<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Neron</id>
	<title>Neron - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Neron"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Neron&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-04T10:45:58Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Neron&amp;diff=400141&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Neron&amp;diff=400141&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T04:24:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Neron&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Image:Nero Palatino Inv618.jpg|thumb|200px|Neron]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Neron&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[15. prosinca]] [[37.]] - [[9. lipnja]] [[68.]]) bio je peti [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije. Puno ime mu je bilo &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Neron Klaudije Cezar August Germanski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lucije Domicije Neron&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[latinski jezik|lat]]. &amp;#039;&amp;#039;Lucius Domitius Nero&amp;#039;&amp;#039;), sin Agripine i Gneja Domicija Ahenobarba, bio je rimski car od [[54.]] do 68. godine. On je također posljednji potomak julijevsko-klaudijevske kuće. Na tron rimskog cara dovela ga je majka Agripina Mlađa nakon što je prethodno otrovala svoga muža, cara [[Klaudije|Klaudija]] (vladao [[41.]] - [[54.]]). Neron je nastavio politiku cara [[Tiberije|Tiberija]] (vladao [[14.]] - [[37.]]) - vodio je oštru borbu protiv rimske aristokracije ([[Rimski senat|senator]]skog staleža), a koja se protivila sužavanju prava [[rimski Senat|Senat]]a i jačanju carske vlasti. U početku je vladao umjereno zahvaljujući utjecaju svojih savjetnika Seneke i pretorijanskog preferkta Bura i supruge Oktavije. Međutim uskoro se ispostavilo da je Neron svirep vlastodržac. U skladu s tim pogubio je mnoge ugledne Rimljanje i konfiscirao njihovu imovinu. Godine [[55.]] dao je otrovati svoga brata Britanika. To je bio samo uvod u njegove zločine. Četiri godine kasnije ([[59.]]) otišao je tako daleko da je ubio čak i vlastitu majku. Godine [[62.]] ubio je Bura i suprugu Oktaviju da bi oženio svoju konkubinu Popeju Sabinu koju je također nekoliko godina kasnije ubio.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neron je bio bolesno ambiciozna osoba. U toj svojoj nerealnoj ambiciji želio je ponoviti djelo [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] te je vodio skupe i nesigurne ratove na Istoku uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu [[Crno more|Crnog mora]] i Etiopiju. Mnogo novca Neron je trošio na [[kazalište]], [[cirkus]]ke igre i raskošan život. Uobražavao je kako je velik umjetnik te se često pojavljivao u kazalištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i sudionik u utrci dvokolica. Zbog opterećivanja državne blagajne, koje se posebice osjetilo u provincijama kroz nove poreze, za njegove vladavine izbili su ustanci u Britaniji, Španjolskoj, Galiji i [[židovski ustanak|Judeji]]. Godine [[64.]] nakon velikog požara u Rimu nezadovoljstvo je zahvatilo i Rim jer glasine su za požar krivile Nerona. Poslije paleža Rima Neron je započeo sa sustavnim progonima kršćana jer je njih smatrao krivima za paljevinu Rima. U tim progonima stradali su Isusovi apostoli, Petar i Pavao. Sljedeće godine smaknuo je mnogo protivnika, ali i nevinih osoba, nakon otkrivanja urote za njegovo svrgavanje. [[Seneka]], koji se već prije povukao s dvora bio je prisiljen počiniti samoubojstvo [[65.]] godine. Između [[66.]] i [[67.]] godine posjetio je [[Stara Grčka|Grčku]] gdje je i sam sudjelovao u raznim javnim natjecanjima. Za vrijeme njegove odsutnosti iz Rima izbija pobuna u provincijama (Galija, Hispanija, Germanija). Kada se vratio u Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt, te je car u 31-oj godini života počinio [[samoubojstvo]], ali neki smatraju da je ubijen. Vjeruje se da su mu posljednje riječi bile: &amp;quot;Kako velik umjetnik umire sa mnom.&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[Smrt Julijevsko-Klaudijevske dinastije]]&lt;br /&gt;
*[[Neronov križ]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
* {{moljac|neron.htm}}&lt;br /&gt;
{{Redoslijed|&lt;br /&gt;
|prethodnik = [[Klaudije]] ([[41.]] - [[54.]])&lt;br /&gt;
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski carevi]]&lt;br /&gt;
|nasljednik=[[Galba]] ([[68.]] - [[69.]])&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Rimski carevi u 1. stoljeću]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Julijevsko – Klaudijevska dinastija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>