Nataša Kandić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T10:36:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 10:36
Redak 55:		Redak 55:
	Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light \| World news \| The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo\|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija\|Srbije]].		Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light \| World news \| The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo\|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija\|Srbije]].

	Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM\|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija\|Srbiji]].<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/\|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine\|publisher=detektor.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM\|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija\|Srbiji]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/\|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine\|publisher=detektor.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Nagrade ==		== Nagrade ==
Redak 76:		Redak 76:
	Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac\|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)\|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo\|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici\|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>		Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac\|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)\|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo\|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici\|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>

	Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić\|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija\|Srbije]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 \|title=Вест на сајту Б92 \|publisher=B92.net \|date=7. 11. 2006. \|accessdate=5. 10. 2011.}}</ref>		Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić\|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija\|Srbije]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 \|title=Вест на сајту Б92 \|publisher=B92.net \|date=7. 11. 2006. \|accessdate=5. 10. 2011.}}</ref>

	Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{~~Citiraj web~~\|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir\|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir\|website=VOXFEMINAE.NET\|accessdate=23. 2. 2018\|date=1. 2. 2018}}</ref>		Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{Citiranje weba\|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir\|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir\|website=VOXFEMINAE.NET\|accessdate=23. 2. 2018\|date=1. 2. 2018}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:47:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:47
Redak 55:		Redak 55:
	Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light \| World news \| The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo\|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija\|Srbije]].		Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light \| World news \| The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo\|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija\|Srbije]].

	Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM\|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija\|Srbiji]].<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/\|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine\|publisher=detektor.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM\|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija\|Srbiji]].<ref>{{Citiraj web\|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/\|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine\|publisher=detektor.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Nagrade ==		== Nagrade ==
Redak 76:		Redak 76:
	Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac\|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)\|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo\|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici\|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>		Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac\|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)\|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo\|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici\|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>

	Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić\|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija\|Srbije]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 \|title=Вест на сајту Б92 \|publisher=B92.net \|date=7. 11. 2006. \|accessdate=5. 10. 2011.}}</ref>		Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić\|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija\|Srbije]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 \|title=Вест на сајту Б92 \|publisher=B92.net \|date=7. 11. 2006. \|accessdate=5. 10. 2011.}}</ref>

	Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{~~cite~~ web\|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir\|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir\|website=VOXFEMINAE.NET\|accessdate=23. 2. 2018\|date=1. 2. 2018}}</ref>		Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir\|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{Citiraj web\|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir\|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir\|website=VOXFEMINAE.NET\|accessdate=23. 2. 2018\|date=1. 2. 2018}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T12:27:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Nataša Kandić Наташа Кандић
|slika = Nataša Kandić 2018.jpg
|veličina = 220px
|opis slike =
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[29. rujna]] [[1946.]], [[Kragujevac]]
|datum smrti =

|položaj = 1. [[Inicijativa za REKOM|Koordinatorica REKOM mreže pomirenja]]
|mandat_start = 2014.
|mandat_kraj = ''trenutačno''
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer =
|predsjednik =
|prethodnik = ''nitko (ured osnovan)''
|nasljednik =

|čin2 = 1. [[Fond za humanitarno pravo|izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo]]
|mandat_start2 = 1992.
|mandat_kraj2 = 2013.
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik2 =
|prethodnik2 = ''nitko (ured osnovan)''
|nasljednik2 = Sandra Orlović

|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|stranka =
|supruga =
|zanimanje = [[sociolog|sociologinja]]
|fusnote =
}}

'''Nataša Kandić''' ([[srpski jezik|srp.]]: Наташа Кандић; [[Kragujevac]], [[29. rujna]] [[1946.]]), [[Srbija|srbijanska]] sociologinja i borkinja za [[ljudska prava]], trenutačna koordinatorica [[Inicijativa za REKOM|REKOM mreže pomirenja]].

== Životopis ==
Nataša Kandić je bivša izvršna direktorica [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]] iz [[Beograd]]a do 2012. koji je osnovala 1992. godine. To je nevladina organizacije koja istražuje ubojstva, mučenja, logore i nestanke ljudi tijekom sukoba na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Zbog prikupljanja i objavljivanja materijala o [[ratni zločin|ratnim zločinima]], Nataša Kandić postaje nepopularna među pripadnicima i simpatizerima režima tadašnjih vlastodržaca, a sličan status ima i kod aktualnih vlasti u Beogradu. Većina desničarskih političkih organizacija u [[Srbija|Srbiji]] je optužuje za antisrpsku politiku.<ref>[https://www.danas.rs/drustvo/nominacija-natase-kandic-atak-na-drzavnu-verziju-ratova-90-ih/ Nominacija Nataše Kandić atak na "državnu" verziju ratova 90-ih - Društvo - Dnevni list Danas]</ref>

Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light | World news | The Guardian]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija|Srbije]].

Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{cite web|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine|publisher=detektor.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Nagrade ==
Nataša Kandić je dobitnica i sljedećih nagrada:

* Human Rights Watch Award (1993.)
* US and EU Democracy and Civil Society Award (1998.)
* Martin Ennals Award (1999.)
* Lawyers’ Committee for Human Rights Award (1999.)
* NED Democracy Award 2000 (s [[Veton Surroi|Vetonom Surroijem]]) (2000.)
* Geuzenpenning 2000 Award (s [[Veton Surroi|Vetonom Surroijem]]) (2000.)
* Nagrada Roger E. Joseph koju dodjeljuje Hebrew Union College – Jewish Institute of Religion (2000.)
* Nagrada Alexander Langer (2000.)
* Civil Courage koju dodjeljuje Northcote Parkinson Fund (2000.)
* Homo Homini koju dodijeljuje People in Need Foundation (2004.)
* Nagrada Civil Rights Defender of the Year (2013.)
* Međunarodna nagrada Hrant Dink (2013.)
* Nagrada Zlatna mapa Kosova koju dodjeljuje Republika Kosovo (2018.)<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/402482/Haradinaj-urucio-Natasi-Kandic-Zlatnu-mapu-Kosova Politika Online - Hradinaj uručio Nataši Kandić "Zlatnu mapu Kosova"]</ref>

Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net]</ref>

Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 |title=Вест на сајту Б92 |publisher=B92.net |date=7. 11. 2006. |accessdate=5. 10. 2011.}}</ref>

Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{cite web|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir|website=VOXFEMINAE.NET|accessdate=23. 2. 2018|date=1. 2. 2018}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hlc-rdc.org/?page_id=14390 Nataša Kandić]
{{niz|
prethodi= |
sredina= [[Fond za humanitarno pravo|Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo]] [[1992.]] – [[2013.]] |
slijedi= Sandra Orlović
}}
{{niz|
prethodi= |
sredina= [[Inicijativa za REKOM|Koordinatorica REKOM mreže pomirenja]] [[2014.]] – |
slijedi=
}}
{{Regionalni savjet Koalicije za REKOM}}
{{Tim javnih zagovarača Koalicije za REKOM}}

{{GLAVNIRASPORED:Kandić, Nataša}}
[[Kategorija:Inicijativa za REKOM]]
[[Kategorija:Životopisi, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski borci za ljudska prava]]