Nikša Stančić - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 13:11, 4. siječanj 2026.

2026-01-04T13:11:36Z

←Starija inačica		Inačica od 4. siječanj 2026. u 13:11
Redak 1:		Redak 1:
	Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]),<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> suvremeni [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].		'''Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> – [[Zagreb]], [[2. siječnja]] [[2026.]]<ref name=SDotok>Split SD: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/otoci/otok-hvar-tuguje-umro-je-omiljeni-akademik-povjesnicar-koji-je-predavao-u-zagrebu-splitu-1528565 ''Otok Hvar tuguje, umro je omiljeni akademik, povjesničar koji je predavao u Zagrebu, Splitu... '']. Slobodna Dalmacija. 2. siječnja 2026. Pristupljeno 4. siječnja 2026.</ref>), suvremeni [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].

	==Životopis==		==Životopis==
Redak 19:		Redak 19:
	==Zanimljivost==		==Zanimljivost==
	* Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HAZU"/>		* Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HAZU"/>

			== Nagrade i priznanja ==
			Izabrane nagrade:
			* primljen u [[HAZU]] kao član suradnik
			* 2002.: Državna nagrade za znanost za djelo ''Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću''<ref name=SDotok/>

	==Izvori==		==Izvori==
Redak 25:		Redak 30:
	{{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}}		{{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}}

	[[Kategorija: Suvremeni hrvatski povjesničari]]		[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
			[[Kategorija:Životopisi, Stari Grad]]
			[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

WikiSysop: bmz

2022-03-20T09:58:41Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikša Stančić'''-->'''~~Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]),<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> suvremeni [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].		Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]),<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> suvremeni [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].

	==Životopis==		==Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:41:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]),<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> suvremeni [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]].

==Životopis==
Nikša Stančić rodio se u Starom Gradu, na [[Hvar]]u, [[1938.]]. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u [[Split]]u. Povijest je diplomirao [[1964.]] godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao [[1979.]] godine na Sveučilištu u [[Zagreb]]u. Izabran u zvanje redovitog profesora [[1991.]] godine. Od [[1971.]] godine zaposlen je na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], Odsjek za povijest.<ref name="HAZU"/> Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest.

==Znanstveno djelovanje==
Istražuje hrvatsku povijest novog vijeka u europskom kontekstu, napose problematiku modernizacije, nacije i nacionalizma, hrvatskog narodnog preporoda na sjeveru Hrvatske i jugu Hrvatske, točnije habsburškoj carskoj pokrajini Dalmaciji. Član suradnik [[HAZU]] - Razred za društvene znanosti je od [[2000.]] – [[2004.]] godine a redoviti je član od [[2004.]] godine.<ref name="HAZU"/>

Priredio je knjige: ''Josip Ante Soldo. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine'', (Zagreb, 2005.), ''Hrvatski državni sabor 1848.'', (suprir. [[Iskra Iveljić]], [[Josip Kolanović]]; uredio Josip Kolanović, Zagreb, 2001.), ''Mihovil Pavlinović u politici i književnosti'', (Zagreb, 1990.) i dr.

==Nepotpun popis djela==
* ''Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji: (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869)'', Zagreb, 1980.
* ''Gajeva "Još Horvatska ni propala" iz 1832-33: ideologija Ljudevita Gaja u pripramnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda'', Zagreb, 1989.
* ''Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja: okrugli stol, Krapina, 4. lipnja 1998'', Krapina, 1999.
* ''Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću'', Zagreb, 2002.
* ''Godina 1848. u Hrvatskoj: središnje državne institucije u transformaciji'', Zagreb, 2010.
* ''Povijest hrvatskoga grba: hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća'', (suautor Dubravka Peić Čaldarović), Zagreb, 2011.

==Zanimljivost==
* Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HAZU"/>

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}}

[[Kategorija: Suvremeni hrvatski povjesničari]]