WikiSysop: bmz

2022-03-20T08:33:59Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 08:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Neuroprijenosnik'''-->'''~~Neuroprijenosnici''' ('''neurotransmiteri''', NT) su [[kemija\|kemijske]] tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među [[neuron]]ima. Te tvari [[međustanična komunikacija\|prenose]] [[živčani impuls]] od stanice do stanice.<ref>[http://www.centarzdravlja.hr/rjecnik/neuroprijenosnik/ Centar zdravlja] Rječnik: Neuroprijenosnik (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref>		Neuroprijenosnici''' ('''neurotransmiteri''', NT) su [[kemija\|kemijske]] tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među [[neuron]]ima. Te tvari [[međustanična komunikacija\|prenose]] [[živčani impuls]] od stanice do stanice.<ref>[http://www.centarzdravlja.hr/rjecnik/neuroprijenosnik/ Centar zdravlja] Rječnik: Neuroprijenosnik (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref>

	Mogu biti inhibicijski (depolarizacijski) i facilitacijski (hiperpolarizacijski). Obično ih se u [[sinapsa\|sinaptičku]] pukotinu izluči previše, pa se procesom ponovne pohrane ponovno vraćaju u presinaptički mjehurić ili ih posebni [[enzimi]] razgrađuju. Višak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje.		Mogu biti inhibicijski (depolarizacijski) i facilitacijski (hiperpolarizacijski). Obično ih se u [[sinapsa\|sinaptičku]] pukotinu izluči previše, pa se procesom ponovne pohrane ponovno vraćaju u presinaptički mjehurić ili ih posebni [[enzimi]] razgrađuju. Višak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T08:02:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Neuroprijenosnici''' ('''neurotransmiteri''', NT) su [[kemija|kemijske]] tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među [[neuron]]ima. Te tvari [[međustanična komunikacija|prenose]] [[živčani impuls]] od stanice do stanice.<ref>[http://www.centarzdravlja.hr/rjecnik/neuroprijenosnik/ Centar zdravlja] Rječnik: Neuroprijenosnik (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref>

Mogu biti inhibicijski (depolarizacijski) i facilitacijski (hiperpolarizacijski). Obično ih se u [[sinapsa|sinaptičku]] pukotinu izluči previše, pa se procesom ponovne pohrane ponovno vraćaju u presinaptički mjehurić ili ih posebni [[enzimi]] razgrađuju. Višak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje.
Neuroprijenosnici se sintetiziraju u živčanim završetcima (sinaptičkim), u sinaptičkoj pukotini djeluju kao prenositelji električnih signala između neurona.

Neuroprijenosnike dijelimo u '''četiri osnovne skupine''': 

#'''[[acetilkolin|acetilkolin]]''' 
#'''[[monoamini]]''': katekolamini ([[adrenalin]], [[noradrenalin]] i [[dopamin]]), indolamin ([[serotonin]] i [[melatonin]]), i [[histamin]] 
#'''[[aminokiseline]]''': glutamat ili [[glutaminska kiselina]], [[GABA]] i [[glicin]] 
#'''[[peptidi]]'''
 
 

== Proces ==
Duž [[akson|aksona]] živčana stanica proizvodi i provodi akcijski potencijal. Potom prenosi preko sinapse signal otpuštajući neuroprijenosnike. To pokreće reakciju u drugom neuronu ili ciljnoj stanici (poput mišićne, većine egzokrinih i endokrinih stanica). Ovisno o neuroprijenosnici i receptorima na koje djeluje, ssignal može stimulirati ili inhibirati ciljnu stanicu. Većinu neuroprijenosnika sintetiziraju enzimi koje stvara tijelo živčane stanice. Neuroprijenosnici su smješteni u mjehurićima unutar živčanih završetaka. U jednom mjehuriću najčešće je nekoliko tisuća molekula i tu količinu nazivamo kvant.<ref name="MSD">[http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/neurotransmisija MSD priručnik dijagnostike i terapije] ''Neurotransmisija'', Placebo d.o.o. Split, 2014. (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref>

U trenutku kad akcijski potencijal dođe do terminalnog kraja aksona, akcijski potencijal on otvara aksonalne [[kalcijev kanal|kalcijeve kanale]]. Kad u akson uđe kalcij, posljedica je spajanje membrane mjehurića s membranom aksona. U tom spajanju membrana nastaju otvori kroz koje molekule neuroprijenosnika bivaju [[egzocitoza|egzocitozom]] izbačene u [[sinaptička pukotina|sinaptičku pukotinu]]. To otpušta neuroprijenosnike iz mjehurića. Element kalcij aktivira otpuštanje neuroprijenosnika u mjehurića u kojima se nalaze. Sinaptička pukotina ispunjena molekulama neuroprijenosnika sad je medij. Dio molekula se veže za postsinaptičke receptore te izaziva odgovor. Ostale su ponovno uvučene u akson. Nakon toga bivaju te pohranjene ili završavaju difundiranjem u okolno tkivo.<ref name="MSD"/>

Koliko će biti neuroprijenosnika u živčanim završetcima ne ovisi o aktivnosti samog živca u većini slučajeva. Količina se održava odnosno konstantnom mijenjanjem unosa prekursora neuroprijenosnika, a drugi način je promjena aktivnosti enzima koji sudjeluju u sintezi neuroprijenosnika.<ref name="MSD"/>

Proizvodnja presinaptičkih neuroprijenosnika ovisi o tome je li ih se stimulira, što smanjuje njihovu sintezu, dok nasuprot tome, blokada receptora može povećati sintezu presinaptičkih neuroprijenosnika.<ref name="MSD"/>

== Acetil - Kolin ==
{{glavni|Acetilkolin}}
ACh je jedan od najranije otkrivenih neurotransmitora. Glavna kolinergična jezgra (ona čiji neuroni izlučuju ACh) nalazi se u nucl. basalisu ili Meinetovoj jezgri koja je smještena ispod lentiformne jezgre. Izgleda da su neuroni ove jezgre uključeni u kognitivne funkcije [[mozak|mozga]]. Oštećenje nucl. basalisa povezano je sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolesti]]. Osim u nucl. basalisu, postoje još tri veće kolinergične jezgre u prednjem mozgu: medijalna spiralna jezgra, okomita dijagonalna jezgra i vodoravna dijagonalna jezgra.

[[Akson|Aksoni]] kolinergične jezgre iz nucl. basalisa inerviraju velika područja [[moždana kora|moždane kore]] i to posebno frontalni, temporalni i okcipitalni [[režanj]], a [[akson|aksoni]] iz septalne i dijagonalnih jezgri inerviraju [[hipokampus]] i medijalni [[korteks]].
ACh se izlučuje i u moždano deblo, u motoneuronima iz jezgara motornih moždanih [[neuron|živaca]] i iz prednjeg roga medullae spinalis, te u sinapsama neurona neuromuskularne veze. ACh je, uključen i u [[motorika|motoriku]].
Izlučuje se i u ganglijima autonomnog NS-a, te u ciljnim organima [[parasimpatikus|parasimpatikusa]].
Učinak koji neurotransmitor ima na postsinaptičkoj membrani određen je prirodom postsinaptičkog receptora. Za ACh su poznate dvije vrste receptora: muskarinski i nikotinski.

== Monoamini ==
{{glavni|Monoamini}}
=== Noradrenalin ===
{{glavni|Noradrenalin}}
[[akson|Aksoni]] noradrinergičkih [[neuron|neurona]] tvore dva uzlazna puta u [[mozak|mozgu]]. Prvi uzlazni put kreće iz jezgre locus coeruleus u moždanom deblu. Iz tog puta kreću dva živčana snopa: dorzalni i ventralni snop. Oni inerviraju veliki dio mozga. Oba snopa prolaze kroz lateralni [[hipotalamus]] i to u sastavu MFB-a. MFB je medijalni snop prednjeg mozga ili fasciculus medialis telencephalis. MFB je glavna uzlazno-silazna veza tegmentuma moždanog debla, hipotalamusa, septalnog područja i limbičkog režnja. Završni ogranci ovog snopa nalaze se u neokorteksu, hipokampusu, malom mozgu, [[talamus|talamusu]] itd. Dorzalni snop je bitan jer je uključen u održanje ciklusa spavanja i budnosti, u regulaciju [[emocije|emocionalnog]] ponašanja, a pretpostavlja se da je uključen i u razvoj [[depresija|depresije]].

