https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Newtonov_reflektor 2026-08-07T13:46:18Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Newtonov_reflektor&diff=264259&oldid=prev 2021-10-28T09:14:50Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Newtonov reflektor&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:NewtonsTelescopeReplica.jpg|mini|desno|250px|Kopija Newtonovog reflektora iz 1672.]]<br /> <br /> [[datoteka:Dobson class.jpg|mini|desno|250px|Newtonov reflektor na jednostavnoj [[Azimutska montaža|azimutskoj montaži]].]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Newtonov reflektor&#039;&#039;&#039; se sastoji od široke, na jednom kraju otvorene [[cijev]]i koja na drugom kraju ima konkavno [[parabolično zrcalo]]. S tim zrcalom dobila bi se u blizini [[žarište|žarišta]] stvarna (realna) slika dalekog predmeta, od kojeg [[zraka|zrake]] [[svjetlost]]i dolaze u [[teleskop]]. Kako se između [[zrcalo|zrcala]] i žarišta nalazi malo [[ravno zrcalo]], nagnuto prema [[optička os|optičkoj osi]] za 45°, to se zrake na njemu odbijaju i dobijemo povećanu sliku koju promatramo pomoću [[okular]]a. [[Objektiv]] zrcalnog teleskopa je vrlo velik tako da slika ima veliku [[Svjetljivost|svjetloću]]. &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Reflektorski teleskop ==<br /> {{Glavni|Reflektorski teleskop}}<br /> <br /> Reflektorski teleskop je teleskop kojem je [[objektiv]] zrcalo (primarno [[zrcalo]]), a razlikuju se prema položaju i svojstvima sekundarnog zrcala i ostalih elemenata kojima se svjetlost dovodi u položaj povoljan za gledanje, snimanje (registriranje) ili spektralnu i polarizacijsku analizu svjetlosti. Tako postoje Gregoryjevi, Newtonovi, Cassegrainovi, Nasmythovi, Ritchey-Chrétienovi načini postave. Reflektori su najveći teleskopi jer su zrcala optički i mehanički pogodnija, upotrebljavaju se u infracrvenom, vidljivom i ultraljubičastom području, a na satelitima se rabe i za stvaranje slike rendgenskih izvora. Najveće cjelovito zrcalo promjera je 8 [[metar]]a, a mozaik-zrcalo sastavljeno od heksagonalnih elemenata promjera je 10 m ([[Teleskopi Keck]] na [[Havaji]]ma). Najveći je satelitski teleskop [[Hubbleov svemirski teleskop]], sa zrcalom promjera 2,4 m. Nove generacije teleskopa upotrebljavaju aktivnu optiku (dijelovi tankog ili mozaičnog zrcala pomiču se servo [[poluga]]ma radi podržavanja točnog oblika površine) i tzv. [[Adaptivna optika|adaptivnu optiku]] (optički se prate nehomogenosti u atmosferi pred teleskopom, a njihov se utjecaj u dijelovima sekunde kompenzira malim savitljivim zrcalom postavljenim na put zraka). Svojstva teleskopa znatno se poboljšavaju novim tehnikama detekcije (elektronički uređaj CCD, zapravo poluvodička fotografija) i računalnom obradbom slike, koja također omogućuje automatsko dobivanje podataka. Kombinacija refraktora i reflektora (Schmidtova i Maksutovljeva izvedba) omogućuje konstrukciju s velikim vidnim poljem, što je pogodno za astrografe, a imaju i široku primjenu kao teleobjektivi. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;astronomski instrumenti&#039;&#039;&#039;, [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Optički uređaji]]<br /> [[Kategorija: Teleskopi]]</div>

WikiSysop