoslov [[Tomislav Karaman]] (21, poslije svećenik i generalni vikar splitske nadbiskupije), [[Vjekoslav Matijević]] (20) i [[Frane Tente]] (19))<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige_otpor.pdf Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953.] [[Tomislav Jonjić]] Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145 </ref> upustio se u prosvjednu akciju [[10. travnja]] [[1947.]] godine na vrhu [[Marjan]]u je skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.<ref>Obljetnica Društva političkih zatvorenika. Na Marjanu se vijori hrvatska zastava. Slobodna Dalmacija 11. travnja 2003. Autor: S.Š. Snimio: Nikola Vilić.</ref> Akcija je izazvala šok. Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja. Optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, zatočen je u kaznionici u Lepoglavi.

Osuđen je, a u obrazloženji presude stajalo je da je osuđen i kažnjen jer je:
# ''sastavio i umnožio nekoliko parola i letaka s pozivom na nasilno rušenje postojećeg državnog uređenja''
# ''razbacivao letke protunarodnog sadržaja u dvorištu gimnazije u Splitu''
# ''skupa s drugima, na Marjanu skinuo jugoslavensku zastavu s petokrakom i digao hrvatsku zastavu bez zvijezde petokrake''

Presuda je sadržavala još toga. Osim izvješene zastave, teretilo ih se za organiziranje udruženja koje je imalo za cilj nasilno djelovanje u svrhu rušenja ustavnog poretka u FNRJ, sastavljanje i rasturanje letaka s pozivom na otpor, pisanje parola tipa "Doli Tito" i "Živija HOP", dizanje bune među seljacima u [[Žeževica|Žeževici]], vrbovanje članova u HOP, pokušaj prebacivanja u odmetničke bande (za što su optužili Jakova Kirigina) i dr. Pensu su još osudili da je nabavljao sanitetski materijal za odmetničke bande.

Režimske ''[[Slobodna Dalmacija]]'' od 31. svibnja 1947. spominjala je i kidanje slike Ive Lole Ribara, a vješanje hrvatske zastave nazvala je "vješanje ustaške zastave", a akciju nazvala "izdajstvom ostataka fašizma".

Pensa je osuđen na sedam godina zatvora. Poslije je radio kao odvjetnik i na tom je radnom mjestu dočekao mirovinu.

23. srpnja 2016. umro je u svom domu na [[Poljud]]u u Splitu, te je pokopan u obiteljskoj grobnici 26. srpnja 2016. na polju U splitskog groblja [[Lovrinac]] u krugu obitelji i bliskih prijatelja.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/43830-split-se-oprostio-od-hrvatskog-domoljuba-nikole-pense www.hrsvijet.net], pristupljeno 22. kolovoza 2016.</ref>

== Citati ==
O akciji je 2015. posvjedočio Nikola Pensa:
{{citat|Sastajali smo se u nekoga od nas kući i sanjali slobodnu Hrvatsku, pokušavali nešto napraviti širenjem glasa o potrebi za hrvatskom nezavisnošću u tadašnjem komunističkom teroru. Tako smo Frane Bettini i ja došli na ideju da desetoga travnja zamijenimo jugoslavensku zastavu na Marjanu hrvatskom trobojnicom. Zašto deseti travnja? Ne zbog veličanja NDH nego zbog jedinog datuma koji je u to vrijeme asocirao da je Hrvatska ostvarila državnost. Makar i u takvoj ratnoj tvorevini kakva je bila NDH, a o njoj neka istinu kaže povijest. Bettini i ja smo noću došli na Marjan, ali je puhala strahovita lebićada, dizala se nevera, a mi nismo imali nikakav alat i odustali smo. A onda je Bettini sam, da nije rekao ni meni ni ikome iz skupine, došao u ranu zoru i promijenio zastave. Osvanuo je sunčani dan, a s njime i hrvatska trobojnica na Marjanu i Splitom se brzo pročuo glas o akciji. To je za komuniste bio ogroman šok. Pisalo se tada kako je izvješena ustaška zastava, jer je u to vrijeme sve hrvatsko proglašavano ustaškim. Ali to je zapravo značilo da hrvatski narod nije pobijeđen i ušutkan u pravu na svoju državu i slobodu.|<ref>Damir Šarac: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/300153/Default.aspx Neispričana priča: kako je 1948. u Lepoglavi ubijen mladi Splićanin Frane Tente], Slobodna Dalmacija, 20. rujna 2015.</ref>}}

== Izvori ==
* Damir Šarac: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/300153/Default.aspx Neispričana priča: kako je 1948. u Lepoglavi ubijen mladi Splićanin Frane Tente], Slobodna Dalmacija, 20. rujna 2015.
* B. Biško: [http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/inicijativa-koja-obara-rekorde-ulica-za-covjeka-koji-je-na-splitskom-marijanu-skinuo-jugoslavensku-zastavu-stavio-hrvatsku-829773 Inicijativa koja obara rekorde – Ulica za čovjeka koji je na splitskom Marjanu skinuo jugoslavensku zastavu i stavio hrvatsku], dnevno.hr, 14. rujna 2015.
* [[Maja Runje]]: [http://www.hrsvijet.net/index.php/magazin/28-vijesti/povijesni-identitet/28666-maja-runje-neraskidiva-veza-sa-stradalom-hrvatskom-mladou-sjeanje-na-franu-tente-iz-splita-5 Maja Runje: Neraskidiva veza sa stradalom hrvatskom mladošću (5.) - Sjećanje na Franu Tente iz Splita], HRsvijet.net, 1. kolovoza 2013.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/franetente Želimo ulicu Frane Tente u Splitu], inicijativa na Facebooku
*Iva Međugorac, PortalOko.hr : [http://www.portaloko.hr/clanak/tvornice-smrti-partizanskih-zlikovaca-okovi-udarci-zeljeznim-sipkama-ledena-samica-u-kojoj-je-umr/0/68801/ Skrivena povijest. TVORNICE SMRTI PARTIZANSKIH ZLIKOVACA: Okovi, udarci željeznim šipkama, ledena samica u kojoj je umro mladi Tente], portal Oko, 3. siječnja 2015.

{{GLAVNIRASPORED:Pensa, Nikola}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u domovini]]