Drugi uzlazni put kreće iz [[retikularna formacija|retikularne formacije]].

=== Dopamin ===
{{glavni|Dopamin}}
Postoje tri glavna dopaminergička sustava u mozgu:
# Nigrostrijatalni sustav. Tijela koja izlučuju [[dopamin]] u ovom sustavu nalaze se u moždanom deblu i šalju [[akson|aksone]] u striatum. Dakle, dopamin je uključen u [[motorika|motoričke funkcije]]. Oštećenje [[neuron|neurona]] u povezano je sa [[parkinsonova bolest|Parkinsonovom bolesti]].
# Tuberoinfundibularni sustav. Ovaj sustav kreće iz tuber cinereuma preko infundibuluma do [[Hipofiza|hipofize]]. Dopamin iz ovog sustava uključen je u neuro-endokrine funkcije hipotalamusa.
# Mezokortikalni/mezolimbički sustav. Tijela mezokortikalnog sustava nalaze se u ventralnom tegmentumu, a njihovi se aksoni u sastavu MFB-a projiciraju u prefrontalni korteks koji je zadužen za apstraktno mišljenje.

=== Serotonin ===
{{glavni|Serotonin}}
Izlučuje se iz RAPHAE jezgri i od nje polaze dva puta: Uzlazni putevi za [[hipotalamus]], bazalne [[ganglija|ganglije]] i [[kora mozga|koru mozga]]. Nakon izlaska iz RAPHE jezgri, aksoni prolaze kroz lateralni [[hipotalamus]] u sastavu MFB-a i završavaju u sljedećim područjima: kori malog mozga, hipotalamusu (suprahijazmatskoj jezgri), striatumu, hipokampusu i [[neokorteks|neokorteksu]], a posebno ih puno ima u [[vid|vidnom]] korteksu. [[Serotonin]] je, dakle uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja, te u [[percepcija|percepciju]] [[bol (osjećaj)|boli]].

== Aminokiseline ==

=== Glutamat ===
{{glavni|Glutamat}}
Izlučuje se posvuda u mozgu. Ima uglavnom ekscitacijsko djelovanje. Izvor [[glutamat|glutamata]] je [[natrij|natrijev]] glutamat (ima ga dodanog u soli). Izgleda da je uključen u procese pamćenja.

=== GABA ===
{{glavni|GABA}}
Gama aminomaslačna kiselina, nalazi se u sivoj tvari mozga i [[leđna moždina|leđne moždine]]. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Poremećaj u izlučivanju GABE povezuje se sa nizom nasljednih neuroloških bolesti i sa [[epsilepsija|epilepsijom]]. U Alkoholičara je zabilježeno povećano lučenje GABE.

=== Glicin ===
{{glavni|Glicin}}
Ovaj je neurotransmitor slabo poznat. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Nalazi se u leđnoj moždini i nižim dijelovima mozga. Otrov [[tetanus]] djeluje na glicinske neurone tako da blokira njegovo izlučivanje.

== Neuropeptidi ==
{{glavni|Neuropeptidi}}
Sintetiziraju se isključivo u tijelu [[neuron|neurona]] i onda se spuštaju do [[sinapsa|presinaptičkog završetka]]. Mnogi neuroni koji sadrže klasične neurotransmitore, istodobno sintetiziraju i neuropeptide. Otuda se smatra da neuropeptidi mogu imati dvostruku ulogu neurotransmitora (prenose impuls) i neuromodulatora (mogu modulirati prijenos impulsa putem drugog transmitora). Poznato ih je više od tridesetak: [[kortikotropin]], [[vazopresin]], [[oksitocin]], tvar P, vazoaktivni intestinalni peptid (VIP).

Endogeni opiodi tj. skupine neuropeptida se stvaraju u mozgu i sudjeluju u supresiji boli! - [[akupunktura]] djeluje na njihovo sintetiziranje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Neurotransmiteri| ]]

Neuroprijenosnik - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica