WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T01:15:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Woodchips for paper production.jpg|mini|desno|300px|[[Drvna sječka]] za proizvodnju papira.]]

[[datoteka:Stanična stijenka biljke.png|mini|desno|300px|Raspored [[celuloza|celuloze]] i drugih [[Polisaharidi|polisaharida]] u [[Stanična stijenka|staničnoj stijenki]] [[biljke|biljaka]].]]

'''Natronski postupak''' ili '''soda postupak''' je sličan [[Sulfatni postupak|sulfatnom postupku]] kod [[proizvodnja papira|proizvodnje papira]], u kojem je aktivna [[alkalije|alkalija]] [[natrijev hidroksid]], a lug se regenerira [[natrijev karbonat|natrijevim karbonatom]]. Najviše se danas primjenjuje [[sulfatni postupak]] (dobiva se sulfatna celuloza u obliku dugih i čvrstih [[vlakno|vlakana]]), u kojem se celulozna masa nakon iskuhavanja (5 sati na 100 do 180 °C) s [[Natrijev hidroksid|natrijevim hidroksidom]] i natrijevim sulfidom odvaja od preostaloga luga, čisti, pere i po potrebi [[bijeljenje|izbjeljuje]]. Lug se regenerira [[isparavanje]]m, dodavanjem natrijeva sulfata radi nadoknade potrošenog [[natrij]]a, spaljivanjem i [[kaustifikacija|kaustificiranjem]]. Zbog manje obojenosti proizvoda prije bijeljenja, prije se više primjenjivao [[sulfitni postupak]], zbog manje obojenosti [[proizvod]]a prije [[Bijeljenje|bijeljenja]], u kojem se za iskuhavanje sirovine upotrebljavala [[sumporasta kiselina]] i [[kalcij]]ev hidrogensulfit. U tom se postupku lug nije regenerirao (obnavljao), a njegovo je sekundarno iskorištavanje bilo ograničeno. Djelomična regeneracija luga moguća je upotrebom [[magnezij]]eva hidrogensulfita, što je u [[ekologija|ekološkom]] smislu mnogo povoljnije. <ref> '''celuloza''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11174] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Drvna celuloza ==
Udjel [[celuloza|celuloze]] u drvnoj masi iznosi obično nešto više od 40%. Svrha je kemijskih postupaka za dobivanje celuloze iz drveta da se ukloni [[lignin]], kako bi se drvna masa pretvorila u vlaknastu kašu. Glavni kemijski postupci, koji se razlikuju prema reagensima upotrijebljenim za delignifikaciju drveta, jesu sulfitni i sulfatni, dok je natronski postupak izgubio na važnosti i rijetko se primjenjuje. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Najprije je bio otkriven natronski postupak, a potom sulfatni. Natronskim se postupkom dobije slabija [[celuloza]] sa niskim iskorištenjem, dok se sulfatnim dobije mehanički jaka celuloza. S obzirom da su obje vrste celuloze jake smeđe boje i teško bijeljive, upotreba tih celuloza je dugo vremena bila ograničena samo za [[Omotni papir|ovojne papire]] i papire za vreće. Tek uveđenjem višestupanjskog bjeljenja je i ta celuloza ušla u proces proizvodnje papira. Danas se najviše celuloze proizvodi upravo sulfatnim postupkom, jer se njime mogu preraditi sve vrste drveta pa i one koje sadrže veće postotke smole, zatim jednogodišnje biljke, trstike, mehaničke karakteristike su bolje nego kod sulfitne celuloze, spaljivanjem otpadne lužnice je moguća regeneracija [[Alkalije|alkalija]], te su smanjeni problemi sa otpadnim vodama, drvo nije potrebno tako dobro očistiti, kao kod sulfitnog postupka. <ref> Barbara Jurčević: '''Sigurnost pri tehnološkim procesima proizvodnje papira''', [https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A253], Završni rad, Repozitorij Veleučilišta u Karlovcu, www.repozitorij.vuka.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Tiskarstvo]]
[[Kategorija:Kemija]]

Natronski postupak - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica