WikiSysop: bmz

2022-03-20T09:35:40Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikola Andrić'''-->'''~~Nikola Andrić''' ([[Vukovar]], [[5. prosinca]] [[1867.]] - [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[filolog]], [[dramaturg]], [[novinar]], [[feljton]]ist, [[leksikograf]] i [[kazalište\|kazališni]] djelatnik.		Nikola Andrić''' ([[Vukovar]], [[5. prosinca]] [[1867.]] - [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[filolog]], [[dramaturg]], [[novinar]], [[feljton]]ist, [[leksikograf]] i [[kazalište\|kazališni]] djelatnik.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T09:29:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nikola Andrić''' ([[Vukovar]], [[5. prosinca]] [[1867.]] - [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[filolog]], [[dramaturg]], [[novinar]], [[feljton]]ist, [[leksikograf]] i [[kazalište|kazališni]] djelatnik.

== Životopis ==
Nikola Andrić rodio se u Vukovaru 1867. godine. Rodio se u obitelji oca Mate, remenara i suca i majke Julijane Andrić (rođ. Mađarević). Pučku školu pohađao je u rodnome gradu (1874.-1879.),<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=585 Andrić, Nikola], [[Nedjeljko Mihanović]] (1983.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.</ref> a gimnaziju u Osijeku (1879.-1887.).<ref name="Branič">Nikola Andrić, ''Branič jezika hrvatskoga'', prijetisak 2. izd. iz 1911., Pergamena, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6576-00-7}}, str. 151.-152.</ref> Studirao je [[slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u (1887.-1889.) i [[romanistika|romanistiku]] u [[Pariz]]u (1889.-1891.), a u doktora filologije promoviran je [[1897.]] godine, na osnovi rada iz [[1892.]] godine, ''Prijevodna beletristika u Srba od god. 1777-1847'',<ref name="Branič"/> u Beču. Državni profesorski ispit iz [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] i [[Francuski jezik|francuskoga jezika]] položio je [[1894.]] godine. Bio je dramaturg (1894.-1898. i 1901.-1907.) i [[intendant]] [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] (1920.). Zajedno sa [[Stjepan Miletić|Stjepanom Miletićem]] [[1898.]] godine utemeljio je zagrebačku glumačku školu. Godine [[1907.]] jedan je od osnivača i prvi upravitelj [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta]]. U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] bio je pomoćnik ministra nastave [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] (1925.-1926.).<ref name="Branič"/> Od [[1909.]] do [[1913.]] godine bio je član redakcije ''Narodnih novina'' gdje je uređivao prosvjetnu rubriku i feljton te pisao tekstove o kazalištu i novim knjigama.<ref name="exlibris">[http://www.exlibris.hr/sta-biljeske.pdf ''Šta je šta...'', Bilješke o autorima], exlibris.hr, pristupljeno 31. srpnja 2012.</ref>

U mirovinu je otišao [[1927.]] godine. Umro je u Zagrebu, 1942. godine, a pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/?id=859&pregled=1&datum=Tue%20Apr%2014%202020%2021:17:33%20GMT+0200%20(Central%20European%20Summer%20Time) Gradska groblja Zagreb - Značajne osobe - abecedni popis: A], gradskagroblja.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
U književnosti stekao je velike zasluge ne samo kao raznorodni pisac, nego i organizatorskim sposobnostima i pokretačkim, osobito nakladničkim zamislima. Pisao je feljtone, putopise i književno-povijesne rasprave, a njegov ''Branič jezika hrvatskoga'' iz [[1911.]] godine važan je doprinos hrvatskom [[Jezično čistunstvo|jezičnom čistunstvu]]. U djelu ''Branič jezika hrvatskoga'' okupljeni su Andrićevi članci koje je objavljivao u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' pod nazivom ''Filološke sitnice''.<ref>[http://virtualna.nsk.hr/nikola-andric/1911/02/14/branic-jezika-hrvatskoga/ Branič jezika hrvatskoga], virtualna.nsk.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.</ref> Od [[1913.]] do [[1941.]] godine,<ref name="exlibris"/> gotovo trideset je godina izdavao ''Zabavnu biblioteku'' koja je u 603 zelena sveska podarila čitalačkoj publici mnoštvo dotad u nas nepoznatih vrijednih djela. U ''[[Zabavna biblioteka|Zabavnoj biblioteci]]'' objavio je većinu od četrdesetak knjiga svojih prijevoda.

== Djela ==
* ''U vagonu'', Zemun 1894. (pod [[pseudonim]]om ''Miloje Fruškogorac'')<ref name="exlibris"/>
* ''Spomen-knjiga Hrvatskoga zemaljskog kazališta, Zagreb 1895.
* ''Izvori starih kajkavskih drama'', Zagreb, 1901.
* ''Značenje Marka Marulića'', Zagreb, 1901.
* ''Iz ratničke književnosti hrvatske'', Zagreb, 1902.
* ''Život i književni rad Pavla Solarića'', Zagreb, 1902.
* ''Pod apsolutizmom. Historija šestoga decenija hrvatske književnosti (1850-1860.)'', Zagreb, 1906.
* ''Ženske pjesme (Romance i balade)'', (Ur.) 1909.
* ''Branič jezika hrvatskoga'', Zagreb, 1911., (2. izd. Zagreb, 1911., prijetisak 2. izd. Pergamena, Zagreb, 1997.)
* ''Ženske pjesme (Pričalice i lakrdije)'', (Ur.) 1914.
* ''Od Balkana do Montblanca. Putničke impresije.'', I-II., Zagreb, 1927.
* ''Ženske pjesme (Ljubavne pjesme)'', (Ur.) 1914.
* ''Šta je šta. Stvarni hrvatski rječnik u slikama. Priredili [[Iso Velikanović]] i Nikola Andrić'', Zagreb, 1938., (prijetisak, Zagreb, 2007.)
* ''Junačke pjesme (Uskočke i hajdučke pjesme)'', (Ur.) 1939.
* ''Junačke pjesme (Historijske, krajiške i uskočke pjesme)'', (Ur.) 1940.
* ''Haremske pričalice i bunjevačke groktalice'', (Ur.) 1942.

== Priznanja ==
* [[1927.]]: Prvi počasni građanin Grada Vukovara.<ref>[https://gkvu.hr/virtualna-izlozba-nikola-andric-parizanin-s-vuke/ Gradska knjižnica Vukovar: Virtualna izložba Nikola Andrić – Parižanin s Vuke], gkvu.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://virtualna.nsk.hr/nikola-andric/ Nikola Andrić – Parižanin s Vuke], virtualna.nsk.hr
* Vesna Vujić, [http://www.ffos.unios.hr/download/Vesna%20Vujic,%20Jezik%20i%20jezikoslovlje%20Nikole%20Andrica,%2012.%20studenoga%202014..pdf ''Jezik i jezikoslovlje Nikole Andrića''], Doktorski rad, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2014.
* Katica Čorkalo Jemrić, [https://www.matica.hr/kolo/319/svestrani-nas-vukovarac-nikola-andric-20819/ ''Svestrani naš Vukovarac Nikola Andrić (Vukovar, 5. XII. 1867. – Zagreb, 7. IV. 1942.)''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', br. 4, 2011.
* Ivana Gis, ''100 godina Andrićeva Braniča jezika hrvatskoga'' // ''Hrvatistika: studentski jezikoslovni časopis'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6584 sv. 5., br. 5.], 2011., str. 245.-247. {{Hrčak|id=121511}}

{{GLAVNIRASPORED:Andrić, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]

Nikola Andrić - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica