WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T21:43:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Nikola Miljanović
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim = Karaula
| rođenje = [[1914.]]
| mjesto_rođenja = [[Lisičine]], kraj [[Slatina|Slatine]]
| smrt = [[1. srpnja]] [[1944.]]
| mjesto_smrti = [[Levanjska Varoš]], kraj [[Đakovo|Đakova]]
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje = zemljoradnik
}}
'''Nikola Miljanović - Karaula''' ([[Lisičine]], kraj [[Slatina|Slatine]], [[1914.]] — [[Levanjska Varoš]], kraj [[Đakovo|Đakova]], [[1. srpnja]] [[1944.]]) bio je sudionik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[Narodni heroj|narodni heroj Jugoslavije]].

== Životopis ==
Rodio se je 1914. godine u Lisičinama kraj Slatine u srednje imućnoj seljačkoj obitelji. Nikolin rođeni brat [[Savo Miljanović]] također je sudjelovao u ratu, a poslije rata je bio [[general-bojnik|general-majorom]] [[jugoslavenska narodna armija|JNA]].

U svojoj četrnaestoj godini Nikola je stupio u ogranak [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] „Seljačko kolo“ i ubrzo bio izabran za njenog predsjednika. Sa sedamnaest godina je bio izabran za seoskog kneza na oporbenoj listi, što je predstavljalo rijetkost, jer su se za tu dužnost obično birali stariji ljudi. Kada mu je istekao mandat, seljaci su ga ponovo izabrali za svoga kneza. Godine [[1936.]] odslužio je vojni rok.

Prve dane [[Travanjski rat|okupacije Jugoslavije]] [[1941.]] proveo je u rodnom selu. Odbio je pozive njemačke vojske i [[ustaše|ustaša]] da preda oružje. Još prije [[Operacija Barbarossa|napada Njemačke na Sovjetski Savez]] i početka oružanog ustanka, sa skupinom seljaka je odlučio skloniti se u šumu prije dolaska neprijatelja u selo. Već u svibnju čuvala je njegova skupina od petnaest naoružanih ljudi uz jedan puškomitraljez kojim je on rukovao Lisičine od upada manjih ustaških postrojba. Tek je kasnije bila uspostavljena veza između stranačke organizacije i ove oružane skupinie, koju je Nikola samoinicijativno formirao radi sprječavanja terora koji su ustaše sprovodile u tom kraju.<ref>(srpski) [http://www.znaci.net/00001/46_150.htm Jovan Kokot. ''Dvanaesta slavonska'']</ref>

Ljeti 1941. godine dvjesta je ustaša upalo u selo [[Stara Krivaja|Staru Krivaju]] te pohvatalo 50 ljudi i žena, povezalo ih i povelo prema šumi na strijeljanje. Nikola je za to saznao i sa svojim borcima dočekao i u šumi napao ustaše. Ustaše su bili razbijeni i pobjegli, ostavivši petnaest mrtvih i vezane seljake. Ovaj uspjeh odjeknuo je vrlo pozitivno u tom kraju. Pričalo se poslije toga da je šuma puna partizana (Nikola je svoju skupinu raspoređivao u koloni po jedan na rubu šume prema selu i to u neprekidnom lancu, čim zađe u šumu, prvi iz kolone se trkom vraća nazad i staje iza posljednjeg u koloni i ponovo prolazi, tako da se ostavlja dojam da ih je jako puno).

Nikolina grupa djelovala je samostalno do listopada 1941. godine. Tada je prešla na [[Papuk]] i kao vod ušla u sastav Papučko-krndijske partizanske čete. Te godine on je postao i zapovjednikom [[prvi slavonski partizanski odred|Prvog slavonskog partizanskog odreda]]. Godine [[1943.]], dobio je čin [[kapetan]]a i postao zapovjednikom časničke škole u [[Rupnica|Rupnici]], kraj [[Zvečevo|Zvečeva]]. Godine [[1944.]], dobio je čin [[bojnik|major]]a i postao zapovjednik [[Osamnaesta slavonska udarna brigada NOVJ|Osamneste slavonske udarne brigade]].

Poginuo je u 1. srpnja 1944. godine, u borbi kod Levanjske Varoši, kada je usred njegovog stožera pala neprijateljska mina i na mjestu ga usmrtila.

Ukazom Predsjedništva [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ), [[19. lipnja]] [[1945.]] godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.

== Naslijeđe ==
Do [[1991.]], vojarna JNA u [[Virovitica|Virovitici]] nosila je njegovo ime,<ref>[http://www.virovitica.net/umjesto-vojarne-veleuciliste-skole-sportska-dvorana-stadion-i-bazeni/6680/ Virovitica.net]</ref> a u [[Slatina|Slatini]] se nalazio spomenik pred zgradom općine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*''Narodni heroji Jugoslavije''. „Mladost”, Beograd 1975. godina.

{{GLAVNIRASPORED:Miljanović, Nikola}}

[[Kategorija:Životopisi, Slatina]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]

Nikola Miljanović - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica