Suradnik10: /* Domovinski rat */

2026-04-26T18:46:27Z

Domovinski rat

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2026. u 18:46
Redak 45:		Redak 45:
	Nakon toga slijedio je njegov ratnički angažman u dubrovačkoj okolici i [[Čepikuće\|Čepikućama]]. Imenovan je prvim zapovjednikom južnog bojišta, a koncem listopada 1991. ga se promiče u čin [[brigadir]]a [[HV]]-a.		Nakon toga slijedio je njegov ratnički angažman u dubrovačkoj okolici i [[Čepikuće\|Čepikućama]]. Imenovan je prvim zapovjednikom južnog bojišta, a koncem listopada 1991. ga se promiče u čin [[brigadir]]a [[HV]]-a.

	Osnovao je [[1. ~~bosansko-hercegovački~~ korpus Kralj Tomislav\|dragovoljačke pukovnije "Kralj Tomislav"]], kasnije preustrojenu u elitnu [[HVO]] [[PPN Ludvig Pavlović\|postrojbu "Ludvig Pavlović"]], i "Crvenkapice", koja se kasnije preustrojila u elitnu HVO postrojbu "[[Nahid Kulenović]]", čiji su bojovnici, njih 160, otvorili obruč oko [[Goražde\|Goražda]] i ušli u taj grad. "Bojna Krajišnika" iz te pukovnije kasnije se pridružila obrani [[Bihać]]a.		Osnovao je [[1. bosanskohercegovački korpus Kralj Tomislav\|dragovoljačke pukovnije "Kralj Tomislav"]], kasnije preustrojenu u elitnu [[HVO]] [[PPN Ludvig Pavlović\|postrojbu "Ludvig Pavlović"]], i "Crvenkapice", koja se kasnije preustrojila u elitnu HVO postrojbu "[[Nahid Kulenović]]", čiji su bojovnici, njih 160, otvorili obruč oko [[Goražde\|Goražda]] i ušli u taj grad. "Bojna Krajišnika" iz te pukovnije kasnije se pridružila obrani [[Bihać]]a.

	Sredinom ožujka [[1992.]] godine promaknut je u čin [[general-bojnik]]a HV-a, u kojem je kasnije i umirovljen.		Sredinom ožujka [[1992.]] godine promaknut je u čin [[general-bojnik]]a HV-a, u kojem je kasnije i umirovljen.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T12:53:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir vojna osoba
|ime = Nijaz Batlak
|slika =
|opis =
|datum rođenja = 15. ožujka 1929.
|mjesto rođenja = [[Zvekovica]]
|datum smrti = 31. siječnja 1999.
|mjesto smrti = [[Zagreb]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime =
|nadimak = Daidža
|supruga =
|titule =
|knjige =
|služba = 1945. (Ustaška vojnica) 1991. - 1992. (Hrvatska vojska)
|čin = [[Datoteka:General bojnik.jpg|30px]] [[general-bojnik]]
|ratovi = [[Drugi svjetski rat]] [[Domovinski rat]]
|bitke = [[Bitka na Lijevča polju]] [[Bitka za Čepikuće]]
|vojska = [[Ustaška vojnica]] [[Hrvatska vojska]]
|rod = [[pješaštvo]]
|jedinice = [[1. bosansko-hercegovački korpus "Kralj Tomislav"]] [[Crvenkapice (HV)|''"Crvenkapice"'']]
|zapovijedao =
|odlikovanja =
}}

[[Datoteka:Nijaz Daidža Mirogoj lipanj 2008.jpg|mini|Grob Nijaza Daidže Batlaka]]

'''Nijaz Batlak Daidža''' (pseudonim: Mate Šarlija; [[Zvekovica]] pored [[Cavtat]]a, [[15. ožujka]] [[1929.]] – [[Zagreb]], [[31. siječnja]] [[1999.]]) bio je [[general]] u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatskoj vojsci]] tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1991.]] do [[1995.]] godine.

Poznat je kao osoba koji nije mnogo govorio o svojoj [[prošlost]]i, a i o događajima u sadašnjici je davao zagonetne i tajanstvene izjave, tako da je njegov životopis rekonstruiran prema izjavama i spoznajama njegovih suvremenika i poznanika. Važio je za iskrenu osobu, što je zajedno s njegovim djelima pridonijelo njegovom brzom stjecanju popularnosti kod šire javnosti još na početku Domovinskoga rata.

== Životopis ==
=== Mladost ===
Podrijetlom je iz istočne [[Bosna|Bosne]]. Rodio se kao '''Nijaz Batlak''' 15. ožujka 1929. godine, u Zvekovici kraj Cavtata, u Hrvatskoj. Otac Mehmed mu je bio član [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i nadzornik pruge na sarajevskom Alipašinom mostu.

Nadimak ''Daidža'' dobio je po ujaku (daidža)<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/02/02/ntem.htm ''Daidžin život za Hrvatsku''] - Osvrt od 2. veljače 1999. g.</ref> s kojim je provodio dječačke dane. Godine [[1945.]] bio je pripadnik u vojnim formacijama [[NDH]], te je sudjelovao u [[Bitka na Lijevča polju|bitci na Lijevče polju]].<ref>[http://www.hic.hr/dom/236/dom06.htm In memoriam preminulom general pukovniku hrvatske vojske Mate Šarliji Daidži], Hrvatski informativni centar</ref> Pred njegovim očima [[partizani]] [[Srbi]] mučili su njegovog oca. Potkovali su ga i takvoga ga bacili u jamu. Mladog Nijaza Batlaka poslali su u zatočeništvo u [[kakanj]]ski [[rudnik]] koji je onda bio partizanski logor na zlu glasu. Biva zatvoren do [[1956.]] godine u vojnom zatvoru u blizini [[Mostar]]a.

O njegovom bijegu iz [[SFRJ|Jugoslavije]], odlasku u [[Španjolska|Španjolsku]] gdje je završio vojnu akademiju, kao i emigrantskom životu u [[SAD]]-u se zna vrlo malo. Vjeruje se kako je bio ratnim [[plaćenik]]om u Južnoj Americi i na Bliskom istoku. U Americi je upoznao kasnijeg hrvatskoga predsjednika dr. [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]]. O tome je govorio: "''Pružali smo mu punu potporu i dali do znanja da cijelo iseljenišvo stoji uz njega. U njegovu sam ideju pomirbe svih Hrvata vjerovao kao u samog Boga.''"

Prigodom posjete [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] (predsjednika BiH u 1990-ih) [[Washington]]u '80-ih, Batlak je zajedno s [[Kerim Reis|Kerimom Reisom]] bio sudjelovao na skupu kojega je Izetbegović imao sa tamošnjim Hrvatima, [[Jugoslaveni]]ma i [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]. Oboje su se tada oštro suprotstavili Izetbegovićevu konceptu stvaranja [[Bošnjaci|bošnjačke]] nacionalnosti.

=== Domovinski rat ===
U Hrvatsku je došao [[1991.]] godine. Dočekao ga je [[Gojko Šušak]]. U veljači iste godine otišao je u [[Sarajevo]] jer je želio organizirati obranu Sarajeva. Potom je s lažnim identitetom ušao u [[Crna Gora|Crnu Goru]], odakle je snimao neprijateljske položaje i pregovarao s mjesnim Albancima u [[Bar (grad)|Baru]] i [[Ulcinj]]u.

Nakon toga slijedio je njegov ratnički angažman u dubrovačkoj okolici i [[Čepikuće|Čepikućama]]. Imenovan je prvim zapovjednikom južnog bojišta, a koncem listopada 1991. ga se promiče u čin [[brigadir]]a [[HV]]-a.

Osnovao je [[1. bosansko-hercegovački korpus Kralj Tomislav|dragovoljačke pukovnije "Kralj Tomislav"]], kasnije preustrojenu u elitnu [[HVO]] [[PPN Ludvig Pavlović|postrojbu "Ludvig Pavlović"]], i "Crvenkapice", koja se kasnije preustrojila u elitnu HVO postrojbu "[[Nahid Kulenović]]", čiji su bojovnici, njih 160, otvorili obruč oko [[Goražde|Goražda]] i ušli u taj grad. "Bojna Krajišnika" iz te pukovnije kasnije se pridružila obrani [[Bihać]]a.

Sredinom ožujka [[1992.]] godine promaknut je u čin [[general-bojnik]]a HV-a, u kojem je kasnije i umirovljen.

U svibnju [[1992.]] godine Mate Šarlija namjeravao je sa svojim postrojbama preko [[Igman]]a deblokirati Sarajevo. Uvjeren u svoje profesionalno ratničko iskustvo i sposobnost svojih vojnika, jamčio je da će za dva dana razbiti obruč oko [[Sarajevo|Sarajeva]]. Međutim, zapovjedništvo [[Armija BiH|Armije BiH]] zabranilo je [[HVO]]-u prolaz kroz [[Konjic]] i time spriječilo Šarlijine namjere. Izlika zapovjedništvu Armije BiH za to bila je "da ih ustaše neće oslobađati". No, general [[Martin Špegelj]] nakon rata tvrdio je kako se dogodilo drugačije tj. da se zapravo Šarlijina nedisciplinirana postrojba raspala do Konjica, a da se on morao vratiti na početni položaj sa šačicom ljudi. Također, rekao je kako je ''Daidža'' vojnički potpuno nesposoban.<ref>[http://savjest.com/kolumna.php?s_vjest_id=74&title=kolumne:kolumna:kako-je-izmisljen-hrvatski-vitez-daidza Kako je izmišljen »hrvatski vitez« Daidža]</ref>

Šarlija je uskoro u [[Ljubuški|Ljubuškom]] doživio [[promet]]nu nesreću iz koje je prošao s ozljedama. Zbog toga je premješten u Zagreb, u [[logistika|logistiku]].

=== Umirovljenje ===
Nakon što je potpisan [[Washingtonski sporazum]], vratio se u BiH, gdje je radio u diplomaciji. U Sarajevu je obnašao dužnost savjetnika za međunacionalne odnose u veleposlanstvu Republike Hrvatske.

Umirovljen je iza rata, [[30. listopada]] [[1996.]] godine. Umro je od teške bolesti 30. siječnja 1999.

Pokopan je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u uz najviše vojne i državne počasti i uz nazočnost brojnih vojnih i političkih dužnosnika, kao što su: tadašnji hrvatski veleposlanik u BiH Darinko Bago, general-pukovnik HV [[Ante Gotovina]], zamjenik ministra obrane RH general [[Krešimir Ćosić]], savjetnik Predsjednika RH za unutarnju politiku [[Ivić Pašalić]], predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost [[Ivan Jarnjak]] i ostali, a iz BiH general-pukovnik HVO-a Želje Šiljega, predsjednik [[HDZ BiH]] [[Ante Jelavić]] i ini. Od poznatih suboraca bio je [[Mirsad Bakšić]]. Izaslanik predsjednika RH bio je stožerni brigadir Živko Zrilić.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.hic.hr/dom/236/dom06.htm Dom i svijet]
*[http://www.hrt.hr/arhiv/99/02/04/HRT0030.html HRT]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.youtube.com/watch?v=iUuUv22nUjQ Video snimka Mate Šarlije]
*[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/286.pdf Daidžin ratni dokument od 7.06.1992.]
*[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/agresija_do_1992/315.pdf Daidžin ratni dokument od 7.06.1992.]
*[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/310.pdf Daidžin ratni dokument od 9.06.1992.]
*[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/472.pdf Daidžin ratni dokument od 12.07.1992.]

{{GLAVNIRASPORED:Šarlija, Mate}}
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Časnici HVO-a]]

Nijaz Batlak - Povijest promjena

Suradnik10: /* Domovinski rat */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica