Nijemci u Vojvodini - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-02-06T01:33:01Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 01:33
Redak 12:		Redak 12:
	Stariji doseljenički val je govorio [[Švapski jezik\|švapskim dijalektom]].		Stariji doseljenički val je govorio [[Švapski jezik\|švapskim dijalektom]].

	Broj [[Nijemci\|Nijemaca]] se povećavao i prirodnom [[germanizacijom]], ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao [[Francuzi]] iz [[Lotaringija\|Lotaringije]].		Broj [[Nijemci\|Nijemaca]] se povećavao i prirodnom [[germanizacijom]], ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao [[Francuzi]] iz [[Lotaringija\|Lotaringije]]. Isto tako, uz prirodne procese asimilacije u Mađare, porastom snažnog mađarskog nacionalizma nakon što je Vojvodina došla pod Ugarsku, odvija se i [[mađarizacija]] Nijemaca.

	Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama [[Odžaci (općina)\|Odžacima]] (68,9%), [[Vrbas (grad)\|Vrbasu]] (61,1%) i [[Apatin (općina)\|Apatinu]] (60,3%).		Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama [[Odžaci (općina)\|Odžacima]] (68,9%), [[Vrbas (grad)\|Vrbasu]] (61,1%) i [[Apatin (općina)\|Apatinu]] (60,3%).

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-02-06T01:30:22Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 01:30
Redak 41:		Redak 41:

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
			[[Nađa Higl]], [[Anica Nonveiller]], [[Đorđe Vajfert]], [[Adam Berenz]], [[Karl Breier\|Karl Breier (Dragoš Brajer)]], [[Milka Babović]]<ref>Po materi, koja je Njemica iz Srijema.</ref>, [[Toma Granfil]], [[Peter Egner]], [[Јоhann Ertl]], [[Ignaz Karl Soppron]] (Ignjat Sopron), [[Thomas Jung]], [[Adolf Kitl]], [[Julius Kleru]] (Ljubomir Klerić), [[Peter Kupferschmidt]], [[Michael Lindenschmidt]], [[Friedrich Lotz]], [[Helmar Müller]], [[Svetlana Moritz Miladić]], [[Stevan A. Söder]] (Stjepan Seder), [[Michael Servo]] (Mihalj Servo), [[Jimmy Stepanoff]], [[Ilija Fonlamov Francisković]], [[Filip Hilkene]], [[Robert Zollitsch]], [[Rita Špajzer]], [[Karl Schuch]], [[Kaspar Fischer]], [[Rudolf Doerfel]], [[Otto Alscher]], [[Anton Arnold (pjevač)\|Anton Arnold]], [[Jakob Awender]], [[Simon Wilhelm Bartmann]], [[Josef Beer (dužnosnik)\|Josef Beer]], [[Anton Berger (mučenik)\|Anton Berger]], [[Franz Čermak (mučenik)\|Franz Čermak]], [[Valentin Dupp]], [[Franz Ferch]], [[Matthias Giljum]], [[Georg Grassl]], [[Franz Hamm]], [[Robert Hammerstiel]], [[Anton Haug]], [[Reinhold Heegn]], [[Franz Hein (biskup)\|Franz Hein]], [[Peter Heinrich (političar, 1890.)\|Peter Heinrich]], [[Ferenc Herczeg]], [[Josef Janko (vođa etničke skupine)\|Josef Janko]], [[Peter Kausch]], [[Johann Keks]], [[Heinrich Knirr]], [[Ludwig Kremling]], [[Josias Kumpf]], [[Josef Lapp]], [[Nikolaus Lorenz]], [[Livius Maderspach]], [[Károly Molter]], [[Peter Müller (mučenik)\|Peter Müller]], [[Michael Rothen]], [[Josef Sayer]], [[Wilhelm Schäfer (mučenik)\|Wilhelm Schäfer]], [[Anton Scherer]], [[Josef Schmidt (mučenik)]], [[Josef Schramm (zemljopisac)\|Josef Schramm]], [[Hans Sonnleitner]], [[Adam Steigerwald]], [[Ottmar Strasser]], [[Andreas Varga (mučenik)\|Andreas Varga]], [[Peter Weber (mučenik)\|Peter Weber]], [[Ladislaus Michael Weifert]], [[Oscar Guttmann]], [[Rudolf Wegscheider]], [[Rudolf Payer von Thurn]], [[István Fiedler]], [[Janos Bartl]], [[Stephan Tull]], [[Jolan Rieger]], [[Wilhelm Keilbach]], [[Matthias Giljum]], [[Otto Alscher]], [[Anton Schwob]], [[Josef Sayer]], [[Robert Benz (glasovirač)\|Robert Benz]], [[Johann Eimann]], [[Josef Volkmar Senz]], [[Eleonora Wild]]
			<!-- probrati Kategorie:Jugoslawiendeutscher i po naseljima u vojvodini s de.wiki , Zrenjanin i dr. -->

