https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=NekrozaNekroza - Povijest promjena2026-07-16T11:22:59ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nekroza&diff=193097&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-05T10:18:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Nekroza'''-->[[Datoteka:Necrotic leg wound.png|mini|250px|Nekroza noge izazvana ujedom pauka.]]<br />
<br />
'''Nekroza''' (iz [[grčki|grčkog]] ''νεκρός'', "mrtav", ''νέκρωσις'', "faza umiranja ili čin ubijanja") je odumiranje [[stanica]] u živim tkivima uzrokovan vanjskim neprirodnim uzrocima. Uzroci nekroze mogu biti različiti: [[hipoksija]], ekstremne temperaturne razlike, [[Bakterije|bakterijski]] toksini, životinjski [[otrov]]i ([[kukci]], [[zmije]], [[pauci]]), djelovanje [[virus]]a, traumatska stanja. Ovaj je fenomen različit od [[Apoptoza|apoptoze]], ciljane i programirane smrti stanice izazvane prirodnim putem. Dok je [[apoptoza]] gotovo uvijek blagotvorna za organizam, nekroza je u pravilu vrlo štetna za organizam, a ponekad i smrtonosna .<ref name="Kasper">Kasper D.L., Zaleznik D.F. (2001.). Gas gangrene, antibiotic associated colitis, and other Clostridial infections. In Braunwald E., Kasper D.L. et.al (Eds). Harrisons’s principles of internal medicine, McGraw Hill, New York.</ref><br />
<br />
Stanice koje odumiru tijekom nekroze ne otpuštaju uobičajene kemijske signale [[imunološki sustav|imunosnom sustavu]], kao što se u pravilu dešava kod apoptoze. Stanice imunološkog sustava koje vrše [[Fagocitoza|fagocitozu]] stoga nedovoljno reagiraju i ne gutaju ni razgrađuju mrtve ostatke nekrotičnih stanica. To dovodi do nakupljanja odumrlog tkiva i ostataka mrtvih stanica u i oko mjesta gdje je započeo proces nekroze.<ref name="Kasper"/>. Iz tog je razloga često potrebno kirurško odstranjivanje odumrlog tkiva.<br />
<br />
==Podjela==<br />
<br />
Morfološki gledano postoje različite vrste nekroze:<br />
<br />
[[Datoteka:MI with contraction bands very high mag.jpg|mini|230px|Mikroskopski uzorak tkiva pogođenog koagulativnom nekrozom. Bojenje hematoksilinom eozinom.]]<br />
<br />
* '''Koagulativna nekroza''' je okarakterizirana stvaranjem želatinastog materijala u mrtvom tkivu,<ref name="Kumar">Kumar, V., Abbas, A. K., Fausto, N. & Aster, J. C. Robbins and Cotran Pathological Basis of Disease. 8. izdanje, (Saunders Elsevier, 2010.).</ref>, pri čemu stanična arhitektura tkiva ostaje očuvana i može se promotriti pod svjetlosnim [[mikroskop]]om. Karakteristično je stvaranje čvrste mase sačinjene uglavnom od denaturiranih bjelančevina <ref name="Craft">Craft, J. et al. Understanding Pathophysiology. 1. izdanje, (Mosby Elsevier, 2011.).</ref>. Ova se vrsta nekroze u prvom redu javlja kod [[hipoksija|hipoksije]] (niske razine kisika u tkivima), kao npr. nakon [[srce|srčanog]], [[bubreg|bubrežnog]] [[infarkt]]a ili infarkta [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Teški oblici [[ishemija|ishemije]] u pravilu uzrokuju ovaj oblik nekroze <ref name="McConnell">McConnell, T. H. The Nature of Disease: Pathology for the Health Professional. (Lippincott Williams & Wilkins, 2007.).</ref>.<br />
<br />
* '''Kolikvativna nekroza''' je vrsta staničnog odumiranja pri čemu stanice [[imunološki sustav|imunološkog sustava]] razgrađuju mrtvo tkivo i stvaraju ljepljivu [[gnoj]]nu tekućinu <ref name="Kumar"/>. Ovaj je oblik nekroze karakterističan za [[bakterije|bakterijske]], ponekad i gljivične [[infekcija|infekcije]], koje imaju sposobnost jake stimulacije imunosnog odgovora u obliku [[upala|upale]]. Gnojna tekućina je gusta, ljepljiva i žućkaste boje pošto sadrži mnoštvo mrtvih [[leukocit]]a <ref name="Kumar"/>. Kolikvativna nekroza je česta prilikom [[moždani udar|moždanog udara]], pošto [[mozak]] sadrži vrlo malo [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] i velike količine [[lipidi|lipida]] koje s lakoćom razgrade [[enzim]]i umirućih stanica.<ref name="Craft"/><br />
<br />
* '''Kazeozna nekroza''' se može definirati kako kombinacija koagulativne i kolikvativne nekroze <ref name="Craft"/>. Najčešće se javlja kod infekcije [[mikobakterija]]ma (npr. [[tuberkuloza|tuberkuloze]]), gljivica ili kod prodiranja stranih čestica u tkivo. Odumrlo je tkivo kod ovog oblika nekroze bijele boje i zrnasto, poput mekog [[sir]]a. Mrtve se stanice raspadnu ali ne bivaju potpuno probavljene od [[fagociti|fagocita]] stvarajući tako granuloznu masu <ref name="Craft"/>. Pri svjetlosnoj mikroskopiji se vidi struktura sa središnjim zrnastim amorfnim sadržajem okružen jasnim rubom [[upala|upalnog]] procesa, što je karakteristično kod [[granulom]]a <ref name="Stevens">Stevens, A., Lowe, J. S. & Young, B. Wheater's Basic Histopathology: A Colour Atlas and Text. 4 edn, (Churchill Livingstone, 2003)</ref>.<br />
<br />
* '''Enzimska nekroza masnog tkiva''' ili '''steatonekroza''' je posebna vrsta nekroze [[masno tkivo|masnog tkiva]],<ref name="Stevens"/> kao posljedica aktiviranja probavnih [[enzim]]a [[lipaza]] i [[proteaza]] unutar [[gušterača|gušterače]] i u okolnom masnom tkivu. Karakteristična je za akutni [[pankreatitis]], upalu gušteraće pri kojoj se enzimi koji bi trebali razgraditi [[masti]] iz hrane tijekom probave, oslobode u trbušnu šupljinu. U dodiru s masnim tkivom u peritonealnom prostoru enzimi razgrađuju masti u [[masne kiseline]] i započinju proces saponifikacije<ref name="Kumar"/>. Na masne se kiseline vežu [[ion]]i [[kalcij]]a, [[magnezij]]a i [[natrij]]a stvarajući tako bijelu [[sapun]]astu masu <ref name="Craft"/>.<br />
<br />
* '''Fibrinoidna nekroza''' je vrsta nekroze [[krvne žile|krvnih žila]] izazvana aktivacijom imunosnog sustava. Okarakterizirana je prisustvom imunih kompleksa antigena i antitijela, koji se zajedno s [[fibrin]]om talože unutar slojeva stjenke arterija <ref name="Kumar"/>.<br />
<br />
<br />
==Uzroci i tijek nekroze==<br />
Staničnu nekrozu mogu izazvati brojni vanjski uzroci, kao što su povreda, [[infekcija]], [[Rak (bolest)|rak]], [[infarkt]], životinjski [[otrov]] ili [[Opeklina|opekline]] i [[Ozeblina|ozebline]] <ref name="Raffray">Raffray, M. & Gerald M, C. Apoptosis and necrosis in toxicology: A continuum or distinct modes of cell death? Pharmacology &amp; Therapeutics 75, 153-177, doi:10.1016/s0163-7258(97)00037-5 (1997.).</ref>. [[Infarkt]] (blokada dotoka krvi u tkivo), na primjer, uzrokuje nekrozu mišićnog tkiva uslijed nedostatka kisika u pogođenim stanicama. [[Otrov]]i nekih [[pauk]]a i [[zmija]] mogu izazvati nekrozu tkiva oko mjesta ujeda. Nekroza se može pojaviti i kod infekcije [[streptokok]]a grupe A <ref name="Proskuryakov">Proskuryakov, S. Y. a., Konoplyannikov, A. G. & Gabai, V. L. Necrosis: a specific form of programmed cell death? Experimental Cell Research 283, 1-16, doi:10.1016/s0014-4827(02)00027-7 (2003)</ref>.<br />
<br />
Nekrotičko tkivo ne prolazi kroz iste kemijske reakcije kao stanice kod kojih je aktiviran proces [[Apoptoza|apoptoze]]. Iznenadno otkazivanje jednog dijela stanice izaziva niz povezanih događaja. Osim nedovoljnog signala imunosnom sustavu, stanice koje prolaze kroz nekrozu mogu ispuštati enzime za razgradnju u okolno tkivo. Stanice sadrže [[organel]]e koji se nazivaju [[lizosom]]i i imaju ulogu razgradnje nepotrebnog i oštećenog staničnog materijala. Prilikom nekroze, oštećenje membrane lizosoma može dovesti do otpuštanja enzima koji se u njemu nalaze i time do uništenja drugih dijelova stanice. Isti se enzimi oslobađaju iz uništene stanice u međustanični prostor i izazivaju lančanu reakciju daljih staničnih smrti <ref name="Kroemer">http://www.nature.com/cdd/journal/v16/n1/pdf/cdd2008150a.pdf</ref>. <br />
<br />
Mikroskopski gledano, nekroza tipično počinje nadimanjem stanice, zatim slijedi smanjenje volumena stanične jezgre koji se naziva [[pikoza|piknozom]]. [[Stanična jezgra]] se zatim razgrađuje unutar [[citoplazma|citoplazme]] što nazivamo [[Karioreksija|karioreksijom]]. U kasnijoj se fazi razgrađuju membrane organela i same stanične membrane što izaziva raspad stanice ili staničnu lizu. Otpuštanje staničnog sadržaja nakon probijanja stanične membrane stimulira imunosni sustav da pokrene proces upale <ref name="Kroemer"/>.<br />
<br />
==Terapija==<br />
Liječenje nekroze se u pravilu sastoji od dva različita procesa. Prvi je korak saniranje uzroka koji je doveo do nekroze, prije nego se povede računa o samom umrlom tkivu.<br />
<br />
* U slučaju [[ishemija|ishemije]], kao npr. kod [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] dolazi do proizvodnje [[Reaktivne vrste kisika|reaktivnih vrsta kisika]] (eng. ''Reactive Oxygen Species - ROS'') kao posljedica [[hipoksija|hipoksije]]. Reaktivne vrste kisika kaotično reagiraju s okolnim [[Makromolekule|makromolekulama]] i oštećuju tako [[stanična membrana|stanične membrane]], [[bjelančevine]] i [[DNK]] stanica. Osim uklanjanja primarnog uzroka ishemije koristan je i tretman antioksidativnim tvarima koje neutraliziraju djelovanje reaktivnih vrsta kisika<ref name="Eum">Eum, H.-A., Cha, Y.-N. & Lee, S.-M. Necrosis and apoptosis: Sequence of liver damage following reperfusion after 60 min ischemia in rats. Biochem. Biophys. Res. Commun. 358, 500-505, doi:10.1016/j.bbrc.2007.04.153 (2007.)</ref>.<br />
<br />
* kod nekroze izazvane [[trauma|traumom]], pacijent se lijeći [[antibiotici]]ma i [[nesteroidni protuupalni lijekovi|nesteroidnim protuupalnim lijekovima]] kako bi se izbjegla infekcija traumatiziranog tkiva i ograničila [[upala]].<br />
<br />
* kod nekroze izazvane kemijskim tvarima ili [[otrov]]ima, nužno je što brže odstranjenje tvari koja izaziva nekrozu ([[kiseline]], [[lužine]], otrova...), dezinfekcija oštećenog tkiva i korištenje protuupalnih lijekova <ref name="Cooper">Cooper, K. L. Skin and Wound Care. Drug Reaction, Skin Care, Skin Loss. Crit. Care Nurse 32, 52-59, doi:10.4037/ccn2012340 (2012)</ref>. U slučaju nekroze izazvane zmijskim ili paukovim ugrizom koriste se protuotrovi s ciljem neutralizacije djelovanja i širenja otrova i antibiotici s ciljem sprječavanja infekcije ugriza <ref name="Chrotenimitkhum">Chotenimitkhun, R. & Rojnuckarin, P. Systemic antivenom and skin necrosis after green pit viper bites. Clinical Toxicology (15563650) 46, str. 122.-125., doi:10.1080/15563650701266826 (2008.).</ref>. <br />
<br />
Drugi korak liječenja nekroze predviđa odstranjenje mrtvog tkiva. Standardna terapija koja se primjenjuje u slučaju nekroze ([[trauma]], [[dekubitus]], [[opeklina|opekline]] itd.) je [[kirurgija|kirurško]] odstranjivanje nekrotičnog tkiva. Ovisno o stupnju nekroze, ovo može varirati od odstranjivanja malih dijelova [[koža|kože]] do potpune [[amputacija|amputacije]] zahvaćenih [[udovi|udova]] ili organa. Druga je mogućnost kemijsko uklanjanje pomoću probavnih enzima <ref name="Anu">Anu, S., Ernane, D. R. & Morris, D. K. Options for nonsurgical debridment of necrotic wounds. Advances in Skin & Wound Care 14, 96-96 (2001.).</ref>. U vrlo rijetkim slučajevima, primijenila se terapija [[ličinka]]ma [[kukac]]a koje proždiru mrtvo tkivo ostavljajući živo tkivo netaknutim. Ova je terapija pokazala vrlo dobre rezultate <ref name="Horobin">Horobin, A. J., Shakesheff, K. M. & Pritchard, D. I. Maggots and wound healing: an investigation of the effects of secretions from Lucilia sericatalarvae upon the migration of human dermal fibroblasts over a fibronectin-coated surface. Wound Repair. Regen. 13,str. 422.-433., doi:10.1111/j.1067-1927.2005.130410.x (2005.)</ref>.<br />
<br />
==Bibliografija==<br />
{{izvori|2}}<br />
<br />
[[Kategorija:Patologija]]<br />
[[Kategorija:Smrt]]</div>WikiSysop