Naturalizam (filozofija) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T10:36:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 10:36
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Naturalizam (filozofija)'''-->{{ireligija bočna traka}}		<!--'''Naturalizam (filozofija)'''-->{{ireligija bočna traka}}

	'''Naturalizam''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Naturalismus'', od [[francuski jezik\|franc.]] ''naturalisme'', prema [[latinski jezik\|lat.]] ''naturalis'': prirodan), [[filozofija\|filozofska]] [[koncepcija]] po kojoj je [[priroda]] osnova i [[bitak\|bit svega]], jedini pravi [[realitet]] i ništa izvan njega ne postoji;<ref>Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).</ref> ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni ([[fizički zakon]]i) i sile, nasuprot onim [[supranaturalizam\|supranaturalnim]] ili [[spiritualizam\|spiritualnim]];<ref>[http://www.oed.com/ Naturalism]. ''Oxford English Dictionary Online'' (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).</ref> Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena [[univerzum]]a u svakom trenutku produkt ovih zakona.<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10713a.htm \|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Naturalism \|date=21. studenoga 2009. \|accessdate=6. ožujka 2012. \|quote=''Naturalism is not so much a special system as a point of view or tendency common to a number of philosophical and religious systems; not so much a well-defined set of positive and negative doctrines as an attitude or spirit pervading and influencing many doctrines. As the name implies, this tendency consists essentially in looking upon nature as the one original and fundamental source of all that exists, and in attempting to explain everything in terms of nature. Either the limits of nature are also the limits of existing reality, or at least the first cause, [[cosmological argument\|if its existence is found		'''Naturalizam''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Naturalismus'', od [[francuski jezik\|franc.]] ''naturalisme'', prema [[latinski jezik\|lat.]] ''naturalis'': prirodan), [[filozofija\|filozofska]] [[koncepcija]] po kojoj je [[priroda]] osnova i [[bitak\|bit svega]], jedini pravi [[realitet]] i ništa izvan njega ne postoji;<ref>Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).</ref> ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni ([[fizički zakon]]i) i sile, nasuprot onim [[supranaturalizam\|supranaturalnim]] ili [[spiritualizam\|spiritualnim]];<ref>[http://www.oed.com/ Naturalism]. ''Oxford English Dictionary Online'' (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).</ref> Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena [[univerzum]]a u svakom trenutku produkt ovih zakona.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10713a.htm \|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Naturalism \|date=21. studenoga 2009. \|accessdate=6. ožujka 2012. \|quote=''Naturalism is not so much a special system as a point of view or tendency common to a number of philosophical and religious systems; not so much a well-defined set of positive and negative doctrines as an attitude or spirit pervading and influencing many doctrines. As the name implies, this tendency consists essentially in looking upon nature as the one original and fundamental source of all that exists, and in attempting to explain everything in terms of nature. Either the limits of nature are also the limits of existing reality, or at least the first cause, [[cosmological argument\|if its existence is found
	necessary]], has nothing to do with the working of natural agencies. All events, therefore, find their adequate explanation within nature itself. But, as the terms nature and natural are themselves used in more than one sense, the term naturalism is also far from having one fixed meaning.'' (engl.: Naturalizam nije toliko poseban sustav koliko je on točka gledišta ili tendencija zajednička mnogim filozofskim i religijskim sustavima; ne previše dobro definiran skup pozitivnih i negativnih doktrina koliko stav ili duh koji prožima i utječe na mnoge doktrine. Upravo kao što samo ime implicira, ova se tendencija sastoji u biti od gledanja na prirodu kao na jedan originalni i fundamentalni izvor svega što postoji te u pokušaju objašnjavanja svega u okvirima prirode. Ili su granice prirode također granice postojećeg realiteta, ili barem njegov prvi uzrok, [[kozmološki argument\|ako se njegova egzistencija smatra nužnom]], nema nikakve veze s radom prirodnih djelovanja. Sva događanja stoga pronalaze svoje adekvatno objašnjenje unutar same prirode. No, budući da se pojmovi priroda (narav) i prirodno (naravno) rabe s više značenja, pojam naturalizam također je daleko od onoga koji ima jedno fiksno značenje.) }}</ref> „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”<ref name="Stanford">Papineau, David. [http://plato.stanford.edu/entries/naturalism/ „Naturalism”]. U ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.</ref> Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof [[Paul Kurtz]] tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na [[materijalizam\|materijalne]] principe. Ovi principi uključuju [[masa\|masu]], [[energija\|energiju]] i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od [[znanstvena zajednica\|znanstvene zajednice]]. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da [[duh]]ovi, [[božanstvo\|božanstva]] i [[duh (prikaza)\|prikaze]] nisu realni i da ne postoji nikakva „[[teleologija\|svrha]]” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva ''[[metafizički naturalizam]]''.<ref name=KurtzDistinction>{{Cite journal \|authorlink=Paul Kurtz \|author=Kurtz, Paul \|url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html \|title=Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism? \|journal=[[Free Inquiry]] \|date=proljeće 1998. \|volume=18 \|issue=2}}</ref>		necessary]], has nothing to do with the working of natural agencies. All events, therefore, find their adequate explanation within nature itself. But, as the terms nature and natural are themselves used in more than one sense, the term naturalism is also far from having one fixed meaning.'' (engl.: Naturalizam nije toliko poseban sustav koliko je on točka gledišta ili tendencija zajednička mnogim filozofskim i religijskim sustavima; ne previše dobro definiran skup pozitivnih i negativnih doktrina koliko stav ili duh koji prožima i utječe na mnoge doktrine. Upravo kao što samo ime implicira, ova se tendencija sastoji u biti od gledanja na prirodu kao na jedan originalni i fundamentalni izvor svega što postoji te u pokušaju objašnjavanja svega u okvirima prirode. Ili su granice prirode također granice postojećeg realiteta, ili barem njegov prvi uzrok, [[kozmološki argument\|ako se njegova egzistencija smatra nužnom]], nema nikakve veze s radom prirodnih djelovanja. Sva događanja stoga pronalaze svoje adekvatno objašnjenje unutar same prirode. No, budući da se pojmovi priroda (narav) i prirodno (naravno) rabe s više značenja, pojam naturalizam također je daleko od onoga koji ima jedno fiksno značenje.) }}</ref> „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”<ref name="Stanford">Papineau, David. [http://plato.stanford.edu/entries/naturalism/ „Naturalism”]. U ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.</ref> Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof [[Paul Kurtz]] tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na [[materijalizam\|materijalne]] principe. Ovi principi uključuju [[masa\|masu]], [[energija\|energiju]] i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od [[znanstvena zajednica\|znanstvene zajednice]]. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da [[duh]]ovi, [[božanstvo\|božanstva]] i [[duh (prikaza)\|prikaze]] nisu realni i da ne postoji nikakva „[[teleologija\|svrha]]” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva ''[[metafizički naturalizam]]''.<ref name=KurtzDistinction>{{Cite journal \|authorlink=Paul Kurtz \|author=Kurtz, Paul \|url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html \|title=Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism? \|journal=[[Free Inquiry]] \|date=proljeće 1998. \|volume=18 \|issue=2}}</ref>

	Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se ''metodološki naturalizam''.<ref>{{~~Citiraj web~~\| url = http://www.stephenjaygould.org/ctrl/schafersman_nat.html\| title = Naturalism is Today An Essential Part of Science\| first = Steven D.\| last = Schafersman\|authorlink=Steven Schafersman\| year=1996\| quote=Methodological naturalism is the adoption or assumption of naturalism in scientific belief and practice without really believing in naturalism. (engl.: Metodološki naturalizam jest usvajanje ili pretpostavka naturalizma u znanstvenoj vjeri i praksi bez stvarna vjerovanja u naturalizam.)}}</ref> Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.		Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se ''metodološki naturalizam''.<ref>{{Citiranje weba\| url = http://www.stephenjaygould.org/ctrl/schafersman_nat.html\| title = Naturalism is Today An Essential Part of Science\| first = Steven D.\| last = Schafersman\|authorlink=Steven Schafersman\| year=1996\| quote=Methodological naturalism is the adoption or assumption of naturalism in scientific belief and practice without really believing in naturalism. (engl.: Metodološki naturalizam jest usvajanje ili pretpostavka naturalizma u znanstvenoj vjeri i praksi bez stvarna vjerovanja u naturalizam.)}}</ref> Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.

	S izuzetkom [[panteizam\|panteista]], koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, [[teizam\|teisti]] dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.		S izuzetkom [[panteizam\|panteista]], koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, [[teizam\|teisti]] dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:48:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Naturalizam (filozofija)'''-->{{ireligija bočna traka}}		<!--'''Naturalizam (filozofija)'''-->{{ireligija bočna traka}}

	'''Naturalizam''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Naturalismus'', od [[francuski jezik\|franc.]] ''naturalisme'', prema [[latinski jezik\|lat.]] ''naturalis'': prirodan), [[filozofija\|filozofska]] [[koncepcija]] po kojoj je [[priroda]] osnova i [[bitak\|bit svega]], jedini pravi [[realitet]] i ništa izvan njega ne postoji;<ref>Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).</ref> ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni ([[fizički zakon]]i) i sile, nasuprot onim [[supranaturalizam\|supranaturalnim]] ili [[spiritualizam\|spiritualnim]];<ref>[http://www.oed.com/ Naturalism]. ''Oxford English Dictionary Online'' (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).</ref> Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena [[univerzum]]a u svakom trenutku produkt ovih zakona.<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10713a.htm \|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Naturalism \|date=21. studenoga 2009. \|accessdate=6. ožujka 2012. \|quote=''Naturalism is not so much a special system as a point of view or tendency common to a number of philosophical and religious systems; not so much a well-defined set of positive and negative doctrines as an attitude or spirit pervading and influencing many doctrines. As the name implies, this tendency consists essentially in looking upon nature as the one original and fundamental source of all that exists, and in attempting to explain everything in terms of nature. Either the limits of nature are also the limits of existing reality, or at least the first cause, [[cosmological argument\|if its existence is found		'''Naturalizam''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Naturalismus'', od [[francuski jezik\|franc.]] ''naturalisme'', prema [[latinski jezik\|lat.]] ''naturalis'': prirodan), [[filozofija\|filozofska]] [[koncepcija]] po kojoj je [[priroda]] osnova i [[bitak\|bit svega]], jedini pravi [[realitet]] i ništa izvan njega ne postoji;<ref>Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).</ref> ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni ([[fizički zakon]]i) i sile, nasuprot onim [[supranaturalizam\|supranaturalnim]] ili [[spiritualizam\|spiritualnim]];<ref>[http://www.oed.com/ Naturalism]. ''Oxford English Dictionary Online'' (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).</ref> Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena [[univerzum]]a u svakom trenutku produkt ovih zakona.<ref>{{Citiraj web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10713a.htm \|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Naturalism \|date=21. studenoga 2009. \|accessdate=6. ožujka 2012. \|quote=''Naturalism is not so much a special system as a point of view or tendency common to a number of philosophical and religious systems; not so much a well-defined set of positive and negative doctrines as an attitude or spirit pervading and influencing many doctrines. As the name implies, this tendency consists essentially in looking upon nature as the one original and fundamental source of all that exists, and in attempting to explain everything in terms of nature. Either the limits of nature are also the limits of existing reality, or at least the first cause, [[cosmological argument\|if its existence is found
	necessary]], has nothing to do with the working of natural agencies. All events, therefore, find their adequate explanation within nature itself. But, as the terms nature and natural are themselves used in more than one sense, the term naturalism is also far from having one fixed meaning.'' (engl.: Naturalizam nije toliko poseban sustav koliko je on točka gledišta ili tendencija zajednička mnogim filozofskim i religijskim sustavima; ne previše dobro definiran skup pozitivnih i negativnih doktrina koliko stav ili duh koji prožima i utječe na mnoge doktrine. Upravo kao što samo ime implicira, ova se tendencija sastoji u biti od gledanja na prirodu kao na jedan originalni i fundamentalni izvor svega što postoji te u pokušaju objašnjavanja svega u okvirima prirode. Ili su granice prirode također granice postojećeg realiteta, ili barem njegov prvi uzrok, [[kozmološki argument\|ako se njegova egzistencija smatra nužnom]], nema nikakve veze s radom prirodnih djelovanja. Sva događanja stoga pronalaze svoje adekvatno objašnjenje unutar same prirode. No, budući da se pojmovi priroda (narav) i prirodno (naravno) rabe s više značenja, pojam naturalizam također je daleko od onoga koji ima jedno fiksno značenje.) }}</ref> „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”<ref name="Stanford">Papineau, David. [http://plato.stanford.edu/entries/naturalism/ „Naturalism”]. U ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.</ref> Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof [[Paul Kurtz]] tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na [[materijalizam\|materijalne]] principe. Ovi principi uključuju [[masa\|masu]], [[energija\|energiju]] i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od [[znanstvena zajednica\|znanstvene zajednice]]. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da [[duh]]ovi, [[božanstvo\|božanstva]] i [[duh (prikaza)\|prikaze]] nisu realni i da ne postoji nikakva „[[teleologija\|svrha]]” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva ''[[metafizički naturalizam]]''.<ref name=KurtzDistinction>{{Cite journal \|authorlink=Paul Kurtz \|author=Kurtz, Paul \|url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html \|title=Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism? \|journal=[[Free Inquiry]] \|date=proljeće 1998. \|volume=18 \|issue=2}}</ref>		necessary]], has nothing to do with the working of natural agencies. All events, therefore, find their adequate explanation within nature itself. But, as the terms nature and natural are themselves used in more than one sense, the term naturalism is also far from having one fixed meaning.'' (engl.: Naturalizam nije toliko poseban sustav koliko je on točka gledišta ili tendencija zajednička mnogim filozofskim i religijskim sustavima; ne previše dobro definiran skup pozitivnih i negativnih doktrina koliko stav ili duh koji prožima i utječe na mnoge doktrine. Upravo kao što samo ime implicira, ova se tendencija sastoji u biti od gledanja na prirodu kao na jedan originalni i fundamentalni izvor svega što postoji te u pokušaju objašnjavanja svega u okvirima prirode. Ili su granice prirode također granice postojećeg realiteta, ili barem njegov prvi uzrok, [[kozmološki argument\|ako se njegova egzistencija smatra nužnom]], nema nikakve veze s radom prirodnih djelovanja. Sva događanja stoga pronalaze svoje adekvatno objašnjenje unutar same prirode. No, budući da se pojmovi priroda (narav) i prirodno (naravno) rabe s više značenja, pojam naturalizam također je daleko od onoga koji ima jedno fiksno značenje.) }}</ref> „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”<ref name="Stanford">Papineau, David. [http://plato.stanford.edu/entries/naturalism/ „Naturalism”]. U ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.</ref> Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof [[Paul Kurtz]] tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na [[materijalizam\|materijalne]] principe. Ovi principi uključuju [[masa\|masu]], [[energija\|energiju]] i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od [[znanstvena zajednica\|znanstvene zajednice]]. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da [[duh]]ovi, [[božanstvo\|božanstva]] i [[duh (prikaza)\|prikaze]] nisu realni i da ne postoji nikakva „[[teleologija\|svrha]]” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva ''[[metafizički naturalizam]]''.<ref name=KurtzDistinction>{{Cite journal \|authorlink=Paul Kurtz \|author=Kurtz, Paul \|url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html \|title=Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism? \|journal=[[Free Inquiry]] \|date=proljeće 1998. \|volume=18 \|issue=2}}</ref>

	Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se ''metodološki naturalizam''.<ref>{{~~cite~~ web\| url = http://www.stephenjaygould.org/ctrl/schafersman_nat.html\| title = Naturalism is Today An Essential Part of Science\| first = Steven D.\| last = Schafersman\|authorlink=Steven Schafersman\| year=1996\| quote=Methodological naturalism is the adoption or assumption of naturalism in scientific belief and practice without really believing in naturalism. (engl.: Metodološki naturalizam jest usvajanje ili pretpostavka naturalizma u znanstvenoj vjeri i praksi bez stvarna vjerovanja u naturalizam.)}}</ref> Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.		Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se ''metodološki naturalizam''.<ref>{{Citiraj web\| url = http://www.stephenjaygould.org/ctrl/schafersman_nat.html\| title = Naturalism is Today An Essential Part of Science\| first = Steven D.\| last = Schafersman\|authorlink=Steven Schafersman\| year=1996\| quote=Methodological naturalism is the adoption or assumption of naturalism in scientific belief and practice without really believing in naturalism. (engl.: Metodološki naturalizam jest usvajanje ili pretpostavka naturalizma u znanstvenoj vjeri i praksi bez stvarna vjerovanja u naturalizam.)}}</ref> Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.

	S izuzetkom [[panteizam\|panteista]], koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, [[teizam\|teisti]] dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.		S izuzetkom [[panteizam\|panteista]], koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, [[teizam\|teisti]] dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T08:28:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 08:28
Redak 33:		Redak 33:
	== Referencije ==		== Referencije ==

	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\| last = Audi		\| last = Audi
	\| first = Robert		\| first = Robert
Redak 46:		Redak 46:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\| last = Danto		\| last = Danto
	\| first = Arthur C.		\| first = Arthur C.
Redak 59:		Redak 59:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\| last = Kurtz		\| last = Kurtz
	\| first = Paul		\| first = Paul
Redak 67:		Redak 67:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\| last = Lacey		\| last = Lacey
	\| first = Alan R.		\| first = Alan R.
Redak 79:		Redak 79:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\| last =Post		\| last =Post
	\| first =John F.		\| first =John F.
Redak 91:		Redak 91:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	*{{~~cite book~~		*{{Citiranje knjige
	\|last=Sagan		\|last=Sagan
	\|first=Carl		\|first=Carl

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T06:01:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ireligija bočna traka}}

'''Naturalizam''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Naturalismus'', od [[francuski jezik|franc.]] ''naturalisme'', prema [[latinski jezik|lat.]] ''naturalis'': prirodan), [[filozofija|filozofska]] [[koncepcija]] po kojoj je [[priroda]] osnova i [[bitak|bit svega]], jedini pravi [[realitet]] i ništa izvan njega ne postoji;<ref>Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).</ref> ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni ([[fizički zakon]]i) i sile, nasuprot onim [[supranaturalizam|supranaturalnim]] ili [[spiritualizam|spiritualnim]];<ref>[http://www.oed.com/ Naturalism]. ''Oxford English Dictionary Online'' (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).</ref> Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena [[univerzum]]a u svakom trenutku produkt ovih zakona.<ref>{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10713a.htm |title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Naturalism |date=21. studenoga 2009. |accessdate=6. ožujka 2012. |quote=''Naturalism is not so much a special system as a point of view or tendency common to a number of philosophical and religious systems; not so much a well-defined set of positive and negative doctrines as an attitude or spirit pervading and influencing many doctrines. As the name implies, this tendency consists essentially in looking upon nature as the one original and fundamental source of all that exists, and in attempting to explain everything in terms of nature. Either the limits of nature are also the limits of existing reality, or at least the first cause, [[cosmological argument|if its existence is found
necessary]], has nothing to do with the working of natural agencies. All events, therefore, find their adequate explanation within nature itself. But, as the terms nature and natural are themselves used in more than one sense, the term naturalism is also far from having one fixed meaning.'' (engl.: Naturalizam nije toliko poseban sustav koliko je on točka gledišta ili tendencija zajednička mnogim filozofskim i religijskim sustavima; ne previše dobro definiran skup pozitivnih i negativnih doktrina koliko stav ili duh koji prožima i utječe na mnoge doktrine. Upravo kao što samo ime implicira, ova se tendencija sastoji u biti od gledanja na prirodu kao na jedan originalni i fundamentalni izvor svega što postoji te u pokušaju objašnjavanja svega u okvirima prirode. Ili su granice prirode također granice postojećeg realiteta, ili barem njegov prvi uzrok, [[kozmološki argument|ako se njegova egzistencija smatra nužnom]], nema nikakve veze s radom prirodnih djelovanja. Sva događanja stoga pronalaze svoje adekvatno objašnjenje unutar same prirode. No, budući da se pojmovi priroda (narav) i prirodno (naravno) rabe s više značenja, pojam naturalizam također je daleko od onoga koji ima jedno fiksno značenje.) }}</ref> „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”<ref name="Stanford">Papineau, David. [http://plato.stanford.edu/entries/naturalism/ „Naturalism”]. U ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.</ref> Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof [[Paul Kurtz]] tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na [[materijalizam|materijalne]] principe. Ovi principi uključuju [[masa|masu]], [[energija|energiju]] i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od [[znanstvena zajednica|znanstvene zajednice]]. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da [[duh]]ovi, [[božanstvo|božanstva]] i [[duh (prikaza)|prikaze]] nisu realni i da ne postoji nikakva „[[teleologija|svrha]]” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva ''[[metafizički naturalizam]]''.<ref name=KurtzDistinction>{{Cite journal |authorlink=Paul Kurtz |author=Kurtz, Paul |url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html |title=Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism? |journal=[[Free Inquiry]] |date=proljeće 1998. |volume=18 |issue=2}}</ref>

Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se ''metodološki naturalizam''.<ref>{{cite web| url = http://www.stephenjaygould.org/ctrl/schafersman_nat.html| title = Naturalism is Today An Essential Part of Science| first = Steven D.| last = Schafersman|authorlink=Steven Schafersman| year=1996| quote=Methodological naturalism is the adoption or assumption of naturalism in scientific belief and practice without really believing in naturalism. (engl.: Metodološki naturalizam jest usvajanje ili pretpostavka naturalizma u znanstvenoj vjeri i praksi bez stvarna vjerovanja u naturalizam.)}}</ref> Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.

S izuzetkom [[panteizam|panteista]], koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, [[teizam|teisti]] dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.

U 20. stoljeću [[Willard Van Orman Quine]], [[George Santayana]] i drugi filozofi raspravljali su o tome da uspjeh naturalizma u znanosti znači da bi se znanstvena metoda morala također rabiti u filozofiji. U skladu s ovim nazorom, kaže se da znanost i filozofija tvore [[kontinuum (teorija)|kontinuum]].

== Vidi još ==

{{div col}}
* [[empirizam]]
* [[fizikalizam]]
* [[hilomorfizam]]
* [[liberalni naturalizam]]
* [[materijalizam]]
* [[metafizički naturalizam]]
* [[naturalistički panteizam]]
* [[platonizam]]
* [[religijski naturalizam]]
* [[sociološki naturalizam]]
* [[supranaturalizam]]
* [[Alfred North Whitehead|Whitehead, Alfred North]]
{{div col end}}

== Bilješke ==

{{izvori}}

== Referencije ==

*{{cite book
| last = Audi
| first = Robert
| editor-last = Borchert
| editor-first = Donald M.
| title = The Encyclopedia of Philosophy Supplement
| year = 1996.
| publisher = Macmillan Reference
| location = USA
| pages = 372–374
| chapter = Naturalism
| ref = harv
}}
*{{cite book
| last = Danto
| first = Arthur C.
| editor-last = Edwords
| editor-first = Paul
| title = The Encyclopedia of Philosophy
| year = 1967.
| publisher = The Macmillan Co. and The Free Press
| location = New York
| pages = 448–450
| chapter = Naturalism
| ref = harv
}}
*{{cite book
| last = Kurtz
| first = Paul
| title = Philosophical Essays in Pragmatic Naturalism
| year = 1990.
| publisher = Prometheus Books
| ref = harv
}}
*{{cite book
| last = Lacey
| first = Alan R.
| editor-last = Honderich
| editor-first = Ted
| title = The Oxford Companion to Philosophy
| year = 1995.
| publisher = Oxford University Press
| pages = 604–606
| chapter = Naturalism
| ref = harv
}}
*{{cite book
| last =Post
| first =John F.
| editor-last = Audi
| editor-first = Robert
| title = The Cambridge Dictionary of Philosophy
| year = 1995.
| publisher = Cambridge University Press
| pages = 517–518
| chapter = Naturalism
| ref = harv
}}
*{{cite book
|last=Sagan
|first=Carl
|authorlink=Carl Sagan
|title=Cosmos
|publisher=[[Random House]]
|year=2002.
|isbn=978-0-375-50832-5
|ref=harv
}}

== Preporučena literatura ==

* De Caro, Mario i Macarthur, David Macarthur (urr.). 2004. ''Naturalism in Question.'' Cambridge. Mass: Harvard University Press.
* De Caro, Mario i Macarthur, David Macarthur (urr.). 2010. ''Naturalism and Normativity.'' New York. Columbia University Press.
* Lange, Friedrich Albert. 1925. ''The History of Materialism''. London. Kegan Paul, Trench, Trubner & Co Ltd. {{ISBN|0-415-22525-6}}
* Macarthur, David. 2008. "Quinean Naturalism in Question". Philo. Vol 11. No. 1.

{{ireligija}}

[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Znanost]]
[[Kategorija:Ateizam]]