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Stanje po popisima */

2026-02-06T00:25:19Z

Stanje po popisima

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:25
Redak 39:		Redak 39:
	*1981.: 3.808 (0,2%)		*1981.: 3.808 (0,2%)
	*2002.: 3.154 (0,16%)		*2002.: 3.154 (0,16%)

			== Poznate osobe ==

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 04:03, 1. prosinac 2025.

2025-12-01T04:03:37Z

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2025. u 04:03
Redak 50:		Redak 50:

	{{narodi u Vojvodini}}		{{narodi u Vojvodini}}
			[[Kategorija:Nijemci u Vojvodini\| ]]
	[[Kategorija:Nijemci u ~~Srbiji]]~~
	~~[[Kategorija:Vojvodina]]~~
	~~[[Kategorija:Etničke grupe Srbije~~]]

Suradnik10 u (test) 23:49, 16. prosinac 2024.

2024-12-16T23:49:52Z

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2024. u 23:49
Redak 1:		Redak 1:
	[[Nijemci]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina\|Vojvodini]] u [[Republika Srbija\|Republici Srbiji]].		'''Nijemci''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina\|Vojvodini]] u [[Republika Srbija\|Republici Srbiji]].

	== Jezik i vjera ==		== Jezik i vjera ==
Redak 12:		Redak 12:
	Stariji doseljenički val je govorio [[Švapski jezik\|švapskim dijalektom]].		Stariji doseljenički val je govorio [[Švapski jezik\|švapskim dijalektom]].

	Broj Nijemaca se povećavao i prirodnom [[germanizacijom]], ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao [[Francuzi]] iz [[Lotaringija\|Lotaringije]].		Broj [[Nijemci\|Nijemaca]] se povećavao i prirodnom [[germanizacijom]], ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao [[Francuzi]] iz [[Lotaringija\|Lotaringije]].

	Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama [[Odžaci (općina)\|Odžacima]] (68,9%), [[Vrbas (grad)\|Vrbasu]] (61,1%) i [[Apatin (općina)\|Apatinu]] (60,3%).		Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama [[Odžaci (općina)\|Odžacima]] (68,9%), [[Vrbas (grad)\|Vrbasu]] (61,1%) i [[Apatin (općina)\|Apatinu]] (60,3%).

WikiSysop: bmz

2022-03-20T09:29:40Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nijemci u Vojvodini'''-->'''~~[[Nijemci]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina\|Vojvodini]] u [[Republika Srbija\|Republici Srbiji]].		[[Nijemci]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina\|Vojvodini]] u [[Republika Srbija\|Republici Srbiji]].

	== Jezik i vjera ==		== Jezik i vjera ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T00:07:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''[[Nijemci]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]].

== Jezik i vjera ==
Govore [[srpski jezik|srpskim jezikom]], a znanje njemačkog je iz čisto ekonomskih razloga. Po vjeri su rimokatolici i protestanti.

== Naseljenost ==
Prema popisu iz 2002. <ref>[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/Zip/NEP1.pdf Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na ćirilici - pdf]</ref><ref>[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/en/Zip/CensusBook1.pdf Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na engleskom - pdf]</ref>. u Vojvodini je živjelo 3.154 Nijemca.

== Povijest ==
Na područje današnje Vojvodine su u najvećem broju došli nakon što je oslobođena od [[Tursko Carstvo|Turaka]], a osobito za vrijeme kolonizacija u 18. st. što su ih planski sprovodili habsburški vladari.

Stariji doseljenički val je govorio [[Švapski jezik|švapskim dijalektom]].

Broj Nijemaca se povećavao i prirodnom [[germanizacijom]], ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao [[Francuzi]] iz [[Lotaringija|Lotaringije]].

Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama [[Odžaci (općina)|Odžacima]] (68,9%), [[Vrbas (grad)|Vrbasu]] (61,1%) i [[Apatin (općina)|Apatinu]] (60,3%).

Krajem i nakon Drugog svjetskog rata se znatno smanjio broj Nijemaca. Razlozi su višestruki: poginuli kao vojnici, prebjezi pred novom vlašću (oko 250.000), umrli u radnim logorima, osvetnička smaknuća (i krivih i nedužnih) prigodom oslobađanja zemlje, deportacije i kasnija iseljavanja, povratak asimiliranih obitelji izvornoj nacionalnosti (radi sigurnosti i izbjegavanja progona, ali i radi osiguravanja napretka u novom sistemu) kod obitelji kod kojih je postojalo sjećanje na stari identitet kao i etnička mimikrija. Kod potonje su brojni Nijemci se izjasnili Hrvatima ili Mađarima.

Na opustjela imanja Nijemaca su u razdoblju od 1945.-1950. za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije Vojvodine]] doseljeni pripadnici jugoslavenskih konstitutivnih naroda iz svih republika prema određenim kvotama i to iz pasivnih krajeva. Najveći udio među novonaseljenima su imali Srbi, zatim su slijedili Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Muslimani te Slovenci.

== Kultura ==
Danas izlazi dvomjesečnik [[Fenster]] u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]].

1996. je godine [[Rudolf Weiss]] osnovao [[Njemački narodni savez, Subotica|Njemački narodni savez]], kulturnu udrugu Nijemaca sa sjedištem u Subotici.<ref name="Weiss">(srpski) [http://www.subotica.info/2013/01/17/o-nasim-backim-nemcima Subotica.info] O našim, bačkim Nemcima, razgovarao Darko Kovačević, 17. siječnja 2013.</ref> 18. veljače 2013. bit će svečana promocija subotičkog njemačkog udruženja ''Maria Theresiopolis'', osnovanog nešto prije te prvog broja lista ovog udruženja, novine ''Guck mal'', u Čitaonici subotičke Gradske knjižnice, a na promociji će biti njemački zbor ''Regenbogen'', djeca iz dječjih vrtića i osnovnih škola, te klaviristica [[Tara Glončak Karapandžić]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=15838 Promocija Njemačkog udruženja «Maria Theresiopolis» iz Subotice] [[Radio Subotica]] na hrvatskom, Vijesti - uskoro, nadnevak pristupanja stranicama 12. veljače 2013.</ref>

Od 1998. na [[Radio Subotica|Radiju Subotici]] emitira se jednosatna emisija na njemačkom jeziku ''Unsere Stimme''.<ref name="Weiss"/>

== Stanje po popisima ==
*1880.: 285.920 (24,4%). Bili su 2. po brojnosti zajednica, iza Srba.
*1890.: 321.563 (24,2%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
*1900.: 336.430 (23,5%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
*1910.: 323.779 (21,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
*1921.: 333.272 (22%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
*1931.: 343.000 (21%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
*1941.: 318.259 (19,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara. Podatci su kombinirani sa podatcima iz 1931. za Banat i Srijem.
*1948.: 31.821 (1,9%). Bili su 6. po brojnosti zajednica.
*1971.: 7.243 (0,4%)
*1981.: 3.808 (0,2%)
*2002.: 3.154 (0,16%)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php/Neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini_nad_Podunavskim_%C5%A0vabama Glas Koncila] Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama
*[http://www.read-all-about-it.org/genocide/table_of_contents.html Genocide of The Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948]
*(srpski) [http://www.gradsubotica.co.rs/guck-mal/ Grad Subotica] Guck mal
*Mihael Antolović: [http://hrcak.srce.hr/file/100790 Prikaz knjige Zorana Janjetovića ''Nemci u Vojvodini''], [[ČSP]], br. 3., Zagreb, 2010., str. 927.-929.

{{narodi u Vojvodini}}

[[Kategorija:Nijemci u Srbiji]]
[[Kategorija:Vojvodina]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]