Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:12Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 102:		Redak 102:
	*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN\|978-953-268-004-1}}. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g. Tisak i uvez: DENONA. d.o.o., Zagreb.		*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN\|978-953-268-004-1}}. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g. Tisak i uvez: DENONA. d.o.o., Zagreb.

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}

	[[Kategorija:Kemijski elementi]]		[[Kategorija:Kemijski elementi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T08:49:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = nikal
|simbol = Ni
|redni_broj = 28
|kemijska_skupina = prijelazni metali
|grupa = 10
|perioda = 4
|blok = d
|izgled = srebrnasta, sjajna [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Nickel_electrolytic_and_1cm3_cube.jpg|200px]]
|gustoca = 8908
|tvrdoca = 638 MPa (HV), 700 MPa (HB), 4,0 ([[Mohsova skala]])
|atomska_masa = 58,96934(2)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 26,07
|taliste = 1455
|vreliste = 2913
|toplina_taljenja = 17,48
|toplina_isparivanja = 377,5
|EK1 = Argon
|EK2 = Ar
|e_konfiguracija = 3d8 4s2
}}

== Svojstva ==

Nikal je kemijski element 10. skupine periodnoga sustava elemenata. Srebrnastobijela, blistavo-sjajna i tvrda kovina. Plastičan je, žilav i teško taljiv metal. Postupcima plastične deformacije može se obrađivati u tanke folije, cijevi i vrpce. 
Slabo je feromagnetičan u rasponu od sobne temperature do 340 °C. Otporan je na koroziju u različitim sredinama, te na djelovanje atmosferskih plinova (na zraku sporo oksidira), vode, halogenih elemenata i sumpora na sobnoj temperaturi, a zagrijavanjem mu se reaktivnost povećava. Otporan je prema lužinama sve do 500 °C, u neoksidativnim kiselinama otapa se vrlo sporo, a u razrijeđenim oksidirajućim kiselinama brzo. 
Njegova katalitička aktivnost temelji se na lakoj apsorpciji (upijanju) veće količine plinova poput ugljikova monoksida (CO) i vodika (H2).
Tali se na temperaturi od 1450 °C.

== Rasprostranjenost i dobivanje ==

Nikal je po zastupljenosti 24. element u [[litosfera|litosferi]] s prosječnim sadržajem od 75 ppm. Prosječna koncentracija nikla u [[tlo|tlima]] iznosi 40 ppm, s velikim odstupanjima među tipovima tala, što najviše ovisi o karakteristikama [[matična podloga|matične podlog]]e. Tla na [[serpentin]]u mogu sadržavati nikla u koncentracijama od 100 ‐ 7000 ppm, dok je u ostalima uobičajeni raspon od 5 ‐ 500 ppm. Stabilni oblik nikla u tlu je [[oksidacijsko stanje]] +2; Ni2+ je gotovo podjednake [[elektronegativost]]i kao Cu2+, što mu uz elektronsku strukturu omogućava formiranje kompleksa s organskom tvari koji su po stabilnosti slični onima od Cu2+. Kao najmanji od prijelaznih metalnih kationa, Ni2+ se dobro uklapa u oktaedarska mjesta i koprecipitira sa željezovim i [[mangan]]skim oksidima u tlu.

Dobiva se iz sumpornih ruda ili elektrolizom sulfida.

{| class="prettytable centered"
|+ '''Proizvodnja nikla u svijetu [[2005.]]'''
|-- class="hintergrundfarbe6"
! Zemlja !! u tisućama tona !! % svjetske proizvodnje
|-
|align="left" | [[Rusija]]
|align="center" |300,7
|align="center" |23,4
|-
|align="left" | [[Australija]]
|align="center" |218,0
|align="center" |17,0
|-
|align="left" | [[Kanada]]
|align="center" |162,8
|align="center" |12,7
|-
|align="left" | [[Nova Kaledonija]]
|align="center" |111,9
|align="center" |8,7
|-
|align="left" | [[Indonezija]]
|align="center" |103,5
|align="center" |8
|-
|align="center" |''5 najvećih proizvođača zajedno''
|align="center" |''896,9''
|align="center" |''69,8''
|-
|align="center" |'''Ukupna svjetska proizvodnja'''
|align="center" |'''1.284,2'''
|align="center" |'''100,0'''
|}

