WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T22:19:22Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 22:19
Redak 95:		Redak 95:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commonscat\|Sodium hydroxide\|Natrijev hidroksid}}~~

	[[Kategorija:Spojevi natrija]]		[[Kategorija:Spojevi natrija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-03T23:16:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = NaOH [[Datoteka:Sodium-hydroxide-crystal-3D-vdW.png|150px]]
| slika =
| slika_opis =
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Natrijev hidroksid
| ostala imena = kaustična soda, kamena soda, lužni kamen, E524
| CAS = 1310-73-2
| EC =
| UN = 1823
| RTECS = WB4900000
| molarna masa = 39,9971 g·mol−1
| molekulska masa = 39,9971
| izgled = bijeli neprozirni voštani kristali
| gustoća = 2,13 g·cm−3
| tališteK =
| tališteC = 318 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC = 1 388 °C
| tlak para =
| topljivost = 111 g/100 ml (kod 20 °C)
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = {{znakovi opasnosti|C}}
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 3 |F = 0| R = 1}}
}}
[[Datoteka:SodiumHydroxide.jpg|mini|desno|250px|Natrijev hidroksid je bijel i higroskopan [[kristal]] koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju.]]
'''Natrijev hidroksid''' je bijela neprozirna higroskopna kristalna kruta tvar, koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju. Higroskopan je (navlači/lako upija [[vlaga|vlagu]] i [[ugljikov dioksid]] CO2 iz zraka), pri čemu nastaje natrijev karbonat i natrijev hidrogenkarbonat:

2 NaOH(s) + CO2(g) --> Na2CO3(s) + H2O(I)

Zbog toga se čuva u dobro zatvorenim posudama.

Natrijev hidroksid se dobro i lako otapa u vodi uz oslobađanje [[toplina|topline]], pri čemu nastaje vrlo jaka, nagrizajuća natrijeva lužina koja nagriza [[Organska kemija|organske tvari]].

NaOH(s) -->(H2O) Na+(aq) + OH-(aq)

U vodi potpuno [[disocijacija|disocira]]. 
Razrijeđena [[otopina]] otapa neke neplemenite metale kao [[kositar]], [[aluminij]], [[cink]] i [[Olovo (element)|olovo]] i pri nižoj temperaturi, te nagriza i [[staklo]].

''Natronsko vapno'' je naziv za smjesu gašenog vapna i natrijeva hidroksida.

[[Natrijeva lužina]] se ne pohranjuje u staklenim bocama s ubrušenim čepom, jer reagira sa [[Silicijev dioksid|silicijevim dioksidom]] iz stakla pri čemu nastaje natrijev silikat, pa se čepovi lako „zapeku“ i ne mogu se izvaditi.

SiO2 + 2NaOH --> Na2SiO3 + H2O

Zato se natrijeva lužina čuva u staklenim bocama s gumenim čepom ili u plastičnoj ambalaži.

==Uporaba==

Natrijev hidroksid je jedan od najčešće upotrebljavanih hidroksida u kemijskoj industriji. Jedan je od najvažnijih produkata velike anorganske kemijske industrije, i jedna je od najjačih baza i ima mnogostruku upotrebu.

Najvažnije se troši u industriji umjetnih vlakana (rayon) i svile, u tekstilnoj industriji, u proizvodnji [[sapun]]a (i ostalih sredstava za pranje), za rafinaciju [[masti]], mazivnih [[ulja]] i [[petrolej]]a, proizvodnju [[Nalič|boja]], papira ( i prerada [[celuloza|celuloze]]), viskoze, [[Fenoli|fenola]], vodenog stakla, glinice i mnogih kemikalija te kod raznih organskih sinteza, za mekšanje vode, u preradi [[aluminij]]a, merceriziranje pamuka, regeneraciju kaučuka, čišćenje i močenje metala, drveta i dr; u veterinarskoj medicini, itd.. Zbog svoje [[Baza (kemija)|lužnatosti]], često se koristi kao [[pH]] regulator.

Tvori bezbojnu higroskopnu masu koja dolazi na [[tržište]] kompaktna u većim i manjim komadima, u zrncima/granulama, ljuskama, štapićima ili pločicama.

Natrijev hidroksid može se naći u obliku otopina u većini trgovina. Takve otopine služe za čišćenje i odčepljivanje odvoda. Može se naći i u trgovinama s bojama, lakovima i sličnim proizvodima, pošto se otopina ovog spoja može koristiti za skidanje [[Nalič|boje]] s [[Drvo (materijal)|drva]].<ref>[http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/na/spojevi.html] "Natrij, Na", Periodni sustav elemenata, www.pse.pbf.hr, 2012.</ref>

=== E524 ===

Kao [[E-brojevi|prehrambeni aditiv]] koristi se kao umjetni regulator kiselosti (kao [[Baza (kemija)|baza]] ili lužina). Dopušten u [[Zelena tehnologija|ekološkoj]] proizvodnji [[hrana|hrane]]. Smatra se bezopasnim. Proizvodi od [[Kakaovac|kakaa]] i [[Čokolada|čokolade]] smiju sadržavati najviše 7 % ovog aditiva (izraženo na suhu tvar, bez masnoće). Prerađenoj hrani na osnovi [[žitarica]] i drugoj dječjoj hrani smije se dodati samo kao sredstvo za reguliranje kiselosti. Ostaloj se hrani smije dodavati po pravilu ''quantum satis'' (namirnicama se smije dodati samo onoliko aditiva koliko je nužno da se postigne željeni učinak, pod uvjetom da se time ne obmanjuje potrošača). Upotrebljava se najčešće u proizvodnji lužnatog peciva (za površinsku obradu), u [[margarin]]u i emulgiranim [[masti]]ma, [[bombon]]skim proizvodima, u proizvodnji [[džem]]ova, želea, [[marmelada]], [[pekmez]]a i ostalih sličnih voćnih proizvoda, uključujući proizvode smanjene energijske vrijednosti, u bezalkoholnim osvježavajućim napitcima, grickalicama, prženim plodovima i sjemenkama.<ref>[http://e-brojevi.udd.hr/524.htm] "E524 Natrijev hidroksid", www.e-brojevi.udd.hr, 2012.</ref>

== Proizvodnja ==

Nekad se natrijev hidroksid industrijski dobivao, da se (uz klor) elektrizirala [[elektroliza|elektrolizom]] zasićena otopina [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]]. 
Tehnički način dobivanja natrijeva hidroksida [[Elektroliza#Elektroliza vodene otopine kuhinjske soli (NaCl)|elektrolizom vodene otopine natrijevog klorida]] opisan je kod tvorničkog dobivanja klora.

[[Elektroliza|Elektrolizom]] vodene otopine [[natrijev klorid|natrijevog klorida]] NaCl:
:<math>\mathrm{2NaCl + 2 H_2O \longrightarrow 2 \; NaOH + Cl_2 + H_2}</math>
Kemijskom reakcijom [[natrij]]a s [[voda|vodom]]:
:<math>\mathrm{2Na + 2 H_2O \longrightarrow 2 \; NaOH + H_2}</math>
U [[kemijska reakcija|kemijskoj reakciji]] između [[aceton]]a i natrijevog hipohlorita kao međuproizvod:
:<math>\mathrm{CH_3COCH_3 + 3 NaOCl \longrightarrow \; 3 NaOH + CCl_3COCH_3}</math>

:<math>\mathrm{NaOH + CCl_3COCH_3 \longrightarrow \; CH_3COONa + CHCl_3}</math>

Danas se u zaostalim zemljama i dalje velike količine natrijeva hidroksida dobivaju kaustifikacijom sode (reakcija [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]] (Na2CO3) s [[Kalcijev hidroksid|kalcijevim hidroksidom]] (gašenim [[vapno]]m)), premda se ovaj postupak u svijetu sve više napušta:

2 Na+ + CO2/3- + Ca2+ + 2OH- --> 2 Na+ + 2OH- + CaCO3(s)

:<math>\mathrm{Na_2CO_3 + Ca(OH)_2 \longrightarrow 2 \; NaOH + CaCO_3}</math>

Postupak se izvodi tako da se u vruću zasićenu otopinu koja sadrži otprilike 20% natrijeva karbonata, uz miješanje dodaje lagano višak vapnenog mlijeka, isto vruće.
Na dnu bi se taložio kalcijev karbonat, a u otopini natrijev hidroksid. Nakon uklanjanja taloga slabo rastvorivog kalcijeva karbonata [[filtracija|filtracijom]], otopina natrijeva hidroksida se koncentrira uparavanjem. Zatim se zagrijavanjem u kotlovima od nikla na 500 °C prevede u bezvodni dobro rastvorivi NaOH.

Natrijeva lužina se laboratorijski dobiva reakcijom natrija, natrijeva oksida i peroksida s vodom.

Godišnja svjetska proizvodnja iznosi oko 30 milijuna tona.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. {{ISBN|953-6036-37-1}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Sodium hydroxide|Natrijev hidroksid}}

[[Kategorija:Spojevi natrija]]

Natrijev hidroksid - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica