Nekonvencionalna nafta - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T18:52:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 18:52
Redak 111:		Redak 111:
	\| publisher=Estonian Academy Publishers \| issue=Extra \| year=1999 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/Est-OS.htm		\| publisher=Estonian Academy Publishers \| issue=Extra \| year=1999 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/Est-OS.htm
	\| issn=0208-189X \| accessdate=2007-07-21}}		\| issn=0208-189X \| accessdate=2007-07-21}}
	*{{~~Cite book~~ \| last= Luik \|first= Hans \| title = Alternative technologies for oil shale liquefaction and upgrading \| book = International Oil Shale Symposium \| publisher= [[Tallinn University of Technology]] \| location = [[Tallinn]], [[Estonia]] \| date = 2009-06-08 \| url= http://www.oilshalesymposium.com/fileadmin/user_upload/documents/LUIK_2.pdf \| format = PDF \| accessdate=2009-06-09}}		*{{Citiranje knjige \| last= Luik \|first= Hans \| title = Alternative technologies for oil shale liquefaction and upgrading \| book = International Oil Shale Symposium \| publisher= [[Tallinn University of Technology]] \| location = [[Tallinn]], [[Estonia]] \| date = 2009-06-08 \| url= http://www.oilshalesymposium.com/fileadmin/user_upload/documents/LUIK_2.pdf \| format = PDF \| accessdate=2009-06-09}}
	*{{Cite journal \| last =Qian \| first =Jialin \| last2 =Wang \| first2 =Jianqiu \| last3 =Li \| first3 =Shuyuan \| title =Oil Shale Development in China \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =3 \| pages =356–359 \| year =2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_qian_2003_3s.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-06-16}}		*{{Cite journal \| last =Qian \| first =Jialin \| last2 =Wang \| first2 =Jianqiu \| last3 =Li \| first3 =Shuyuan \| title =Oil Shale Development in China \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =3 \| pages =356–359 \| year =2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_qian_2003_3s.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-06-16}}
	*{{cite journal \| title = NPR's National Strategic Unconventional Resource Model \| publisher = [[United States Department of Energy]] \| date = April 2006 \| url = http://www.fossil.energy.gov/programs/reserves/npr/NSURM_Documentation.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2007-07-09}}		*{{cite journal \| title = NPR's National Strategic Unconventional Resource Model \| publisher = [[United States Department of Energy]] \| date = April 2006 \| url = http://www.fossil.energy.gov/programs/reserves/npr/NSURM_Documentation.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2007-07-09}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T22:19:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:51:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T08:30:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 08:30
Redak 107:		Redak 107:
	*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}		*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}
	*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}		*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}
	*{{~~cite book~~ \| title = World Energy Outlook 2001: Assessing Today's Supplies to Fuel Tomorrow's Growth \| publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development]]/[[International Energy Agency]] \| year = 2001 \| url = http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2000/weo2001.pdf \| format = PDF \| isbn = 92-64-19658-7 \| accessdate = 2009-06-27}}		*{{Citiranje knjige \| title = World Energy Outlook 2001: Assessing Today's Supplies to Fuel Tomorrow's Growth \| publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development]]/[[International Energy Agency]] \| year = 2001 \| url = http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2000/weo2001.pdf \| format = PDF \| isbn = 92-64-19658-7 \| accessdate = 2009-06-27}}
	*{{Cite journal \|last=Koel\|first=Mihkel \| title=Estonian oil shale \| journal=Oil Shale. A Scientific-Technical Journal		*{{Cite journal \|last=Koel\|first=Mihkel \| title=Estonian oil shale \| journal=Oil Shale. A Scientific-Technical Journal
	\| publisher=Estonian Academy Publishers \| issue=Extra \| year=1999 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/Est-OS.htm		\| publisher=Estonian Academy Publishers \| issue=Extra \| year=1999 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/Est-OS.htm
Redak 114:		Redak 114:
	*{{Cite journal \| last =Qian \| first =Jialin \| last2 =Wang \| first2 =Jianqiu \| last3 =Li \| first3 =Shuyuan \| title =Oil Shale Development in China \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =3 \| pages =356–359 \| year =2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_qian_2003_3s.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-06-16}}		*{{Cite journal \| last =Qian \| first =Jialin \| last2 =Wang \| first2 =Jianqiu \| last3 =Li \| first3 =Shuyuan \| title =Oil Shale Development in China \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =3 \| pages =356–359 \| year =2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_qian_2003_3s.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-06-16}}
	*{{cite journal \| title = NPR's National Strategic Unconventional Resource Model \| publisher = [[United States Department of Energy]] \| date = April 2006 \| url = http://www.fossil.energy.gov/programs/reserves/npr/NSURM_Documentation.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2007-07-09}}		*{{cite journal \| title = NPR's National Strategic Unconventional Resource Model \| publisher = [[United States Department of Energy]] \| date = April 2006 \| url = http://www.fossil.energy.gov/programs/reserves/npr/NSURM_Documentation.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2007-07-09}}
	*{{~~cite book~~ \| title = Survey of energy resources \| publisher = [[World Energy Council]] \| year = 2007 \| edition = edition 21 \| pages =93–115 \| url = http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_final_online_version_1.pdf \| format = PDF \| isbn = 0-946121-26-5 \| accessdate = 2007-11-13}}		*{{Citiranje knjige \| title = Survey of energy resources \| publisher = [[World Energy Council]] \| year = 2007 \| edition = edition 21 \| pages =93–115 \| url = http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_final_online_version_1.pdf \| format = PDF \| isbn = 0-946121-26-5 \| accessdate = 2007-11-13}}

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-12T12:15:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 12:15
Redak 46:		Redak 46:
	\| accessdate = 2011-05-06}}		\| accessdate = 2011-05-06}}
	</ref> Iako se nalazišta naftonosnog škriljevca pojavljuju u mnogim zemljama, samo 33 zemlje posjeduju ekonomski isplativa nalazišta.<ref name=symposium>Brendow, ''Global oil shale issues and perspectives'', pp. 81–92.</ref><ref name=china>Qian, Wand and Li, "Oil Shale Development in China", pp. 356–359</ref> Najveće nalazište u svijetu nalazi se u [[Green River Formation\|Green River Formationu]], koji pokriva dijelove [[Colorada]], [[Utaha]], i [[Wyominga]]; oko 70% ovog resursa leži na zemlji koju posjeduje i kojom upravlja Američka federalna vlada.<ref>		</ref> Iako se nalazišta naftonosnog škriljevca pojavljuju u mnogim zemljama, samo 33 zemlje posjeduju ekonomski isplativa nalazišta.<ref name=symposium>Brendow, ''Global oil shale issues and perspectives'', pp. 81–92.</ref><ref name=china>Qian, Wand and Li, "Oil Shale Development in China", pp. 356–359</ref> Najveće nalazište u svijetu nalazi se u [[Green River Formation\|Green River Formationu]], koji pokriva dijelove [[Colorada]], [[Utaha]], i [[Wyominga]]; oko 70% ovog resursa leži na zemlji koju posjeduje i kojom upravlja Američka federalna vlada.<ref>
	{{~~Cite web~~		{{Citiranje weba
	\| title = About Oil Shale		\| title = About Oil Shale
	\| url = http://ostseis.anl.gov/guide/oilshale/index.cfm		\| url = http://ostseis.anl.gov/guide/oilshale/index.cfm

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-03T22:41:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{strojni prijevod}}
{{pasive u aktive}}
{{pogrješni format nadnevka}}
{{pravopis}}
{{sintaksa}}
'''Nekonvencionalna nafta''' je [[nafta]] proizvedena ili izlučena pomoću tehnika različitih od uobičajenih ([[izvor nafte]]) metoda. Naftne kompanije i vlade širom svijeta investiraju u nekonvencionalne naftne izvore uslijed povećanja nestašice konvencionalnih [[naftnih rezervi]]. Iako je iscrpljenost takvih rezervi evidentna, nekonvencionalna proizvodnja nafte je manje efikasan proces i ima veći utjecaj na prirodu od konvencionalne proizvodnje nafte.

==Izvori nekonvencionalne nafte==
Prema [[Međunarodnoj energetskoj agenciji]] u ''Izvješću naftnog tržišta'' nekonvencionalna nafta uključuje sljedeće izvore:
* [[Naftonosni škriljevac]]
* [[Naftni pijesak]]-na bazi [[sintetičke sirove nafte]] i proizvoda naftnih derivata
* [[Tekuće zalihe na bazi ugljena]]
* [[Tekuće zalihe na bazi biomase]]
* [[Tekućine nastale kemijskom preradom prirodnog plina]]<ref name=iea>IEA, ''World Energy Outlook''</ref>

===Ekstra teška nafta i naftni pijesak===

[[Ekstra teška nafta]] iznimno je viskozna, u rasponu od teškog [[melasa]] do krutog stanja na sobnoj temperaturi. Teška sirova nafta ima gustoću (specifičnu težinu) blizu ili čak prelazi gustoću vode. Kao rezultat ne može biti proizvedena, transportirana i rafinirana konvencionalnim metodama. Ekstra teška nafta uobičajeno sadrži velike koncentracije sumpora i nekolicine metala, posebice nikla i vanadija. Ova svojstva čine je teškom za pumpanjem iz zemlje ili kroz cijev i interfenirati je s rafinacijom. Ova svojstva također predstavljaju ozbiljne ekološke izazove za rast proizvodnje i uporabu teške nafte. Venezuelanski Orinoco pojas teške nafte je najbolji primjer ove vrste nekonvencionalnih rezervi. Procijenjena rezerva: 1.2 bilijuna barela (1.9×10^11 m3). <ref>{{cite web
|url=http://www.battelle.org/Environment/publications/envupdates/Fall2003/article9.stm
|title=Environmental Challenges of Heavy Crude Oils
|publisher=[[Battelle Memorial Institute]]
|year=2003
}}</ref>

Teška nafta i naftni pijesak pojavljuju se širom svijeta, ali dva najvažnija nalazišta su [[Athabasca naftni pijesak ]] u [[Alberti]] u [[Kanada|Kanadi]] i [[Orinoco]] ekstra teška naftna nalazišta u [[Venecuela|Venecueli]]. Ugljikovodični sadržaj ovog depozita se naziva [[bitumen]], na kojem je gorivo [[Orimulsion]] bazirano. Venecuelanska ekstra teška naftna nalazišta razlikuju se od naftnog pijeska u tomu da teku mnogo lakše u okolišnim temperaturama i mogu biti proizvedeni hladno-tečnim tehnikama, ali vrijeme oporavka je manje Kanadskim tehnikama (otprilike 8% nasuprot 90% za [[površinsko miniranje]] i 60% za [[parno gravitacijsko odvodnjavanje]]).
Naftne kompanije su procijenile da Athabasca i Orinoco lokaliteti (oba dvoje sličnih veličina) imaju nafte isto kao dvije trećine sveukupnih globalnih naftnih nalazišta. Međutim, oni su tek odnedavno postali smatrani kao naftna nalazišta zato što se trošak izvlačenja nafte smanjio na manje od $15 po barelu na nalazištima u [[Suncor|Suncoru]] i [[Syncrude|Syncrudeu]], dok cijena svjetske nafte raste na više $140 tijekom [[poskupljenja nafte od 2003]].

Izvlačenje značajnog postotka svjetske naftne proizvodnje iz ovih [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] biti će teško otkako proces izvlačenja uzima veliki dio [[Troškovi proizvodnje|kapitala, utjecaja čovjeka i zemlje]]. Drugo manje ograničenje je energija potrebna za [[toplina|toplinu]] i proizvodnju [[Električna energija|električne energije]], koja trenutno dolazi od [[Prirodni plin|prirodnog plina]], koji je posljednjih godina doživio val u proizvodnji i odgovarajući pad u cijeni. Unapređivač bitumena u tijeku je izgradnje u [[Fort McMurray|Fort McMurrayiu]] u Alberti kako bi opskrbljivao [[syngas]]om koji zamjenjuje prirodni plin, i bilo je prijedloga da se izgradi [[nuklearni reaktor]] koji bi uzimao gorivo iz obližnjeg Uranium Cityja u Saskatchewanu koji bi proizvodio paru i struju. Međutim sa novim zalihama plinskog škriljevca potreba za alternativama prirodnog plina je uvelike smanjena.

Uz stopu proizvodnje predviđenu za 2015. godinu, otprilike 3 milijuna barela po danu (480,000 m3/d), rezerve naftnog pijeska u Athabesci trajati će više od 160 godina.<ref>{{cite web| url=http://www.energy.gov.ab.ca/OilSands/954.asp#Facts| month=June | year=2006| title=Oil Sands Fact Sheets| first=Alberta| last=Department of Energy| accessdate=2007-04-11}}</ref> Proces naftnog izvlačenja zahtijeva ili ispumpavanje nafte kao tereta ili obradu in-situ, paru i natrijev hidroksid (NaOH). Ovaj proces energetski je intenzivniji od procesa s konvencionalnom naftom, a time i skuplji.

Studija CERA iz 2009. godine procjenjuje da proizvodnja iz kanadskih naftnih pijesaka emitira otprilike "5–15% više ugljičnog dioksida, od doživotne analize goriva 'well-to-wheels', od prosječne sirove nafte."<ref>{{cite web |url= http://www.reuters.com/article/2009/05/18/us-oilsands-carbon-idUSTRE54H6C220090518 |title=Canada oil sands emit more CO2 than average: report |first= Timothy |last= Gardiner |work=Reuters |date= 18 May 2009 |accessdate=3 June 2012}}</ref> Autor i novinarski istraživač David Strahan te iste godine izjavio je da izračuni od IAE pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida iz katranskog pijeska za 20% viša od prosječne emisije iz nafte. Sa ugljevljom emisijom CO2, koja je do jednu trećinu viša nego od konvencionalne nafte, to bi učinilo emisiju naftnog pijeska jednaku kao 90% emisije CO2 ispuštene iz ugljena.<ref>[http://www.davidstrahan.com/blog/?p=527 Who’s afraid of the tar sands?]</ref>

===Naftonosni škriljevac===

[[Naftonosni škriljevac]] je organsko bogata [[sitnozrnata]] [[Sedimentne stijene|sedimentna stijena]] koja sadrži značajne količine [[kerogena]] (kruta smjesa organskih [[kemijskih spojeva]]) iz kojih tehnologija može izdvojiti tekuće [[ugljikovodike]] ([[naftonosni škriljevac]]) i zapaljivi [[naftonosni škriljevački plin]]. Kerogen u naftonosnom škriljevcu može biti konvertiran u škriljevačku naftu tijekom kemijskih procesa [[Piroliza|pirolize]], [[hidrogenacije]], ili [[toplinskog raspada]].<ref name=koel/><ref name=luik>Luik, ''Alternative Technologies''</ref> Temperatura kada se primjetna dekompozicija naftonosnog škriljevca pojavljuje ovisi o vremenskom mjerilu pirolize; iznad retortnog procesa primjetna dekompozicija pojavljuje se na 300 °C (570 °F), ali napreduje brže i u potpunosti na višim temperaturama. Stopa dekompozicije najveća je na temperaturama od 480 °C (900 °F) do 520 °C (970 °F). Omjer škriljevca plina i škriljevca nafte ovisi o retortnoj temperaturi i u pravilu raste s porastom temperature.<ref name=koel>Koel, ''Estonian oil shale''</ref> Za moderni ''[[in-situ]]'' proces, za koji bi možda trebalo nekoliko mjeseci grijanja, raspadanje može početi na manje od 250 °C (480 °F). Ovisno o točnim svojstvima naftonosnog škriljevca i točnim tehnologijama obrade, retortni proces može biti vodeno i energetski opširan. Naftonosni škriljevac također može biti direktno zapaljen kao nisko razredno gorivo.<ref name=wec/><ref name=dyni>Dyni, ''Geology and resources''</ref>

Procjenjuje se da na svjetskim nalazištima ima još od 2.8 do 3.3 bilijuna barela (450×10^9 to 520×10^9 m3) nadoknadive nafte.<ref name=wec>World Energy Council, ''Survey'', pp. 93–115.</ref><ref name=aeo2006>EIA, ''Annual Energy Outlook 2006''</ref><ref name=andrews>Andrews, ''Oil Shale''</ref><ref name=unconventional>US DoE, ''NPR's National Strategic Unconventional Resource Model''</ref> Postoji oko 600 poznatih nalazišta depozita [[naftonosnog škriljevca]] širom svijeta uključujući i glavno nalazište u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name=eu>
{{cite paper
| publisher = European Academies Science Advisory Council
| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf
| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament
| page = 1
| format = PDF
| month = May | year = 2007
| accessdate = 2011-05-06}}
</ref> Iako se nalazišta naftonosnog škriljevca pojavljuju u mnogim zemljama, samo 33 zemlje posjeduju ekonomski isplativa nalazišta.<ref name=symposium>Brendow, ''Global oil shale issues and perspectives'', pp. 81–92.</ref><ref name=china>Qian, Wand and Li, "Oil Shale Development in China", pp. 356–359</ref> Najveće nalazište u svijetu nalazi se u [[Green River Formation|Green River Formationu]], koji pokriva dijelove [[Colorada]], [[Utaha]], i [[Wyominga]]; oko 70% ovog resursa leži na zemlji koju posjeduje i kojom upravlja Američka federalna vlada.<ref>
{{Cite web
| title = About Oil Shale
| url = http://ostseis.anl.gov/guide/oilshale/index.cfm
| publisher = [[Argonne National Laboratory]]
| accessdate = 2007-10-20}}
</ref> Nalazišta u Sjedinjenim Američkim Državama predstavljaju 62 % svjetskog resursa; zajedno SAD, Rusija i Brazil obuhvaćaju 86% resursa naftonosnog škriljevca.<ref name=symposium/> Ove brojke ostaju uvjetne, s istraživanjem i analizom od još nekoliko nalazišta koja su još uvijek neriješena.<ref name=wec/><ref name=dyni/> Dobra istražena nalazišta, sa ekonomskim potencijalom uključuju [[Green River]] nalazište na zapadu SAD-a, Tertiary nalazište u [[Queensland]] u Australiji, nalazišta u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Estonija|Estoniji ]], El-Lajjun nalazište u [[Jordanu]], i nalazišta u Francuskoj, Njemačkoj, [[Brazil|Brazilu]], [[Maroko|Moroku]], Kini, južnoj [[Mongolija|Mongoliji]] i Rusiji. Od ovih nalazišta očekuje se porast prihoda od najmanje 40 litara (0.25 bbl) naftonosnog škriljevca po toni škriljevca, koristeći [[Fischer Assay]] metodu.<ref name=dyni/><ref name=turkey>Altun et al., "Oil Shales in the world and Turkey", pp. 211–227.</ref>

Prema istraživanju koje je provela RAND Korporacija, trošak proizvodnje barela nafte na površini retortnog kompleksa u SAD-u (uključujući rudnike, [[retortno postrojenje]], [[poboljšana postrojenja]], prateće komunalije, i troškove reklamacije škriljevca), bio bi između $70–95 ($440–600/m3, prilagođeno vrijednostima iz 2005).<ref name=rand/> Od 2008. godine industrija koristi naftonosni škriljevac za proizvodnju škriljevačke nafte u [[Brazil|Brazilu]], [[Kina|Kini]] i [[Estonija|Estoniji]]. Nekoliko dodatnih zemalja počelo je procjenjivati svoje rezerve ili su izgradili eksperminetalna postrojenja za proizvodnju .<ref name=wec/> Ako bi u SAD-u naftonosni škriljevac bio upotrebljen za četvrtinu od trenutno potrebnih 20 milijuna barela po danu (3,200.000 m3/d), 800 milijardi barela (1,3×1011 m3) nadoknadivih resursa trajalo bi duže od 400 godina.<ref name=rand>Bartis et al., ''Oil Shale Development in the United States''</ref>

===Toplinska depolimerizacija===
[[Toplinska depolimerizacija]] (TDP) ima potencijal da obnovi energiju iz postojećih izvora otpada kao što je [[naftni koks]], kao i iz postojećih otpadnih taloga. Ovaj proces, koji oponaša procese koji se pojavljuju u prirodi, koristi toplinu i pritisak da polomi [[organske spojeve]] i [[anorganske spojeve]] pomoću metode poznate kao [[hidropiroliza]]. Budući da izlazna energija uvelike varira na temelju sirovine, teško je procijeniti potencijalnu proizvodnju energije. Prema CWT-u (Changing World Technologies ) ovaj proces ima sposobnost razbiti nekoliko vrsta materijala, od koji su mnogi otrovni za ljude i okoliš.<ref>{{cite web |url=http://www.changingworldtech.com/what/index.asp |title=What Solutions Does CWT Offer? |publisher=[[Changing World Technologies]] |year=2010| accessdate=2010-12-11}}</ref>

===Ugljen i pretvorba plina===
Koristeći procese [[Sintetička goriva|sintetičkih goriva]] pretvorba ugljena i prirodnog plina ima potencijal da prinosi velike količine nekonvecionalne nafte i/ili rafiniranih produkata, iako na znatnoj nižoj neto proizvodnji energije od povijesnog presjeka za konvecionalne natne ekstrakcije.

U prijašnjim vremenima, prije bušenja naftnih izvora kako bi se iskoristile zalihe sirove nafte, [[piroliza]] iskopanih krutih organskih bogatih depozita bila je konvecionalni način proizvodnje mineralne nafte. Povijesno, petrolej je već bio proizveden na industrijskoj skali u Velikoj Britaniji i SAD-u pomoću suhe destilacije [[kanel-ugljena]] ili [[naftnog škriljevca]] u prvoj polovici 19. stoljeća. Prinosi nafte iz jednostavne pirolize su međutim ograničeni sa sastavom materijala koji je podvrgnut pirolizi i modernim “nafta iz ugljena“ (oil-from-coal) procesom napravljenim za puno veće prinose organskih tekućina, nastalih zbog kemijske reakcija s stočnom hranom.

Četiri osnovne konverzacijske tehnologije korištene za proizvodnju nekonvecionalne nafte i rafiniranih produkata iz ugljena i plina su u indirektnoj konverzaciji sa [[Fischer-Tropsch procesom]] i Mobilnim procesom (Mobil Process) (također poznatima kao “metanol na benzin“), i u direktnoj konverzaciji sa [[Bergiusovim procesom]] i [[Karrick procesom]].

Kompanija [[Sasol]] proizvodi 150,000 barela po danu (24,000 m3/d) pomoću [[coal-to-liquids]] postrojenja baziranih na Fischer Tropsch konverzaciji, u Južnoj Africi od 1970 godine.

Zbog velikih troškova prijevoza prirodnog plina mnoga poznata, ali daleka polja nisu se razvila. On-site konverzacija na tekuća goriva čini da ta energija bude dostupna pod sadašnjim uvjetima na tržištu. Fischer Trops naftna postrojenja koja pretvaraju prirodni plin u goriva, u procesu široko poznatom kao [[gas-to-liquids]] djeluju u Maleziji, Južnoj Africi i Kataru. Velika postrojenja za direktnu pretvorbu ugljena u tekućine ([[coal to liquids]]) trenutno su u izradi ili u samom početku izrade u Kini.

Ukupni svjetski proizvodni kapaciteti [[Sintetička goriva|sintetičkih goriva]] prelaze 240,000 barela po danu (38,000 m3/d) i očekuje se da će rasti u narednim godinama, sa brojnim novim postrojenjima trenutno u izradi.

==Zaštita okoliša==
Kao i kod svih oblika [[Rudarstvo|rudarstva]], postoje velike količine opasnih pljeva i otpada koji nastaju iz različitih procesa izlučivanja i proizvodnje nafte.<ref name="US EPA Special Wastes">US Environmental Protection Agency, "Special Wastes"</ref>

Zabrinutost za prirodu zbog teške nafte je slična onoj sa lakom naftom, međutim teška nafta pruža dodatne brige kao što je potreba za zagrijavanjem kako bi se mogla ispumpati iz zemlje. Proces izlučivanja također zahtijeva velike količine vode.<ref name="Fact Sheet: U.S. Heavy Oil Resource Potential">{{cite web|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Heavy_Oil_Fact_Sheet.pdf|title=Heavy_Oil_Fact_Sheet|date=June 17, 2006|work=California Department of Oil Gas and Geothermal Resources|publisher=United States Federal Government|accessdate=9 December 2010}}</ref>

Utjecaj na prirodu naftonosnog škriljevca razlikuje se ovisno o vrsti izlučivanja, međutim postoje neki zajednički trendovi. U procesu iskapanja otpušta se ugljični dioksid, pored ostalih oksida i zagađivača, kako se škriljevac zagrijava. Nadalje postoji neka zabrinutost zbog nekih kemikalija koje se miješaju sa podzemnom vodom (ili kao [[otjecanje]] ili kroz [[curenje]]). Postoje procesi koji su u upotrebi ili u tijeku razvoja kako bi pomogli ublažiti neke od ovih ekoloških problema.<ref name="Fact Sheet: Oil Shale and the Environment">{{cite web|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet.pdf|title=Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet|unknown|work=DOE Office of Petroleum Reserves|publisher=United States Federal Government|accessdate=9 December 2010}}</ref>

Pretvorba ugljena ili prirodnog plina u naftu stvara velike količine ugljičnog dioksida uza sve utjecaje dobivanja ovih resursa za početak rada. Međutim postavljanje postrojenja u ključnim područjima može smanjit utjecaj emisije uslijed pumpanja ugljičnog dioksida u naftne naslage ili ugljenje naslage kako bi se poboljšao oporavak nafte i metana.<ref name="Fact Sheet: Coal to F-T Liquids Technology">{{cite web|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet.pdf|title=Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet|date=unknown|work=DOE Office of Petroleum Reserves|publisher=United States Federal Government|accessdate=9 December 2010}}</ref>

==Ekonomija==
Izvori nekonvecionalne nafte koristiti će se sve više kao [[pogonsko gorivo]], kako će konvecionalna nafta postojati “ekonomski neodrživa“ zbog iscrpljenosti. Konvecionalna nafta trenutno se preferira s obzirom na činjenicu da ona pruža već omjer izlučene energije u odnosu na korištenu energiju u tijeku procesa izlučivanja i rafiniranja. Nove tehnologije poput [[Parnog uštrcavanja (naftna industrija)]] za depozite naftnog pijeska razvijene su da povećaju efikasnost proizvodnje nekonvecionalne nafte.

==Vidi također==
* [[Biomasa]]
* [[Obnovljiva energija]]
* [[Goriva]]
* [[Naftna kriza]]
* [[Rafinerija nafte]]
* [[Alternativna goriva]]
* [[Naftalen]]
* [[Naftni megaprojekti]]

==Bilješke==
{{izvori|2}}

==Izvori==
{{izvori}}
*{{Cite journal | last =Altun | first =N. E. | last2 =Hiçyilmaz | first2 =C. | last3 =Hwang | first3 =J.-Y. | last4 =Suat Bağci | first4 =A. | last5 =Kök | first5 =M. V. | title =Oil Shales in the world and Turkey; reserves, current situation and future prospects: a review | journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal | publisher = Estonian Academy Publishers | volume = 23 | issue =3 | pages =211–227 | year =2006 | url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/oil-2006-3-2.pdf | format = PDF | issn = 0208-189X | accessdate =2007-06-16}}
*{{cite journal | last = Andrews | first = Anthony | title = Oil Shale: History, Incentives, and Policy | publisher = Congressional Research Service | date = 2006-04-13 | url = http://www.fas.org/sgp/crs/misc/RL33359.pdf | format = PDF | accessdate = 2007-06-25}}
*{{Cite journal | last = Bartis | first = James T. | last2 =LaTourrette | first2 = Tom | last3 = Dixon | first3 =Lloyd | last4 = Peterson | first4 =D.J. | last5 = Cecchine | first5 = Gary | title = Oil Shale Development in the United States. Prospects and Policy Issues. Prepared for the National Energy Technology Laboratory of the U.S. Department of Energy | publisher = [[RAND|The RAND Corporation]] | year = 2005 | url = http://www.rand.org/pubs/monographs/2005/RAND_MG414.pdf | format=PDF | isbn = 978-0-8330-3848-7 | accessdate =2007-06-29}}
*{{Cite journal | last = Brendow | first = K. | title = Global oil shale issues and perspectives. Synthesis of the Symposium on Oil Shale. 18–19 November, Tallinn | journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal | publisher = Estonian Academy Publishers | volume =20 | issue =1 | pages =81–92 | year = 2003 | url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_brendow_1_03.pdf | format = PDF | issn = 0208-189X | accessdate =2007-07-21}}
*{{Cite journal | last = Dyni | first = John R. | title = Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294 | publisher = [[United States Department of the Interior]], [[United States Geological Survey]] | year = 2006 | url = http://pubs.usgs.gov/sir/2005/5294/pdf/sir5294_508.pdf | format=PDF | accessdate =2007-07-09}}
*{{cite web|url=http://www.epa.gov/osw/nonhaz/industrial/special/index.htm|title=Special Wastes|date=March 9, 2009|work=United States Environmental Protection Agency|publisher=United States Federal Government|accessdate=30 December 2009}}
*{{cite journal| publisher = European Academies Science Advisory Council| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament| | last1 = Francu | first1 = Juraj | last2 = Harvie | first2 = Barbra | last3 = Laenen | first3 = Ben | last4 = Siirde | first4 = Andres | last5 = Veiderma | first5 = Mihkelformat = PDF | month = May | year = 2007| accessdate = 2011-05-06}}
*{{cite journal | title = Annual Energy Outlook 2006 | publisher = [[Energy Information Administration]] | date = February 2006 | url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf | format = PDF | accessdate = 2008-04-18}}
*{{cite book | title = World Energy Outlook 2001: Assessing Today's Supplies to Fuel Tomorrow's Growth | publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development]]/[[International Energy Agency]] | year = 2001 | url = http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2000/weo2001.pdf | format = PDF | isbn = 92-64-19658-7 | accessdate = 2009-06-27}}
*{{Cite journal |last=Koel|first=Mihkel | title=Estonian oil shale | journal=Oil Shale. A Scientific-Technical Journal
| publisher=Estonian Academy Publishers | issue=Extra | year=1999 | url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/Est-OS.htm
| issn=0208-189X | accessdate=2007-07-21}}
*{{Cite book | last= Luik |first= Hans | title = Alternative technologies for oil shale liquefaction and upgrading | book = International Oil Shale Symposium | publisher= [[Tallinn University of Technology]] | location = [[Tallinn]], [[Estonia]] | date = 2009-06-08 | url= http://www.oilshalesymposium.com/fileadmin/user_upload/documents/LUIK_2.pdf | format = PDF | accessdate=2009-06-09}}
*{{Cite journal | last =Qian | first =Jialin | last2 =Wang | first2 =Jianqiu | last3 =Li | first3 =Shuyuan | title =Oil Shale Development in China | journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal | publisher = Estonian Academy Publishers | volume =20 | issue =3 | pages =356–359 | year =2003 | url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_qian_2003_3s.pdf | format = PDF | issn = 0208-189X | accessdate =2007-06-16}}
*{{cite journal | title = NPR's National Strategic Unconventional Resource Model | publisher = [[United States Department of Energy]] | date = April 2006 | url = http://www.fossil.energy.gov/programs/reserves/npr/NSURM_Documentation.pdf | format = PDF | accessdate = 2007-07-09}}
*{{cite book | title = Survey of energy resources | publisher = [[World Energy Council]] | year = 2007 | edition = edition 21 | pages =93–115 | url = http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_final_online_version_1.pdf | format = PDF | isbn = 0-946121-26-5 | accessdate = 2007-11-13}}

==Vanjske poveznice==
*[http://adv-res.com/unconventional-gas-literature.asp Unconventional Resources]
*[http://www.centreforenergy.com/generator2.asp?xml=/silos/ong/NatGasFromTightSands/tightSandsOverview01XML.asp&template=1,2,3 Centre For Energy]
*[http://www.world-ctl.com World CTL]

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 22:19
Redak 16:		Redak 16:
	===Ekstra teška nafta i naftni pijesak===		===Ekstra teška nafta i naftni pijesak===

	[[Ekstra teška nafta]] iznimno je viskozna, u rasponu od teškog [[melasa]] do krutog stanja na sobnoj temperaturi. Teška sirova nafta ima gustoću (specifičnu težinu) blizu ili čak prelazi gustoću vode. Kao rezultat ne može biti proizvedena, transportirana i rafinirana konvencionalnim metodama. Ekstra teška nafta uobičajeno sadrži velike koncentracije sumpora i nekolicine metala, posebice nikla i vanadija. Ova svojstva čine je teškom za pumpanjem iz zemlje ili kroz cijev i interfenirati je s rafinacijom. Ova svojstva također predstavljaju ozbiljne ekološke izazove za rast proizvodnje i uporabu teške nafte. Venezuelanski Orinoco pojas teške nafte je najbolji primjer ove vrste nekonvencionalnih rezervi. Procijenjena rezerva: 1.2 bilijuna barela (1.9×10^11 m<sup>3</sup>). <ref>{{~~Citiraj web~~		[[Ekstra teška nafta]] iznimno je viskozna, u rasponu od teškog [[melasa]] do krutog stanja na sobnoj temperaturi. Teška sirova nafta ima gustoću (specifičnu težinu) blizu ili čak prelazi gustoću vode. Kao rezultat ne može biti proizvedena, transportirana i rafinirana konvencionalnim metodama. Ekstra teška nafta uobičajeno sadrži velike koncentracije sumpora i nekolicine metala, posebice nikla i vanadija. Ova svojstva čine je teškom za pumpanjem iz zemlje ili kroz cijev i interfenirati je s rafinacijom. Ova svojstva također predstavljaju ozbiljne ekološke izazove za rast proizvodnje i uporabu teške nafte. Venezuelanski Orinoco pojas teške nafte je najbolji primjer ove vrste nekonvencionalnih rezervi. Procijenjena rezerva: 1.2 bilijuna barela (1.9×10^11 m<sup>3</sup>). <ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.battelle.org/Environment/publications/envupdates/Fall2003/article9.stm		\|url=http://www.battelle.org/Environment/publications/envupdates/Fall2003/article9.stm
	\|title=Environmental Challenges of Heavy Crude Oils		\|title=Environmental Challenges of Heavy Crude Oils
Redak 28:		Redak 28:
	Izvlačenje značajnog postotka svjetske naftne proizvodnje iz ovih [[fosilna goriva\|fosilnih goriva]] biti će teško otkako proces izvlačenja uzima veliki dio [[Troškovi proizvodnje\|kapitala, utjecaja čovjeka i zemlje]]. Drugo manje ograničenje je energija potrebna za [[toplina\|toplinu]] i proizvodnju [[Električna energija\|električne energije]], koja trenutno dolazi od [[Prirodni plin\|prirodnog plina]], koji je posljednjih godina doživio val u proizvodnji i odgovarajući pad u cijeni. Unapređivač bitumena u tijeku je izgradnje u [[Fort McMurray\|Fort McMurrayiu]] u Alberti kako bi opskrbljivao [[syngas]]om koji zamjenjuje prirodni plin, i bilo je prijedloga da se izgradi [[nuklearni reaktor]] koji bi uzimao gorivo iz obližnjeg Uranium Cityja u Saskatchewanu koji bi proizvodio paru i struju. Međutim sa novim zalihama plinskog škriljevca potreba za alternativama prirodnog plina je uvelike smanjena.		Izvlačenje značajnog postotka svjetske naftne proizvodnje iz ovih [[fosilna goriva\|fosilnih goriva]] biti će teško otkako proces izvlačenja uzima veliki dio [[Troškovi proizvodnje\|kapitala, utjecaja čovjeka i zemlje]]. Drugo manje ograničenje je energija potrebna za [[toplina\|toplinu]] i proizvodnju [[Električna energija\|električne energije]], koja trenutno dolazi od [[Prirodni plin\|prirodnog plina]], koji je posljednjih godina doživio val u proizvodnji i odgovarajući pad u cijeni. Unapređivač bitumena u tijeku je izgradnje u [[Fort McMurray\|Fort McMurrayiu]] u Alberti kako bi opskrbljivao [[syngas]]om koji zamjenjuje prirodni plin, i bilo je prijedloga da se izgradi [[nuklearni reaktor]] koji bi uzimao gorivo iz obližnjeg Uranium Cityja u Saskatchewanu koji bi proizvodio paru i struju. Međutim sa novim zalihama plinskog škriljevca potreba za alternativama prirodnog plina je uvelike smanjena.

	Uz stopu proizvodnje predviđenu za 2015. godinu, otprilike 3 milijuna barela po danu (480,000 m<sup>3</sup>/d), rezerve naftnog pijeska u Athabesci trajati će više od 160 godina.<ref>{{~~Citiraj web~~\| url=http://www.energy.gov.ab.ca/OilSands/954.asp#Facts\| month=June \| year=2006\| title=Oil Sands Fact Sheets\| first=Alberta\| last=Department of Energy\| accessdate=2007-04-11}}</ref> Proces naftnog izvlačenja zahtijeva ili ispumpavanje nafte kao tereta ili obradu in-situ, paru i natrijev hidroksid (NaOH). Ovaj proces energetski je intenzivniji od procesa s konvencionalnom naftom, a time i skuplji.		Uz stopu proizvodnje predviđenu za 2015. godinu, otprilike 3 milijuna barela po danu (480,000 m<sup>3</sup>/d), rezerve naftnog pijeska u Athabesci trajati će više od 160 godina.<ref>{{Citiranje weba\| url=http://www.energy.gov.ab.ca/OilSands/954.asp#Facts\| month=June \| year=2006\| title=Oil Sands Fact Sheets\| first=Alberta\| last=Department of Energy\| accessdate=2007-04-11}}</ref> Proces naftnog izvlačenja zahtijeva ili ispumpavanje nafte kao tereta ili obradu in-situ, paru i natrijev hidroksid (NaOH). Ovaj proces energetski je intenzivniji od procesa s konvencionalnom naftom, a time i skuplji.

	Studija CERA iz 2009. godine procjenjuje da proizvodnja iz kanadskih naftnih pijesaka emitira otprilike "5–15% više ugljičnog dioksida, od doživotne analize goriva 'well-to-wheels', od prosječne sirove nafte."<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url= http://www.reuters.com/article/2009/05/18/us-oilsands-carbon-idUSTRE54H6C220090518 \|title=Canada oil sands emit more CO2 than average: report \|first= Timothy \|last= Gardiner \|work=Reuters \|date= 18 May 2009 \|accessdate=3 June 2012}}</ref> Autor i novinarski istraživač David Strahan te iste godine izjavio je da izračuni od IAE pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida iz katranskog pijeska za 20% viša od prosječne emisije iz nafte. Sa ugljevljom emisijom CO2, koja je do jednu trećinu viša nego od konvencionalne nafte, to bi učinilo emisiju naftnog pijeska jednaku kao 90% emisije CO2 ispuštene iz ugljena.<ref>[http://www.davidstrahan.com/blog/?p=527 Who’s afraid of the tar sands?]</ref>		Studija CERA iz 2009. godine procjenjuje da proizvodnja iz kanadskih naftnih pijesaka emitira otprilike "5–15% više ugljičnog dioksida, od doživotne analize goriva 'well-to-wheels', od prosječne sirove nafte."<ref>{{Citiranje weba \|url= http://www.reuters.com/article/2009/05/18/us-oilsands-carbon-idUSTRE54H6C220090518 \|title=Canada oil sands emit more CO2 than average: report \|first= Timothy \|last= Gardiner \|work=Reuters \|date= 18 May 2009 \|accessdate=3 June 2012}}</ref> Autor i novinarski istraživač David Strahan te iste godine izjavio je da izračuni od IAE pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida iz katranskog pijeska za 20% viša od prosječne emisije iz nafte. Sa ugljevljom emisijom CO2, koja je do jednu trećinu viša nego od konvencionalne nafte, to bi učinilo emisiju naftnog pijeska jednaku kao 90% emisije CO2 ispuštene iz ugljena.<ref>[http://www.davidstrahan.com/blog/?p=527 Who’s afraid of the tar sands?]</ref>

	===Naftonosni škriljevac===		===Naftonosni škriljevac===
Redak 56:		Redak 56:

	===Toplinska depolimerizacija===		===Toplinska depolimerizacija===
	[[Toplinska depolimerizacija]] (TDP) ima potencijal da obnovi energiju iz postojećih izvora otpada kao što je [[naftni koks]], kao i iz postojećih otpadnih taloga. Ovaj proces, koji oponaša procese koji se pojavljuju u prirodi, koristi toplinu i pritisak da polomi [[organske spojeve]] i [[anorganske spojeve]] pomoću metode poznate kao [[hidropiroliza]]. Budući da izlazna energija uvelike varira na temelju sirovine, teško je procijeniti potencijalnu proizvodnju energije. Prema CWT-u (Changing World Technologies ) ovaj proces ima sposobnost razbiti nekoliko vrsta materijala, od koji su mnogi otrovni za ljude i okoliš.<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.changingworldtech.com/what/index.asp \|title=What Solutions Does CWT Offer? \|publisher=[[Changing World Technologies]] \|year=2010\| accessdate=2010-12-11}}</ref>		[[Toplinska depolimerizacija]] (TDP) ima potencijal da obnovi energiju iz postojećih izvora otpada kao što je [[naftni koks]], kao i iz postojećih otpadnih taloga. Ovaj proces, koji oponaša procese koji se pojavljuju u prirodi, koristi toplinu i pritisak da polomi [[organske spojeve]] i [[anorganske spojeve]] pomoću metode poznate kao [[hidropiroliza]]. Budući da izlazna energija uvelike varira na temelju sirovine, teško je procijeniti potencijalnu proizvodnju energije. Prema CWT-u (Changing World Technologies ) ovaj proces ima sposobnost razbiti nekoliko vrsta materijala, od koji su mnogi otrovni za ljude i okoliš.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.changingworldtech.com/what/index.asp \|title=What Solutions Does CWT Offer? \|publisher=[[Changing World Technologies]] \|year=2010\| accessdate=2010-12-11}}</ref>

	===Ugljen i pretvorba plina===		===Ugljen i pretvorba plina===
Redak 74:		Redak 74:
	Kao i kod svih oblika [[Rudarstvo\|rudarstva]], postoje velike količine opasnih pljeva i otpada koji nastaju iz različitih procesa izlučivanja i proizvodnje nafte.<ref name="US EPA Special Wastes">US Environmental Protection Agency, "Special Wastes"</ref>		Kao i kod svih oblika [[Rudarstvo\|rudarstva]], postoje velike količine opasnih pljeva i otpada koji nastaju iz različitih procesa izlučivanja i proizvodnje nafte.<ref name="US EPA Special Wastes">US Environmental Protection Agency, "Special Wastes"</ref>

	Zabrinutost za prirodu zbog teške nafte je slična onoj sa lakom naftom, međutim teška nafta pruža dodatne brige kao što je potreba za zagrijavanjem kako bi se mogla ispumpati iz zemlje. Proces izlučivanja također zahtijeva velike količine vode.<ref name="Fact Sheet: U.S. Heavy Oil Resource Potential">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Heavy_Oil_Fact_Sheet.pdf\|title=Heavy_Oil_Fact_Sheet\|date=June 17, 2006\|work=California Department of Oil Gas and Geothermal Resources\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Zabrinutost za prirodu zbog teške nafte je slična onoj sa lakom naftom, međutim teška nafta pruža dodatne brige kao što je potreba za zagrijavanjem kako bi se mogla ispumpati iz zemlje. Proces izlučivanja također zahtijeva velike količine vode.<ref name="Fact Sheet: U.S. Heavy Oil Resource Potential">{{Citiranje weba\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Heavy_Oil_Fact_Sheet.pdf\|title=Heavy_Oil_Fact_Sheet\|date=June 17, 2006\|work=California Department of Oil Gas and Geothermal Resources\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	Utjecaj na prirodu naftonosnog škriljevca razlikuje se ovisno o vrsti izlučivanja, međutim postoje neki zajednički trendovi. U procesu iskapanja otpušta se ugljični dioksid, pored ostalih oksida i zagađivača, kako se škriljevac zagrijava. Nadalje postoji neka zabrinutost zbog nekih kemikalija koje se miješaju sa podzemnom vodom (ili kao [[otjecanje]] ili kroz [[curenje]]). Postoje procesi koji su u upotrebi ili u tijeku razvoja kako bi pomogli ublažiti neke od ovih ekoloških problema.<ref name="Fact Sheet: Oil Shale and the Environment">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet.pdf\|title=Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet\|unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Utjecaj na prirodu naftonosnog škriljevca razlikuje se ovisno o vrsti izlučivanja, međutim postoje neki zajednički trendovi. U procesu iskapanja otpušta se ugljični dioksid, pored ostalih oksida i zagađivača, kako se škriljevac zagrijava. Nadalje postoji neka zabrinutost zbog nekih kemikalija koje se miješaju sa podzemnom vodom (ili kao [[otjecanje]] ili kroz [[curenje]]). Postoje procesi koji su u upotrebi ili u tijeku razvoja kako bi pomogli ublažiti neke od ovih ekoloških problema.<ref name="Fact Sheet: Oil Shale and the Environment">{{Citiranje weba\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet.pdf\|title=Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet\|unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	Pretvorba ugljena ili prirodnog plina u naftu stvara velike količine ugljičnog dioksida uza sve utjecaje dobivanja ovih resursa za početak rada. Međutim postavljanje postrojenja u ključnim područjima može smanjit utjecaj emisije uslijed pumpanja ugljičnog dioksida u naftne naslage ili ugljenje naslage kako bi se poboljšao oporavak nafte i metana.<ref name="Fact Sheet: Coal to F-T Liquids Technology">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet.pdf\|title=Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet\|date=unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Pretvorba ugljena ili prirodnog plina u naftu stvara velike količine ugljičnog dioksida uza sve utjecaje dobivanja ovih resursa za početak rada. Međutim postavljanje postrojenja u ključnim područjima može smanjit utjecaj emisije uslijed pumpanja ugljičnog dioksida u naftne naslage ili ugljenje naslage kako bi se poboljšao oporavak nafte i metana.<ref name="Fact Sheet: Coal to F-T Liquids Technology">{{Citiranje weba\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet.pdf\|title=Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet\|date=unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	==Ekonomija==		==Ekonomija==
Redak 104:		Redak 104:
	*{{Cite journal \| last = Brendow \| first = K. \| title = Global oil shale issues and perspectives. Synthesis of the Symposium on Oil Shale. 18–19 November, Tallinn \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =1 \| pages =81–92 \| year = 2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_brendow_1_03.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-07-21}}		*{{Cite journal \| last = Brendow \| first = K. \| title = Global oil shale issues and perspectives. Synthesis of the Symposium on Oil Shale. 18–19 November, Tallinn \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =1 \| pages =81–92 \| year = 2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_brendow_1_03.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-07-21}}
	*{{Cite journal \| last = Dyni \| first = John R. \| title = Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294 \| publisher = [[United States Department of the Interior]], [[United States Geological Survey]] \| year = 2006 \| url = http://pubs.usgs.gov/sir/2005/5294/pdf/sir5294_508.pdf \| format=PDF \| accessdate =2007-07-09}}		*{{Cite journal \| last = Dyni \| first = John R. \| title = Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294 \| publisher = [[United States Department of the Interior]], [[United States Geological Survey]] \| year = 2006 \| url = http://pubs.usgs.gov/sir/2005/5294/pdf/sir5294_508.pdf \| format=PDF \| accessdate =2007-07-09}}
	*{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.epa.gov/osw/nonhaz/industrial/special/index.htm\|title=Special Wastes\|date=March 9, 2009\|work=United States Environmental Protection Agency\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=30 December 2009}}		*{{Citiranje weba\|url=http://www.epa.gov/osw/nonhaz/industrial/special/index.htm\|title=Special Wastes\|date=March 9, 2009\|work=United States Environmental Protection Agency\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=30 December 2009}}
	*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}		*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}
	*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}		*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:51
Redak 16:		Redak 16:
	===Ekstra teška nafta i naftni pijesak===		===Ekstra teška nafta i naftni pijesak===

	[[Ekstra teška nafta]] iznimno je viskozna, u rasponu od teškog [[melasa]] do krutog stanja na sobnoj temperaturi. Teška sirova nafta ima gustoću (specifičnu težinu) blizu ili čak prelazi gustoću vode. Kao rezultat ne može biti proizvedena, transportirana i rafinirana konvencionalnim metodama. Ekstra teška nafta uobičajeno sadrži velike koncentracije sumpora i nekolicine metala, posebice nikla i vanadija. Ova svojstva čine je teškom za pumpanjem iz zemlje ili kroz cijev i interfenirati je s rafinacijom. Ova svojstva također predstavljaju ozbiljne ekološke izazove za rast proizvodnje i uporabu teške nafte. Venezuelanski Orinoco pojas teške nafte je najbolji primjer ove vrste nekonvencionalnih rezervi. Procijenjena rezerva: 1.2 bilijuna barela (1.9×10^11 m<sup>3</sup>). <ref>{{~~cite~~ web		[[Ekstra teška nafta]] iznimno je viskozna, u rasponu od teškog [[melasa]] do krutog stanja na sobnoj temperaturi. Teška sirova nafta ima gustoću (specifičnu težinu) blizu ili čak prelazi gustoću vode. Kao rezultat ne može biti proizvedena, transportirana i rafinirana konvencionalnim metodama. Ekstra teška nafta uobičajeno sadrži velike koncentracije sumpora i nekolicine metala, posebice nikla i vanadija. Ova svojstva čine je teškom za pumpanjem iz zemlje ili kroz cijev i interfenirati je s rafinacijom. Ova svojstva također predstavljaju ozbiljne ekološke izazove za rast proizvodnje i uporabu teške nafte. Venezuelanski Orinoco pojas teške nafte je najbolji primjer ove vrste nekonvencionalnih rezervi. Procijenjena rezerva: 1.2 bilijuna barela (1.9×10^11 m<sup>3</sup>). <ref>{{Citiraj web
	\|url=http://www.battelle.org/Environment/publications/envupdates/Fall2003/article9.stm		\|url=http://www.battelle.org/Environment/publications/envupdates/Fall2003/article9.stm
	\|title=Environmental Challenges of Heavy Crude Oils		\|title=Environmental Challenges of Heavy Crude Oils
Redak 28:		Redak 28:
	Izvlačenje značajnog postotka svjetske naftne proizvodnje iz ovih [[fosilna goriva\|fosilnih goriva]] biti će teško otkako proces izvlačenja uzima veliki dio [[Troškovi proizvodnje\|kapitala, utjecaja čovjeka i zemlje]]. Drugo manje ograničenje je energija potrebna za [[toplina\|toplinu]] i proizvodnju [[Električna energija\|električne energije]], koja trenutno dolazi od [[Prirodni plin\|prirodnog plina]], koji je posljednjih godina doživio val u proizvodnji i odgovarajući pad u cijeni. Unapređivač bitumena u tijeku je izgradnje u [[Fort McMurray\|Fort McMurrayiu]] u Alberti kako bi opskrbljivao [[syngas]]om koji zamjenjuje prirodni plin, i bilo je prijedloga da se izgradi [[nuklearni reaktor]] koji bi uzimao gorivo iz obližnjeg Uranium Cityja u Saskatchewanu koji bi proizvodio paru i struju. Međutim sa novim zalihama plinskog škriljevca potreba za alternativama prirodnog plina je uvelike smanjena.		Izvlačenje značajnog postotka svjetske naftne proizvodnje iz ovih [[fosilna goriva\|fosilnih goriva]] biti će teško otkako proces izvlačenja uzima veliki dio [[Troškovi proizvodnje\|kapitala, utjecaja čovjeka i zemlje]]. Drugo manje ograničenje je energija potrebna za [[toplina\|toplinu]] i proizvodnju [[Električna energija\|električne energije]], koja trenutno dolazi od [[Prirodni plin\|prirodnog plina]], koji je posljednjih godina doživio val u proizvodnji i odgovarajući pad u cijeni. Unapređivač bitumena u tijeku je izgradnje u [[Fort McMurray\|Fort McMurrayiu]] u Alberti kako bi opskrbljivao [[syngas]]om koji zamjenjuje prirodni plin, i bilo je prijedloga da se izgradi [[nuklearni reaktor]] koji bi uzimao gorivo iz obližnjeg Uranium Cityja u Saskatchewanu koji bi proizvodio paru i struju. Međutim sa novim zalihama plinskog škriljevca potreba za alternativama prirodnog plina je uvelike smanjena.

	Uz stopu proizvodnje predviđenu za 2015. godinu, otprilike 3 milijuna barela po danu (480,000 m<sup>3</sup>/d), rezerve naftnog pijeska u Athabesci trajati će više od 160 godina.<ref>{{~~cite~~ web\| url=http://www.energy.gov.ab.ca/OilSands/954.asp#Facts\| month=June \| year=2006\| title=Oil Sands Fact Sheets\| first=Alberta\| last=Department of Energy\| accessdate=2007-04-11}}</ref> Proces naftnog izvlačenja zahtijeva ili ispumpavanje nafte kao tereta ili obradu in-situ, paru i natrijev hidroksid (NaOH). Ovaj proces energetski je intenzivniji od procesa s konvencionalnom naftom, a time i skuplji.		Uz stopu proizvodnje predviđenu za 2015. godinu, otprilike 3 milijuna barela po danu (480,000 m<sup>3</sup>/d), rezerve naftnog pijeska u Athabesci trajati će više od 160 godina.<ref>{{Citiraj web\| url=http://www.energy.gov.ab.ca/OilSands/954.asp#Facts\| month=June \| year=2006\| title=Oil Sands Fact Sheets\| first=Alberta\| last=Department of Energy\| accessdate=2007-04-11}}</ref> Proces naftnog izvlačenja zahtijeva ili ispumpavanje nafte kao tereta ili obradu in-situ, paru i natrijev hidroksid (NaOH). Ovaj proces energetski je intenzivniji od procesa s konvencionalnom naftom, a time i skuplji.

	Studija CERA iz 2009. godine procjenjuje da proizvodnja iz kanadskih naftnih pijesaka emitira otprilike "5–15% više ugljičnog dioksida, od doživotne analize goriva 'well-to-wheels', od prosječne sirove nafte."<ref>{{~~cite~~ web \|url= http://www.reuters.com/article/2009/05/18/us-oilsands-carbon-idUSTRE54H6C220090518 \|title=Canada oil sands emit more CO2 than average: report \|first= Timothy \|last= Gardiner \|work=Reuters \|date= 18 May 2009 \|accessdate=3 June 2012}}</ref> Autor i novinarski istraživač David Strahan te iste godine izjavio je da izračuni od IAE pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida iz katranskog pijeska za 20% viša od prosječne emisije iz nafte. Sa ugljevljom emisijom CO2, koja je do jednu trećinu viša nego od konvencionalne nafte, to bi učinilo emisiju naftnog pijeska jednaku kao 90% emisije CO2 ispuštene iz ugljena.<ref>[http://www.davidstrahan.com/blog/?p=527 Who’s afraid of the tar sands?]</ref>		Studija CERA iz 2009. godine procjenjuje da proizvodnja iz kanadskih naftnih pijesaka emitira otprilike "5–15% više ugljičnog dioksida, od doživotne analize goriva 'well-to-wheels', od prosječne sirove nafte."<ref>{{Citiraj web \|url= http://www.reuters.com/article/2009/05/18/us-oilsands-carbon-idUSTRE54H6C220090518 \|title=Canada oil sands emit more CO2 than average: report \|first= Timothy \|last= Gardiner \|work=Reuters \|date= 18 May 2009 \|accessdate=3 June 2012}}</ref> Autor i novinarski istraživač David Strahan te iste godine izjavio je da izračuni od IAE pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida iz katranskog pijeska za 20% viša od prosječne emisije iz nafte. Sa ugljevljom emisijom CO2, koja je do jednu trećinu viša nego od konvencionalne nafte, to bi učinilo emisiju naftnog pijeska jednaku kao 90% emisije CO2 ispuštene iz ugljena.<ref>[http://www.davidstrahan.com/blog/?p=527 Who’s afraid of the tar sands?]</ref>

	===Naftonosni škriljevac===		===Naftonosni škriljevac===
Redak 56:		Redak 56:

	===Toplinska depolimerizacija===		===Toplinska depolimerizacija===
	[[Toplinska depolimerizacija]] (TDP) ima potencijal da obnovi energiju iz postojećih izvora otpada kao što je [[naftni koks]], kao i iz postojećih otpadnih taloga. Ovaj proces, koji oponaša procese koji se pojavljuju u prirodi, koristi toplinu i pritisak da polomi [[organske spojeve]] i [[anorganske spojeve]] pomoću metode poznate kao [[hidropiroliza]]. Budući da izlazna energija uvelike varira na temelju sirovine, teško je procijeniti potencijalnu proizvodnju energije. Prema CWT-u (Changing World Technologies ) ovaj proces ima sposobnost razbiti nekoliko vrsta materijala, od koji su mnogi otrovni za ljude i okoliš.<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.changingworldtech.com/what/index.asp \|title=What Solutions Does CWT Offer? \|publisher=[[Changing World Technologies]] \|year=2010\| accessdate=2010-12-11}}</ref>		[[Toplinska depolimerizacija]] (TDP) ima potencijal da obnovi energiju iz postojećih izvora otpada kao što je [[naftni koks]], kao i iz postojećih otpadnih taloga. Ovaj proces, koji oponaša procese koji se pojavljuju u prirodi, koristi toplinu i pritisak da polomi [[organske spojeve]] i [[anorganske spojeve]] pomoću metode poznate kao [[hidropiroliza]]. Budući da izlazna energija uvelike varira na temelju sirovine, teško je procijeniti potencijalnu proizvodnju energije. Prema CWT-u (Changing World Technologies ) ovaj proces ima sposobnost razbiti nekoliko vrsta materijala, od koji su mnogi otrovni za ljude i okoliš.<ref>{{Citiraj web \|url=http://www.changingworldtech.com/what/index.asp \|title=What Solutions Does CWT Offer? \|publisher=[[Changing World Technologies]] \|year=2010\| accessdate=2010-12-11}}</ref>

	===Ugljen i pretvorba plina===		===Ugljen i pretvorba plina===
Redak 74:		Redak 74:
	Kao i kod svih oblika [[Rudarstvo\|rudarstva]], postoje velike količine opasnih pljeva i otpada koji nastaju iz različitih procesa izlučivanja i proizvodnje nafte.<ref name="US EPA Special Wastes">US Environmental Protection Agency, "Special Wastes"</ref>		Kao i kod svih oblika [[Rudarstvo\|rudarstva]], postoje velike količine opasnih pljeva i otpada koji nastaju iz različitih procesa izlučivanja i proizvodnje nafte.<ref name="US EPA Special Wastes">US Environmental Protection Agency, "Special Wastes"</ref>

	Zabrinutost za prirodu zbog teške nafte je slična onoj sa lakom naftom, međutim teška nafta pruža dodatne brige kao što je potreba za zagrijavanjem kako bi se mogla ispumpati iz zemlje. Proces izlučivanja također zahtijeva velike količine vode.<ref name="Fact Sheet: U.S. Heavy Oil Resource Potential">{{~~cite~~ web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Heavy_Oil_Fact_Sheet.pdf\|title=Heavy_Oil_Fact_Sheet\|date=June 17, 2006\|work=California Department of Oil Gas and Geothermal Resources\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Zabrinutost za prirodu zbog teške nafte je slična onoj sa lakom naftom, međutim teška nafta pruža dodatne brige kao što je potreba za zagrijavanjem kako bi se mogla ispumpati iz zemlje. Proces izlučivanja također zahtijeva velike količine vode.<ref name="Fact Sheet: U.S. Heavy Oil Resource Potential">{{Citiraj web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Heavy_Oil_Fact_Sheet.pdf\|title=Heavy_Oil_Fact_Sheet\|date=June 17, 2006\|work=California Department of Oil Gas and Geothermal Resources\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	Utjecaj na prirodu naftonosnog škriljevca razlikuje se ovisno o vrsti izlučivanja, međutim postoje neki zajednički trendovi. U procesu iskapanja otpušta se ugljični dioksid, pored ostalih oksida i zagađivača, kako se škriljevac zagrijava. Nadalje postoji neka zabrinutost zbog nekih kemikalija koje se miješaju sa podzemnom vodom (ili kao [[otjecanje]] ili kroz [[curenje]]). Postoje procesi koji su u upotrebi ili u tijeku razvoja kako bi pomogli ublažiti neke od ovih ekoloških problema.<ref name="Fact Sheet: Oil Shale and the Environment">{{~~cite~~ web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet.pdf\|title=Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet\|unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Utjecaj na prirodu naftonosnog škriljevca razlikuje se ovisno o vrsti izlučivanja, međutim postoje neki zajednički trendovi. U procesu iskapanja otpušta se ugljični dioksid, pored ostalih oksida i zagađivača, kako se škriljevac zagrijava. Nadalje postoji neka zabrinutost zbog nekih kemikalija koje se miješaju sa podzemnom vodom (ili kao [[otjecanje]] ili kroz [[curenje]]). Postoje procesi koji su u upotrebi ili u tijeku razvoja kako bi pomogli ublažiti neke od ovih ekoloških problema.<ref name="Fact Sheet: Oil Shale and the Environment">{{Citiraj web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet.pdf\|title=Oil_Shale_Environmental_Fact_Sheet\|unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	Pretvorba ugljena ili prirodnog plina u naftu stvara velike količine ugljičnog dioksida uza sve utjecaje dobivanja ovih resursa za početak rada. Međutim postavljanje postrojenja u ključnim područjima može smanjit utjecaj emisije uslijed pumpanja ugljičnog dioksida u naftne naslage ili ugljenje naslage kako bi se poboljšao oporavak nafte i metana.<ref name="Fact Sheet: Coal to F-T Liquids Technology">{{~~cite~~ web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet.pdf\|title=Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet\|date=unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>		Pretvorba ugljena ili prirodnog plina u naftu stvara velike količine ugljičnog dioksida uza sve utjecaje dobivanja ovih resursa za početak rada. Međutim postavljanje postrojenja u ključnim područjima može smanjit utjecaj emisije uslijed pumpanja ugljičnog dioksida u naftne naslage ili ugljenje naslage kako bi se poboljšao oporavak nafte i metana.<ref name="Fact Sheet: Coal to F-T Liquids Technology">{{Citiraj web\|url=http://www.unconventionalfuels.org/publications/factsheets/Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet.pdf\|title=Coal_to_FT_Liquids_Fact_Sheet\|date=unknown\|work=DOE Office of Petroleum Reserves\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=9 December 2010}}</ref>

	==Ekonomija==		==Ekonomija==
Redak 104:		Redak 104:
	*{{Cite journal \| last = Brendow \| first = K. \| title = Global oil shale issues and perspectives. Synthesis of the Symposium on Oil Shale. 18–19 November, Tallinn \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =1 \| pages =81–92 \| year = 2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_brendow_1_03.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-07-21}}		*{{Cite journal \| last = Brendow \| first = K. \| title = Global oil shale issues and perspectives. Synthesis of the Symposium on Oil Shale. 18–19 November, Tallinn \| journal =Oil Shale. A Scientific-Technical Journal \| publisher = Estonian Academy Publishers \| volume =20 \| issue =1 \| pages =81–92 \| year = 2003 \| url=http://www.kirj.ee/public/oilshale/9_brendow_1_03.pdf \| format = PDF \| issn = 0208-189X \| accessdate =2007-07-21}}
	*{{Cite journal \| last = Dyni \| first = John R. \| title = Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294 \| publisher = [[United States Department of the Interior]], [[United States Geological Survey]] \| year = 2006 \| url = http://pubs.usgs.gov/sir/2005/5294/pdf/sir5294_508.pdf \| format=PDF \| accessdate =2007-07-09}}		*{{Cite journal \| last = Dyni \| first = John R. \| title = Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294 \| publisher = [[United States Department of the Interior]], [[United States Geological Survey]] \| year = 2006 \| url = http://pubs.usgs.gov/sir/2005/5294/pdf/sir5294_508.pdf \| format=PDF \| accessdate =2007-07-09}}
	*{{~~cite~~ web\|url=http://www.epa.gov/osw/nonhaz/industrial/special/index.htm\|title=Special Wastes\|date=March 9, 2009\|work=United States Environmental Protection Agency\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=30 December 2009}}		*{{Citiraj web\|url=http://www.epa.gov/osw/nonhaz/industrial/special/index.htm\|title=Special Wastes\|date=March 9, 2009\|work=United States Environmental Protection Agency\|publisher=United States Federal Government\|accessdate=30 December 2009}}
	*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}		*{{cite journal\| publisher = European Academies Science Advisory Council\| url = http://www.easac.eu/fileadmin/PDF_s/reports_statements/Study.pdf\| title = A study on the EU oil shale industry viewed in the light of the Estonian experience. A report by EASAC to the Committee on Industry, Research and Energy of the European Parliament\| \| last1 = Francu \| first1 = Juraj \| last2 = Harvie \| first2 = Barbra \| last3 = Laenen \| first3 = Ben \| last4 = Siirde \| first4 = Andres \| last5 = Veiderma \| first5 = Mihkelformat = PDF \| month = May \| year = 2007\| accessdate = 2011-05-06}}
	*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}		*{{cite journal \| title = Annual Energy Outlook 2006 \| publisher = [[Energy Information Administration]] \| date = February 2006 \| url = http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/0383(2006).pdf \| format = PDF \| accessdate = 2008-04-18}}