== Biološki značaj ==

Nikal je esencijalni element prisutan u mnogim [[enzim]]ima. Dnevno bi ga trebalo minimalno unositi u količini 0,3 [[miligram]]a. Esencijalna uloga nikla u metaboličkim procesima viših biljaka otkrivena je relativno kasno u odnosu na druge do sada potvrđene esencijalne elemente. Premda se nikal, uz [[molibden]], smatra ultramikrohranivom, njegova se esencijalnost potvrđuje time što je funkcionalni element za djelovanje enzima [[ureaza|ureaze]] i u tim procesima ne može biti zamijenjen drugim elementom, kao što ni metabolizam uree ne može poprimiti drugi smjer. Njegova uloga u životinjskom i ljudskom organizmu još nije potpuno razjašnjena. Čini se da nedovoljna opskrba niklom može uzrokovati narušavanje strukture i uloge [[stanična membrana|stanične membrane]] i prekinuti metabolizam [[željezo|željeza]]. Sigurno je da je nikal toksičan za biljke i životinje izložene koncentracijama višima od prosječnih, a koje za ljude mogu biti i kancerogene.
Nikal se nakuplja u [[list|lišću]] i [[sjeme]]nju, a koncentracije ovog elementa u krmi i [[žitarica]]ma su slične. Biljke se razlikuju u pogledu osjetljivosti na nikal, a neke ga i pretjerano usvajaju ([[krstašica|krstašice]] i [[leguminoza|leguminoze]]). Suvišak nikla uvjetuje nedostatak željeza u izbojima, jer priječi njegovu translokaciju. Nikal porijeklom iz [[zrak]]a obično je koncentriran u izbojima. Nikal ima određenu ulogu u [[metabolizam|metabolizmu]] [[dušik]]a, posebice u leguminozama. Fitotoksične koncentracije nikla kreću se od 10 do 100 mg/g za pojedine biljne vrste. Simptomi fitotoksičnosti su: međuvenska [[kloroza]] mladih listova, sivo zeleno lišće i oštećenje [[korijen]]a.

== Uporaba nikla i važniji niklovi spojevi ==

Kako je izrazito otporan na koroziju, koristi se za galvansko prevlačenje drugih metala radi zaštite. 
Slitine nikla i [[Bakar (element)|bakra]] se koriste za izradu kovanog novca, pribora za jelo, itd. Nikal se također dodaje [[čelik]]u (za dobivanje visoko vijednih žilavih i čvrstih čelika) i drugim legurama da bi povećao njihovu otpornost na koroziju.

Upotrebljava se:

*za izradbu opreme u prehrambenoj i kemijskoj industriji,
*konstrukcijskih dijelova u brodogradnji,
*za elektrolitičko (niklanje) kovinskih predmeta,
*u proizvodnji alkalnih željezo-niklenih i nikal-kadmijevih akumulatora,
*u kemijskoj industriji kao katalizator u reakcijama hidrogenacije,
*u ortodonciji za izradu nikal-titan žičanih lukova (alergija na nikal je kontraindikacija za ortodontsku terapiju),
*za proizvodnju kompozitnih materijala (kermet),
*kao legirna kovina u proizvodnji nehrđajućih i vatrootpornih čelika (feronikal, invar), te ostalih slitina s izrazitim antikorozivnim (monel), vatrootpornim (hastelloy, incolloy), električnim, termoelektričnim (konstantan, nikrom, kalorit, kromel) i magnetnim svojstvima (permalloy, hipernik, perminvar, alniko).

=== Važniji niklovi spojevi: ===

*niklov klorid (NiCl2) je važan prenositelj klora u reakcijama u kojima sudjeluje klor i klorovodik),
*niklov(II) hidroksid (Ni(OH)2) se upotrebljava u alkalnim akumulatorima,
*niklov(II) nitrat (Ni(NO3)2) važna polazna sol i katalizator u proizvodnji akumulatora,
*niklov(II) oksid (NiO) se upotrebljava kao poluvodič u keramičkoj industriji, za proizvodnju boja, emajla i katalizatora,
*niklov(II) sulfat (NiSO4) se koristi za elektrolitičko niklanje, dobivanje katalizatora i u industriji akumulatora,
*niklov tetrakarbonil (Ni(CO)4) važan je za dobivanje čistoga nikla Mondovim postupkom i u organskim sintezama, itd..

== Izvori ==

*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g. Tisak i uvez: DENONA. d.o.o., Zagreb.

{{Wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Nikal - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica