Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:42:22Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Nikola Božidarević'''-->{{dz\|[[Nikola Božidarević (profesor)]]}}		<!--'''Nikola Božidarević'''-->{{dz\|[[Nikola Božidarević (profesor)]]}}
	{{~~Likovni~~ umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Nikola Božidarević		\|ime = Nikola Božidarević
	\|period = [[Rana renesansa]]		\|period = [[Rana renesansa]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T06:01:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Nikola Božidarević (profesor)]]}}
{{Likovni umjetnik
|ime = Nikola Božidarević
|period = [[Rana renesansa]]
|slika = Nicolò Raguseo - Trittico Chiesa Domenicani Ragusa.png
|veličina = 300px
|opis = <center>Triptih u kapeli obitelji Bundić (de Bonda) u [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanskom samostanu u Dubrovniku]]
|rođenje = oko [[1460.]], [[Kotor]] ?
|smrt = oko [[1518.]], [[Dubrovnik]]
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa = [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]]
|utjecao = [[Mihajlo Hamzić]]
|utjecali = [[Vittore Carpaccio]], braća Crivelli, [[Pietro Perugino]], [[Pinturicchio]]
|djela = ''Triptih u kapeli obitelji Bundić<br>Navještenje<br>Poliptih Bogorodica i sveci<br>Oltarna slika obitelji Đorđić''
}}
'''Nikola Božidarević''' ([[latinski|lat.]] ''Nicolaus Rhagusinus'') poznat u Italiji i kao '''Nicolò Raguseo''' (vjerojatno [[Kotor]] oko [[1460.]] - Dubrovnik [[1517.]]) bio je najveći [[dubrovačka Republika|dubrovački]] i hrvatski slikar na prijelazu iz [[gotika|gotike]] u [[renesansa|renesansu]].

==Životopis==
Sin slikara Božidara Vlatkovića iz [[Slano]]g, vjerojatno je rođen u [[Kotor]]u ([[Crna Gora]]) oko 1460. godine<ref>Sanja Cvetnić, ''[http://hart.hr/uploads/documents/360.pdf Božidarevićev Triptih obitelji Bundića i ikonografija Marije u Suncu]'', Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti</ref>. Spominje se 1475. kao izvođač freski u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]], a 1476. kao učenik slikara Petra Ognjanovića iz čije radionice 1477. godine polazi na nauk u [[Venecija|Veneciju]]. Poslije dužeg boravka u Italiji ponovno se javlja u [[Dubrovnik]]u 1494. godine gdje zajedno s ocem sklapa ugovor za [[poliptih]] na Gradićevu oltaru u [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dubrovačkoj dominikanskoj crkvi]]. U suradnji s ocem, 1495. godine slika i poliptih za franjevačku crkvu u [[Cavtat]]u. Prvi samostalni ugovor sklapa 1497. za izradu poliptiha na oltaru obitelji Gradić u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]]. God. 1502., uzima pomoćnika u radionici, a 1504. slika veliki trodijelni oltar-relikvijar u crkvi Sv. Marije Velike, 1508. manji oltar u crkvi Sv. Nikole. Potom 1510. slika i četvrti veliki oltar u katedrali, te prima narudžbu za sliku sv. Jeronima u dvorani Kneževa dvora. Za obitelj Gradić slika niz djela i poliptih za oltar Sv. Josipa u katedrali, no u tome ga radu prekida smrt 1518. god.<ref>''Hrvatska likovna enciklopedija 1. A-B'', gl. ur. Željko Domljan, [[Vjesnik]] d.d., [[Zagreb]], 2005., str. 114.-116. {{ISBN|953-98026-3-6}}</ref>

Iz njegove opruke je izašlo na vidjelo kako je uspio skupiti poprilično bogatstvo za svoje vrijeme koje je iznosilo 30 zlatnih dukata i veliku zbirku medalja. Nikad se nije ženio, vjerojatno zato što je cijeli život ostao jako vezan za oca koji ga je nadživio.

==Djela==

Sačuvana su samo četiri Božidarevićeva djela i jedno djelo njegove radionice:
* Triptih u Bundićevoj kapeli dominkanskog samostana u Dubrovniku ima zlatnu pozadinu i oblik triptiha lokalne tradicije, ali i renesansnu perspektivu, simetričnost kompozicije i plastičnost likova. Po vjernom prikazu Dubrovnika kojega u rukama drži [[Sveti Vlaho|sv. Vlaho]] na bočnom panelu triptiha, slika je datirana u početak 16. st.
* „Gospa među svecima”, [[oltar]]na slika obitelji Đorđić u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku, je prvi prikaz motiva ''»sacra conversazione«'' („Sveti razgovori”) s likovima Gospe, sv. Julijana, sv. Jakova i minijaturnim pokleklim donatorom, te zabatom s prikazom „[[Pieta|Oplakivanja Krista]]” nad glavnom kompozicijom.
* „[[Blagovijest]]” za dominikansku crkvu u Lopudu (danas u zbirci dominikanskog samostana u Dubrovniku), je prva slika u Hrvatskoj gdje su likovi smješteni u pejzaž. Tu sliku koju je slikao oko 1513 potpisao je kao ''Nicolaus Rhagusinus''<ref>Marko Tokić, ''[http://hrcak.srce.hr/file/26234 Broj u slikarstvu Nikole Božidarevića]'', Filozofska istraživanja, Vol.27 No.2, Filozofski fakultet sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, rujan 2007.</ref>. Također je zanimljivo podnožje slike s prikazom Kolendićeva jedrenjaka i biblijskih prizora, te prizori iz života naručitelja i lopudskih dominikanaca na bočnim poljima.
* Poliptih u crkvi na Dančama sa središnjim likom Gospe s Djetetom među anđelima i likovima [[Grgur VII.|sv. Grgura]] i [[Sveti Martin|sv. Martina]] s prosjakom na bočnim poljima. Osobito je zanimljiv detalj na prizoru sv. Martina koji nosi mač s odrazom Kristova lica. Naime, raskošno odjeven vitez na konju, sv. Martin, reže dio plašta i daje siromahu, a autorovo majstorstvo otkriva kako se u oštrici mača ogleda glava prosjaka, koji je zapravo Krist, što se vidi po aureoli (po nekima to je autorov autoportret)<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23092&pregled=1&datum=12.12.2008%208:35:23 Sudbina jadranskoga i panonskog kulturnog kruga], culturenet.hr, Preuzeto 28. rujna 2012.</ref>.
* Triptih u franjevačkoj crkvi na Lopudu iz 1513. godine je djelo njegove radionice jer nosi očite odlike njegova stila, ali ne i njegovu izrvsnost obrade.

Na njegovo slikarstvo su najviše utjecali slikari [[rana renesansa|rane renesanse]] [[Vittore Carpaccio]], braća Crivelli, [[Pietro Perugino]] i [[Pinturicchio]], a njega je najviše slijedio dubrovački slikar [[Mihajlo Hamzić]]. U svojim slikama Božidarević je ostvario sintezu domaće slikarske tradicije i novih kompozicijskih i kolorističkih kvaliteta. Iz njegovih djela mjestimice zrači duh i vizija [[renesansa|renesanse]] i predstavljaju jedno od najvrijednijih cjelina starog hrvatskog slikarstva.

==Izvori==
{{izvori}}
*Karlo Kovač: ''Nikolaus Ragusinus und seine Zeit, Archivalische Beiträge zur Geschichte der Malerei in Ragusa im XV. und der ersten Hälfte des XVI. Jahrhunderts '', u: Jahrbuch des kunsthistorischen Institutes der k. k. Zentral kommission für Denkmalpflege (Beiblatt), XI. 1917.
*Kruno Prijatelj: ''Dubrovačko slikarstvo XV–XVI stoljeća '', Zagreb, 1968.
* Joško Belamarić, ''Nikola Božidarević'' u djelu ''Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage'', ur. John Julius Norwich, Frances Lincoln Limited, London 2009., str. 110.-121., {{ISBN|978-0-7112-2921-1}}
* Robin Harris, ''Storia e vita di Ragusa - Dubrovnik, la piccola Repubblica adriatica'', Santi Quaranta, Treviso 2008., str. 279-283.

==Poveznice==
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Renesansa|Renesansa u Hrvatskoj]]
* [[Dubrovačka republika]]

{{GLAVNIRASPORED:Božidarević, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski renesansni slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]

Nikola Božidarević - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica