Suradnik10: Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|političar}}' u '{{Infookvir političar |ime = |slika = |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = |datum smrti = |položaj = |mandat_start = |mandat_kraj = |predsjednik = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 = |mandat_start2 = |m...

2025-04-15T22:13:38Z

Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|političar}}' u '{{Infookvir političar |ime = |slika = |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = |datum smrti = |položaj = |mandat_start = |mandat_kraj = |predsjednik = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 = |mandat_start2 = |m...

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Nikola Grabovac'''-->{{dodaj infookvir|političar}}
+<!--'''Nikola Grabovac'''-->{{Infookvir političar
 [[Datoteka:Nikola Grabovac .jpg|mini|
 {| class="wikitable sortable mw-collapsible"

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T03:16:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dodaj infookvir|političar}}
[[Datoteka:Nikola Grabovac .jpg|mini|
{| class="wikitable sortable mw-collapsible"
|+
| colspan="2" |'''Nikola Grabovac'''
|-
| colspan="2" |''ekonomist''
|-
!Rođenje
|11.05.1943. Bugojno, BiH
|-
!Smrt
|23. Siječanj 2020, Sarajevo, BiH
|-
!Škola/tradicija
|klasična ekonomija
|-
!Glavni interesi
|mikro i makro ekonomija
|-
!Poznate ideje
|pad kapitalizma i nastanak filantropizma
|-
!Utjecaji
|na rješavanje problema siromaštva
|-
!Utjecao na
|ekonomsku misao u BiH
|}
]]

'''Nikola Grabovac''' ([[Bugojno]], [[11. svibnja]] [[1943.]] – [[Sarajevo]], [[23. siječnja]] [[2020.]]), profesor doktor ekonomskih znanosti, redoviti profesor na ekonomskom fakultetu, rektor sveučilišta, zamjenik predsjednika [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], član Vlade, ministar trgovine - [[Vlada Federacije BiH|Vlade Federacije BiH]], ministar financija - [[Vlada Federacije BiH|Vlade Federacije BiH]] i član Vijeća ministara BiH i rukovoditelj velikih privrednih poduzeća, predsjednik Skupštine samoupravne interesne zajednice BiH za ekonomske odnose sa inozemstvom, član Privredne komore BiH. Bio je predsjednik i član Privredne komore [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], predsjednik Skupštine tekstilne industrije Jugoslavije, predsjednik Industrijske konfekcije Jugoslavije, itd. Ključne kvalifikacije: doktor ekonomskih znanosti, stručnjak za financijsko izvještavanje, analizu i budžetiranje, stručnjak u oblasti trgovinske politike (promocija izvoza i stranih direktnih investicija) i građenja konkurentskih prednosti, stručnjak u oblasti razvoja strategija i programa internacionaliziranja i [http://međunarodni%20marketinga međunarodnog marketinga], radio na privatizacija i restrukturiranju BH privrede nakon rata.

Stručno i znanstveno opredijeljen za [[Marketing|marketinšku filozofiju poslovanja]], slobodu tržišnog djelovanja, privatnu incijativu i slobodnu konkurenciju ali uz značajnu ulogu države u planiranju makroekonomskog razvoja.

Preminuo je 24. siječnja 2020. godine.

== Životopis ==
Nikola Grabovac rodio se u Bugojnu 1943. godine. Osnovnu školu i Srednju ekonomsku školu završio u je Bugojnu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, [[1965.]] godine. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, [[1976.]] godine. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, [[1988.]] godine.

Predavao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kao redoviti profesor (2002.–2008.) na dodiplomskim i na poslijediplomskim studijima predmete: Marketing, Upravljanje trgovinskim poduzećima, Poslovanje ugostiteljskog poduzeća, Prodaja i prodajni menadžment. Obavljao dužnost Rektora (Otvoreni univezitet „APEIRON“ Travnik, od 2008.), Rektor Univerziteta "Vitez" Travnik. Gostujući profesor na više sveučilišta u Hrvatskoj, Srbiji i BiH.

Napisao je i objavio više knjiga koje služe kao literatura na Ekonomskom fakultetu. Također autor je više studija, analiza i naučnih i stručnih radova.

U svome profesionalnom radu prošao je niz radnih mjesta koja mu osiguravaju praktična saznanja koja je mogao ugraditi u teoretska i nastavna saznanja. Počeo je rad kao referent za plan i analizu ("Žitorod” Bugojno), zatim šef računovodstva (”Privrednik”, Sarajevo, 1967.-1968.), komercijalni direktor (GP ”Igman”, Ilidža Sarajevo, 1968.-1973.), načelnik za privredu u općini (Općina Centar, Sarajevo, 1974.-1976.), generalni direktor (”Alhos”, Sarajevo,1976.-1982.) i predsjednik SOUR-a, viši savjetnik (Poslovna zajednica konfekcije, Beograd, 1983.-1986.), (”Magros”, Sarajevo, 1986.-1990.), generalni direktor (”Botex”, Sarajevo, 1986.-1990.).

Obnašao je dužnost člana [[Dragan Čović|Vlade BiH]], bio je [[Vlada Federacije BiH|ministar trgovine - Vlade Federacije BiH]] (1995.-1997.), ministar financija - Vlade Federacije BiH, zamjenik premijera - Vlade Federacije BiH i član Vijeća ministara BiH, (2001.-2002.).

Obnašao je i dužnosti: predsjednik Skupštine samoupravne interesne zajednice BiH za ekonomske odnose sa inostranstvom, član Privredne komore BiH, član Privredne komore Jugoslavije, predsjednik Skupštine tekstilne industrije Jugoslavije, predsjednik Industrijske konfekcije Jugoslavije itd.

Za profesionalni i volonterski rad odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem 1975. godine.

Nagrada za najboljeg profesora na Ekonomskom fakultetu Sarajevo (studentski izbor). Više godina izabran kao najbolji profesor na Fakultetu.

== Ekonomski analitičar ==
Bogato praktično iskustvo, istraživački rad i znanstveni pristup problemima društvenog ekonomskog sistema sa makro i mikro aspekta omogućuje mu objektivan pristup procjeni sadašnjosti [[Kapitalizam|kapitalističkog]] društva kao i njegove budućnosti. Živio je i radio u [[Socijalizam|socijalizmu]] (od 1965. do 1992.), i u kapitalizmu (od 1992. do 2015.). U oba društvena sustava bio je visoko pozicioniran (sa završenim ekonomskim fakultetom, magistarskim i doktorskim zvanjima), radio je na praktičnim poslovima u privredi, ali istodobno i bio profesor na fakultetima, pa i rektor sveučilišta), što mu omogućuje teorijsko shvatanje i razumijevanje kako socijalizma (na jugoslavenskom primjeru), tako i kapitalizma (na primjeru Bosne i Hercegovine). Pokraj praktičnih iskustava stekao je dosta iskustva i znanja iz [[Ekonomija|teorijske ekonomske misli]], naročito kapitalističkih ekonomskih teorija.

Praktična i teorijska znanja stjecao je iz oblasti mikroekonomije i makroekonomije.

''U sferi [[Mikroekonomija|mikroekonomije]]'' radio je na: poslovima planiranja i analize poslovanja poduzeća; rukovođenju prodajom i komercijalnim poslovima, pravljenju kalkulacija cijena i formiranju prodajnih cijena; rukovođenju računovodstvenom funkcijom na nivou poduzeća; poslovima međunarodne trgovine – izvoz i uvoz; operativnim poslovima izvoza u Njemačku, Čehoslovačku, SSSR (Rusija), Francusku, SAD, Švedsku, Jordan i dr; najvišim menadžerskim funkcijama (glavni direktor); rukovodio kao glavni direktor kompanijom od 6.000 radnika.

''U sferi [[Makroekonomija|makroekonomije]]'' radio je na: poslovima člana vlade kao ministar trgovine, turizma i financija; poslovima međunarodne trgovine kao zamjenik ministra vanjske trgovine; izradi prijedloga budžeta države, a nakon njegovog usvajanja i na realizaciji budžeta; poslovima koncipiranja monetarno-kreditne politike; uvođenju trezorskog sistema realizacije budžeta; uvođenju poreza na dodatnu vrijednost – PDV i ukidanju klasičnog poreza na promet; pregovorima sa M[[MMF|eđunarodnim monetarnim fondom]] (MMF) i [[Svjetska banka|Svjetskom bankom]] (WB); poslovima pregovaranja sa Londonskim klubom povjerilaca i Pariskim klubom povjerilaca (bankarski sektor); izradi nacrta zakonskih rješenja iz oblasti vanjske trgovine, domaće trgovine, poreske politike i poreskih stopa, budžeta, bankarstva, financija i dr; rukovođenju financijama kao ministar financija; rukovođenju trgovine i turizma kao ministar trgovine i financija; rukovođenju vanjske trgovine kao zamjenik ministra vanjske trgovine.

''U sferi ekonomske teorije i razvoja ekonomske misli'' radio je kao: profesor na ekonomskom fakultetu na užim naučnim oblastima iz ekonomije, menadžmenta i marketinga; upoznat sa funkcioniranjem planske ekonomije, a kasnije i tržišne ekonomije.

Ovo iskustvo omogućuje mu da uoči društvene probleme kao i njihove razvojne tendencije i odgovori na pitanje kuda nas vodi sadašnje kretanje kapitalizma.

=== Predviđanje propasti kapitalizma ===
Kapitalizam je društveni sistem koji je uspješno egzistirao 300-400 godina i ostvario niz pozitivnosti u razvoju tehnologije, kvaliteta življenja, rastu i razvoju ekonomija, naročito danas bogatih i razvijenih država. [[Kapitalizam]] je došao do svog vrhunca i koristi vrlo nehumana i neljudska sredstva kako bi produžio svoj životni vijek. Već davno je poznati američki pisac [[[[Mark Twain]]]] dao izuzetno kvalitetnu psihološku i naučnu misao o kapitalizmu: “Katkad se pitam vode li ovaj svijet vrlo pametni ljudi koji nas zezaju ili hrpa kretena koje misle ozbiljno.”

U proteklom razdoblju kapitalizam je često dovodio svijet na ivicu propasti ([[Prvi svjetski rat|Prvi]] i [[Drugi svjetski rat]]ovi i slično), ali je uspijevao u ratu i krvi preživjeti. I ranije crne mrlje u svom razvoju (robovlasništvo, kolonijalizam i sl) kapitalizam je preživljavao.

Kapitalizam nije spreman ulagati svoja sredstva tamo gdje nema profita (siromašni, nezaposleni, zdravstvo, školstvo i sl). Istovremeno, kapitalizam je spreman ulagati samo tamo gdje će ostvariti [[profit]] i zato je spreman podržati neokolonijalizam, niske nadnice, siromaštvo i bijedu, pokrenuti ratove i poticati terorizam i kriminal. Osjeća se potreba da treba reći kapitalizmu: STOP!

=== Uspostava novog društvenog sustava ===
[[Filantropija|Filantropizam]] kao novi društveni sustav zamijenit će sadašnji dominantni svjetski društveni sustav poznat kao kapitalizam. Filantropizam će još više razviti vjeru u dobrotu [[čovjek]]a. On želi dobro ne samo sebi nego i drugima i time razvija čovjekoljublje. Razvijat će zalaganje za opće dobro, želju za vlastitim razvojem, za skladnom obitelji, za razvoj prijateljstva, napredovanje u znanju i zvanju i drugim dobrobitima za sebe, obitelj, prijatelje i druge ljude. Pokraj užeg aspekta djelovanja, filantropizam će djelovati i na ukupno društvo kroz borbu za bolji život i povećanje životnog standarda, ali i na što brže ukidanje siromaštva, eksploatacije jednih od drugih, smanjenje neprihvatljivih nejednakosti u društvu, ukidanju ratova, migracija, kriminala, gladi, siromaštva i bijede.

Filantropizam je društvena neophodnost na sadašnjem nivou društvenog razvoja. [[Filantropija|Filantropizam]] nije [[socijalizam]] a pogotovo ne [[komunizam]], niti je [[utopija]] i zabluda. Svjetsko [[čovječanstvo]] je zaslužilo da se oslobodi kapitalističke nemani i da se izvuče iz kapitalističke baruštine. Svijetu je dosta ratova, terorizma, masovne migracije i sve veće gladi, bijede, nezaposlenosti, siromaštva, kao i nedostatka osnovnih stambenih prostora, tekuće i zdrave vode i pojave raznih bolesti.

[[Čovječanstvo]] nije zaslužilo da živi u strahu i brizi za sutrašnjicu. Mi smo već živjeli u miru i slobodi, i bez terorizma. Vrijeme je da kapitalisti (kao i intelektualci, sredstva informiranja, političari, menadžeri i drugi) shvate da im je došao kraj ovom sistemu , i da ustupe mjesto novim misliocima koji će uspostaviti filantropizam i razvijati ga u skladu sa temeljnim filantropskim principima.

== Stručna i znanstvena djela ==
Autor i koautor je u više knjiga ili poglavlja u knjigama. Većina knjiga su korištene kao nastavno-naučne knjige koje služe ili su služile i u nastavnom procesu na ekonomskim fakultetima. Objavio je brojne naučne i stručne radove kao autor ili koautor, učestvovao na više domaćih i stranih naučnih konferencija iz oblasti ekonomije.

=== Knjiga i poglavlja u knjigama ===
* Autor knjige "[https://www.docdroid.net/GzJ3sre/pad-kapitalizma-i-pocetak-filantropizma.pdf Pad kapitalizma i početak filantropizma]"<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Pad kapitalizma i početak filantropizma|author=Nikola|last=Grabovac|authorlink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Grabovac|coauthors=|origdate=2017.|origmonth=|origyear=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://www.docdroid.net/GzJ3sre/pad-kapitalizma-i-pocetak-filantropizma.pdf#page=22|format=|edition=|language=|pages=|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref>, Sarajevo. 2017., {{ISBN|978-9958-17-096-6}}. (dostupna na internetu u PDF formatu)
* Autor knjige "[https://static.klix.ba/download/privreda-bih.pdf Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom]"<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom|author=Nikola|last=Grabovac|authorlink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Grabovac|coauthors=|origdate=|origmonth=|origyear=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://static.klix.ba/download/privreda-bih.pdf|format=|edition=|language=|pages=|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref>, Sarajevo 2015., <nowiki>{{ISBN|978-995817-070-6}}</nowiki>. (dostupna na internetu u PDF formatu)
* Suautor knjige „[[Leasing]] kao savremeni oblik financiranja“, suautori dr. [http://unvi.edu.ba/CV/slobodan_vujic.pdf Slobodan Vujić] i dr. [http://unvi.edu.ba/CV/sasa_vujic.pdf Saša Vujić], Sarajevo 2010 godina, <nowiki>{{ISBN|978-9958-9407-1-2}}</nowiki> i COBISS.BH-ID 18153990.
* Suautor knjige „Mikrokreditne organizavije i mikrokrediti“, sa suautorima: dr. [http://unvi.edu.ba/CV/slobodan_vujic.pdf Slobodan Vujić] i dr. [http://unvi.edu.ba/CV/sasa_vujic.pdf Saša Vujić], <nowiki>{{ISBN|978-9958-25-014-9}}</nowiki>, COBISS. BH-ID 16804358.
* Autor knjige „Prodaja i prodajni menadžment“, 2005. godina, <nowiki>{{ISBN|9958-9407-0-1}}</nowiki> i COBIS.BH-ID 147177286.
* Suautor knjige ”Marketing”, (poglavlja 13. I 14.) grupa autora, Ekonomski fakultet u Sarajevu, februar 2006., <nowiki>{{ISBN|9958-605-76-7}}</nowiki>, COBISS.BH-ID 14690566.
* Autor knjige - Knjiga 1. “Upravljanje trgovinskim poduzećima - Ekonomika trgovinskih poduzeća”, 2 izdanja 1999. i 2002.
* Autor knjige - Knjiga 2. “Upravljanje trgovinskim poduzećem - Marketing trgovinskog poduzeća”, 2 izdanja 1999. i 2002.
* Autor knjige - Knjiga 3. “Upravljanje trgovinskim poduzećem - Menadžment trgovinskog poduzeća”, 2 izdanja 1999. i 2002.
* Autor knjige - Knjiga “Poslovanje ugostiteljskog poduzeća”, 2002.
* Autor knjige - “Zbirka zadataka sa rješenjima iz poslovanja ugostiteljskog poduzeća” izdavač “, 2 izdanja 1998. i 2002.
* Autor knjige - “Zbirka zadataka sa rješenjima iz Upravljanja trgovinskim poduzećem”, 2002.
* Autor knjige - “Marketing tekstilne industrije”, 1998.
* Autor knjige - “Osnovi marketinga”, izdavač Ekonomski fakultet Sarajevo, 1996.
* Autor knjige - “Ekonomika trgovinskih poduzeća”, izdanje 1993. i 1995.
* Autor knjige - “Upravljanje malim biznisom”.
* Suautor knjige - “Povezivanje proizvodnih i prometnih organizacija u nastupu na inostrano tržište”,
* Autor knjige - “Priručnik za polaganje stručnog ispita za rad na vanjskotrgovinskim poslovima”, Privredna komora BiH, 1999.
* Suautor - Vodič za nastavu, ”Upravljanje trgovinskim poduzećem” Ekonomski fakultet Sarajevo 2004.
* Suautor - Vodič za nastavu, ”Marketing” Ekonomski fakultet Sarajevo, 2004.
* Autor - Vodič za nastavu, «Poslovanje ugostiteljskog poduzeća”, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2004.

=== Znanstveni i stručni radovi, studije objavljeni u časopisima ili konferencijama ===
(navedeno samo najznačajnije)

Obnašajući dužnosti u više Vlada, često je sudjelovao na raznim znanstvenim i stručnim skupovima, a naročito iz sfera ekonomske tranzicije istočnoeuropskih zemalja i BiH.
* Marketing tekstilne industrije, Tekstilna industrija (Beograd), 1990; (1-2): 37-46; ISSN: 0040-2389;
* Potrebe za tekstilnim proizvodima i procesi kupovine, Tekstilna industrija (Beograd), 1990; 41-45; ISSN:0040-2389;
* Segmentiranje tržišta tekstilne industrije, Tekstilna industrija (Beograd),1990, (3-4):39-45; ISSN: 0040-2389;
* Utjecaj visine dohotka domaćinstva na potrošnju odjeće, Prvi dio, Tekstilna industrija (Beograd), 1990, (9-10): 35-38; ISSN: 0040-2389;
* Utjecaj visine dohotka domaćinstva na potrošnju odjeće, Drugi dio,Tekstilna industrija (Beograd), 1990, (11-12):43-46; ISSN: 0040-2389;
* Cijena kao faktor potrošnje i dio, Tekstilna industrija (Beograd), 1991; (3-4):39-41;
* Cijena kao faktor potrošnje, Drugi dio, Tekstilna industrija (Beograd),1991; (11-12): 28-31;
* Dohodovna elastičnost, Engelov zakon i njegova aktuelnost u oblasti odijevanja, Tekstilna industrija (Beograd), 1991; (1-2)45-49; ISSN:0040-2389;
* Inovacije – ključ uspjeha, Forum (Mostar), 1995; (6):5-9;
* Potrebe kupaca i ponašanje potrošača, Forum (Mostar), 1995; (7):5-8;
* Slobodne zone, Forum (Mostar), 1995; (10):6-8;
* Strana ulaganja, Forum (Mostar). 1995; (11):5-7;
* Suvremena normativna rješenja u trgovini, Forum (Mostar),1995; (12):11-17;
* Vanjskotrgovinsko poslovanje u novim uvjetima, Forum (Mostar), 1995; (8):7-14;
* Zakon i odredbe, Banke (Sarajevo),1997; 1(nulti broj), 31-33; issn:1512-5076;
* Država u drugom planu – razvoj turizma, Turist (Sarajevo), 2001;(2):30-32;
* Moramo pomoći sami sebi, (intervju) BH Privrednik (Vitez), 2001;7(33):56-57;
* Zakon o PDV-u treba usvojiti do nove godine, (intervju), Porezni savjetnik (Sarajevo), 2001; 4(10):4-19; ISSN: 1512-519X;
* The Banking System Reform in The Federation of Bosnia-Herzegovina, Čičić Muris i Brkić Nenad, Editors; Transition in Central and Eastern Europe – Challenges of the 21st century: Conference proceedings: International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo ICES 2002. Sarajevo: Faculty of Economics; 2002; str. 231-239. {{ISBN|9958-605-37-6}}.

=== Međunarodni projekti ===
* Studija Strategija BiH u pristupanju WTO, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 1999;
* Studija Strategija ekonomskih odnosa BiH sa EU, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 1999;
* Studija Strategija vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,1999;
* Izvještaj o konkurentnosti BiH, Svjetski ekonomski forum, Švicarska,2000;

=== Domaći i istraživački projekti ===
* Studija "Analiza uvođenja poreza na dodatnu vrijednost - PDV", ''2003. god., Instituta Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Privredna komora FBiH.''
* Studija "Analiza poreza na dobit gospodarskih društava", '' 2003. god., Instituat Ekonomskog fakulteta Sarajevo i Privredna komora FBiH.''
* Studija „Analiza porez na dohodak građana", '' 2003. god. za potrebe Institut a Ekonomskog fakulteta Sarajevo i Privredna komora FBiH.''
* Studija Mjere ekonomske politike u FBiH za 2001. godinu;
* Studija Makroekonomska vizija razvoja federacije BiH – strateški ciljevi i globalne aktivnosti;
* Studija Program mjera i aktivnosti za poticanje zapošljavanja u FBiH;
* Studija Novčani poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2002. godinu sa osvrtom na indirektne poticaje;
* Analiza Mjere ekonomske politike federacije BiH za narednih osam godina (2003-2010), sa posebnim osvrtom na 2003. godinu.
* Studija „Analiza posebnih poreza na promet (akcize)“, ''2003. god. Privredna komora Federacije BiH.''
* Studija „Analiza neophodnosti osnivanja razvojne banke Federacije BiH“, '' 2003. god. Privredna komora Federacija BiH.''

== Kratki sadržaj najbitnijih autorovih knjiga ==

=== ''Pad kapitalizma i početak filantropizma''<ref name=":0" /> ===
Kroz svoj zadnji autorski rad, autor ukazuje da postojeća makroekonomska politika vodi svijet u daljnje zaostajanje siromašnih i nerazvijenih zemalja, ali istovremeno bogate i razvijene zemlje postaju još bogatije.

Makroekonomska politika mora doživjeti korjenite i suštinske promjene. To se, prije svega, odnosi na monetarno-kreditnu politiku, ukidanje štampanja dolara i eura bez pokrića, poresku politiku, uspostavljanje minimalnih i maksimalnih nadnica i progresivno oporezivanje visokih primanja vlasnika kapitala, supermenadžera i sl. U knjizi obrađuje pojam "filantropizam" kao novi društveni sistem koji će naslijediti kapitalizam. Ukazuje na potrebu za formiranjem i uspostavljanjem novih svjetskih "filantropskih" financijskih i trgovinskih institucija, kao i ukidanje Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Postavljaju se ekonomske teorije o osnovnim makroekonomskim i mikroekonomskim rješenjima u filantropizmu, ali autor ostavlja budućim ekonomskim teoretičarima filantropizma da detaljno razrade sva predložena rješenja koja su sasvim drugačija i neuobičajena u kapitalističkoj ekonomskoj misli.

=== ''Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom''<ref name=":1" /> ===
Ova knjiga predstavlja zbirku dokumenata vezanih za privredu BiH. Priloženi dokumenti su pisani u formi eseja o određenoj problematici, uz naglašavanje da su nastajali i pisani u proteklih 15 godina, uz precizno navođenje datuma nastanka. Pri kritičkoj ocjeni materijala treba uzeti u obzir obim znanja i činjenica dostupnih u trenutku pisanja određenih eseja.

Vrijednost ove zbirke dokumenata je u činjenici da je autor u proteklih dvadesetak godina ukazivao na stanje privrede u BiH i predlagao određena rješenja kojima bi se saniralo postojeće negativno stanje. Predložene mjere se u potpunosti aktuelene, odnosno mogu se i danas primijeniti jer, nažalost, stanje u privredi u proteklom periodu se nije popravilo nego se i pogoršalo.

Drugi dokumenti u ovoj zbirci su izvodi iz raznih arhiva, časopisa, interneta i portala, pri čemu se precizno navode izvor dokumenta i datum njegovog nastajanja.

Autor je u cijelosti pravilno detektirao probleme i predlagao najave kako se pojedini problem može riješiti.

=== ''Prodaja i prodajni menadžment'' ===
Knjiga je struktuirana u tri dijela.

* ''Prvi dio'' obrađuje osnovna načela o prodaji i prodajnom menadžmentu. U knjizi se obrađuje funkcija prodaje i njena uloga u marketing koncepciji poslovanja. Takođe, obrađuju se osnovne zadaće prodajnog menadžmenta i odnosi sa ostalim menadžmentima u kompaniji.
* ''Drugi dio'' knjige tretira prodaju i njeno mjesto u marketingu sa aspekta odnosa sa svakim od elemenata marketinga. Ukazuje se na razvoj tržišta, a time i na razvoj prodaje. Posebno se obrađuju odnosi prodaje i asortimana, prodaje i promocije, prodaje i distribucije, kao i prodaje i politike cijena.

Posebno se obrađuje prodaja kao pokretač životnog ciklusa kompanije, institucijski oblici prodaje kao i utjecaj prodaje na financijske pokazatelje poslovanja.

U ovom dijelu knjige daje se cjeloviti pristup marketing konceptu poslovanja, ali uvijek posmatrano sa aspekta prodaje, kao jednog od elemenata promocijskog mix-a, odnosno marketing mix-a.

* ''Treći dio'' posvećen je prodajnom menadžmentu. U ovom dijelu obrađeni su elementi menadžmenta primijenjeni na prodaju. Obrađuje funkcije prodajnog menadžmenta, a to su: planiranje prodaje, organiziranje prodaje, ljudski resursi u prodaji, rukovođenje prodajom i kontrola prodaje.

Posebno se ukazuje na karakteristike zaposlenih u prodaji, kao i obrazovanje tih kadrova i njihovo nagrađivanje. U suštini, posmatraju se ljudski resursi u prodaji, odnosno prodajni menadžment kao motorna snaga koja pokreće kompaniju, ali i znatno utječe na rentabilnost poslovanja kompanije.

=== ''Ekonimika trgovinskog poduzeća'' ===
Autor proučava poduzeće i njegovu djelatnost, ali uvijek sa aspekta prihoda i rashoda, odnosno s jedne strane koristi za poduzeće, a s druge strane uloga koji se daje za ostvarivanje određene koristi.

Proučavanje ekonomike trgovinskog poduzeća su poslovni procesi, sredstva poduzeća, interni i eksterni odnosi kao i veze na tržištu, ali uvijek sa aspekata od kojih polazi ekonomika poduzeća, tj. od prihoda i rashoda (koristi i žrtava), odnosno od ulaganja u proces prometa i rezultata tog procesa prometa.

Ekonomika trgovinskog poduzeća obuhvaća opće probleme, dok pojedine druge znanstvene oblasti obuhvaćaju uže i pojedinačne probleme (politika cijena, knjigovodstvo, teorija troškova, marketing i sl.) u poslovanju poduzeća. Veza između ekonomike i drugih znanosti koje se bave poslovanjem poduzeća je uska i često je teško povući granicu i naći razliku. Međutim, ekonomika ima temeljni zadatak naći optimalni odnos između prihoda i troškova, gdje će pozitivna razlika biti najveća. Prema tome, neće uvijek biti cilj ekonomije naći najniže troškove ili najviše prihode. Cilj je obično i najčešće iznaći najveću pozitivnu razliku između prihoda i rashoda bez obzira na kojoj razini prihoda ili rashoda taj cilj postignemo.

=== ''Marketing trgovinskog poduzeća'' ===
Autor proučava primjena marketinga u trgovinskim poduzećima, detaljno se analiziraju elementi marketinga trgovinskog poduzeće (politika asortimana, promocija, distribucija, cijene i politika cijena).

Obtađuje se pristup rješavanju problema vezanih između potrošača i proizvođača. Marketing je filozofija poslovanja poduzeća, koje je okrenuto prema tržištu sa željom da se istraži tržište, izabere ciljno tržište, utvrde potrebe i želje kupaca odnosno potrošača kako bi se putem razmjene realizirao proces kupoprodaje i zadovoljile potrebe kupaca uz rentabilno poslovanje.

=== ''Menadžment trgovinskog poduzeća'' ===
Autor znanstveno, stručno i detaljno obrađuje osnovne funkcije menadžmenta u trgovinskom poduzeću. Menadžment trgovinskog poduzeća obuhvata pet funkcija: planiranje, organiziranje, ljudski resursi, rukovođenje i kontrola poslovanja trgovinskog preduzeće. Obrađuje proces djelovanja u kojem pojedinci i skupine nastoje efikasno ostvariti postavljene ciljeve poslovanja.

=== ''Poslovanje ugostiteljskog poduzeća'' ===
Autor obrađuje ukupnost poslovanja ugostiteljskog poduzeća gdje teorijski i praktično ukazuje kako ugostiteljsko poduzeće može uspješno poslovati.

Obrađuje:
* ekonomiku ugostiteljskog poduzeća (sredstva, troškovi, obim prodaje, prihodi, finacijski rezultat poslovanja i mjerila uspješnosti poslovanja).
* marketing ugostiteljskog poduzeća (proizvod ugostiteljstva, promocija, distribucija, cijena ugostiteljskih usluga),
* menadžment ugostiteljskog poduzeća sa akcentom na planiranje i organiziranje poslovanja, ljutske resurse, i kontrola poslovanja.

== Izvori ==
{{izvori}}
* https://www.docdroid.net/GzJ3sre/pad-kapitalizma-i-pocetak-filantropizma.pdf
* https://static.klix.ba/download/privreda-bih.pdf
* https://www.klix.ba/biznis/privreda/nikola-grabovac-svjetska-banka-ima-tajni-cilj-da-razori-bosnu-i-hercegovinu/151216099
* https://static.klix.ba/download/privreda-bih.pdf
* https://www.youtube.com/watch?v=hm0zNeXmpY8
* https://www.youtube.com/watch?v=aNuoMryWBoo
* http://www.dragas.biz/nikola-grabovac-nezaposlenost/
* http://tuzlanski.ba/ekonomija/nikola-grabovac-stampajmo-konvertibilnu-marku-tvrdim-da-je-trenutno-to-zdravija-valuta-od-dolara-i-eura-video/
* http://tv1.ba/video/gost-dnevnika-nikola-grabovac/
* http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-privatna-i-javna-preduzeca<nowiki/>http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Nikola-Grabovac-Prijeti-nam-sudbina-Titanika/34490
* http://www.bhrt.ba/bhr1-emisije/intervju-prof-dr-nikola-grabovac/
* http://kliker.info/prof-dr-nikola-grabovac-kapitalizam-nas-vodi-u-rat-vrijeme-je-za-filantropizam/
* http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-prijeteci-dugovi
* http://bportal.ba/nikola-grabovac-kapitalizmu-je-dosao-kraj-13-bogatih-porodica-vodi-ilegalnu-svjetsku-vladu/
* http://depo.ba/clanak/141070/nikola-grabovac-pojasnjava-trikove-bh-vlasti-kako-se-lako-milion-nezaposlenih-pretvara-u-zaposlene
* https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/umro-je-nikola-grabovac/365100

{{GLAVNIRASPORED:Grabovac, Nikola}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici]]
[[Kategorija:Ekonomisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]]
[[Kategorija:Ministri]]

Nikola Grabovac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica