https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=NezaposlenostNezaposlenost - Povijest promjena2026-08-04T16:07:53ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nezaposlenost&diff=7857&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-14T09:47:46Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Nezaposlenost'''-->[[Datoteka:Unemployment rate world from CIA figures2.PNG|mini|desno|400px|Nezaposlenost u svijetu 2006. [http://www.wikinerds.org/img/map/unemploy2004/ More information]]]<br />
'''Nezaposlenost''', u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani [[radnici]] koji su voljni raditi po [[nadnica]]ma koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.<br />
Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla.<br />
'''Stopa nezaposlenosti''' je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 16 i 65 godina). <br />
'''Apsolutnom nezaposlenošću''' nazivamo točan broj nezaposlenih osoba, a '''relativnom nezaposlenošću''' nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba.<br />
<br />
== Vrste nezaposlenosti ==<br />
<br />
Razlučujući strukturu današnjih tržišta rada, [[ekonomisti]] identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:<br />
* Frikcijska nezaposlenost<br />
* Strukturna nezaposlenost<br />
* Ciklička nezaposlenost<br />
<br />
=== Frikcijska nezaposlenost ===<br />
<br />
Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između [[regija]] i radnih mjesta ili kroz različite faze životnog ciklusa.<br />
Budući da frikciono nezaposleni radnici često mijenjaju radna mjesta ili traže bolja, drži se katkad da su oni '' dobrovoljno '' nezaposleni. Od tud proizlazi Dobrovoljna nezaposlenost<br />
<br />
=== Strukturna nezaposlenost ===<br />
<br />
Strukturna nezaposlenost označava [[raskorak]] između [[ponuda|ponude]] i [[potražnja|potražnje]] za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.<br />
<br />
=== Ciklička nezaposlenost ===<br />
<br />
Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja i [[output]] padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.<br />
<br />
Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:<br />
* Dobrovoljnu nezaposlenost<br />
* Prisilnu nezaposlenost<br />
<br />
=== Dobrovoljna nezaposlenost ===<br />
<br />
Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktualnim tržišnim nadnicama.<br />
<br />
=== Prisilna nezaposlenost ===<br />
<br />
Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.<br />
<br />
== Utjecaj nezaposlenosti ==<br />
<br />
I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenih [[tržišno gospodarstvo|tržišnih gospodarstava]]. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohotci ljudi se osipaju. Naravno, tijekom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove obiteljske živote .<br />
<br />
=== Ekonomski utjecaj ===<br />
<br />
Visoka nezaposlenost utječe na smanjenje BDP-a ([[Bruto domaći proizvod]]). Znači, tom prilikom ne koristimo [[resursi|resurse]] koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge, koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubitci u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubitci u suvremenoj [[ekonomija|ekonomiji]].<br />
<br />
=== Društveni utjecaj ===<br />
<br />
Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakav [[novac]] ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u [[škola|školi]]. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih [[bolest]]i, problema unutar [[obitelj]]i i raspada [[brak]]ova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope [[kriminalitet]]a i stope [[samoubojstvo|samoubojstava]].<br />
<br />
[[Kategorija:Makroekonomija]]</div>WikiSysop