WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T16:06:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Narwhal
| status = LC
| slika = Narwhalsk.jpg
| slika_širina = 240px
| slika2 = Narwhal_size.svg
| slika2_širina = 240px
| slika2_opis = Veličina narvala u usporedbi s čovjekom
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Kitovi|Cetacea]]
| familia = [[Bijeli kitovi|Monodontidae]]
| genus = '''''Monodon'''''
| species = '''''M. monoceros'''''
| dvoimeno = ''Monodon monoceros''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]
| karta_raspon = Cetacea range map Narwhal.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost narvala
}}
'''Narval''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Monodon monoceros''), zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike [[kljova|kljove]], često nazvan i '''jednorog''' ili '''jednorogi kit''', vrsta je [[kitovi|kita]] iz podreda [[kitovi zubani|kitova zubana]]. Zajedno s [[beluga|belugom]] čini porodicu [[bijeli kitovi|bijelih kitova]]. Postoji mogućnost bliske srodnosti i s [[Iravadski dupin|iravadskim dupinom]]. To je životinja izrazito vezana za [[Arktik]], rijetko ju se može sresti južnije od 70° sjeverno.

==Obilježja i osobine==
[[Datoteka:Narwalschaedel.jpg|thumb|300px|lijevo|Lubanja narvala s '''dvije''' kljove]]
Bez kljove, narval je dug četiri do pet metara. Mužjaci teže 1,5 tonu, a ženke nešto manje od tone. Nemaju leđnu [[peraja|peraju]], samo na donjem dijelu leđa imaju više nepravilnih izraslina. Prednje peraje su relativno kratke i sprijeda jajoliko zaobljene i savinute prema gore. Repna peraja je na stražnjem rubu oba dijela snažno ispupčena i time se značajno razlikuje od svih drugih kitova. Glava je kompaktna, bez izraženje njuške s vrlo malim ustima i kutovima ustiju savijenim prema gore.

Osnovna boja narvala je vrlo svijetlo smeđa do bijela. Glava i zatiljak kao i leđa su tamni, gotovo crni, kao i rubovi prsnih i repne peraje. Bočne strane imaju sive i crne pjege, a starije životinje su uglavnom svjetlije obojene od mlađih.

Najupadljivije obilježje mužjaka je njihova kljova. Oblikuje ju lijevi [[zub|sjekutić]] gornje čeljusti, koji se, kao vijak s navojem u smjeru kazaljke na satu probije kroz gornju usnu i može narasti do tri metra dužine i težiti 8 do 10 kilograma. Jedini drugi zub je isto u gornjoj čeljusti, i obično ne izbija van kao kljova. Druge zube mužjaci imaju u [[embrij|embrionalnom]] razvoju, no obično se ne razviju dalje. Ako se to ipak dogodi, mogu se razviti dvije kljove. Kod ženki zubi uglavnom uopće nisu razvijeni, no ponekad se i kod njih razvije kljova ili čak dvije, što značajno otežava razlikovanje spolova. Kljova se nerijetko slomi. Ne raste ponovo, ali se mjesto loma prekrije novim [[dentin]]om.

Značenje kljove je dugo vremena bilo razlog za dijelom vrlo neobičnih pretpostavki. Vrlo žustro se razmatralo da li služi za rabijanje morskog [[led]]enog pokrova, za nabadanje riba, za pretraživanje dna ili je instrument koji pomaže u [[eholokacija|eholokaciji]]. U zadnje vrijeme dominira razmatranje dvaju mogućih funkcija: da je sredstvo utvrđivanja dominacije jedinke, ili osjetilni organ. Najnovija istraživanja su pokazala, da kljova sadrži oko 10 milijuna [[živci|živčanih]] završetaka uz čiju pomoć životinje vjerojatno, pored temperature vode i pritiska, mogu odrediti koncentraciju [[sol]]i i količinu lovine ovisno o dubini.

Tijekom duge razvojne povijesti kitovi su zadržali svojstvo svih [[sisavci|sisavaca]], ali ne samo njih, [[homoiotermija|toplokrvnost]]. Za obranu od hladnoće imaju do 10 centimetara debeli sloj sala ispod [[koža|kože]]. Najvažnije tjelesne prilagodbe dogodile su se [[osjetilo|osjetilima]] u okolišu u kojem prevladavaju [[zvuk|zvučni]] podražaji, i u pohranjivanju [[kisik]]a. Zvučno se sporazumijevaju i orijentiraju (kao i njihovi bliski srodnici [[beluga|beluge]]) "pjevanjem", kako njihove odaslane zvučne valove ljudi doživljavaju. Narvali udahnuti kisik pohranjuju u [[pluća|plućima]] 10%, u [[krv]]i i u [[mišić]]nom tkivu po 40%, a preostalih 10% u drugim organima. To im omogućuje ronjenje od oko 15 minuta. U krvi kisik se veže za [[hemoglobin]] a u mišićima za [[mioglobin]], od kojeg je meso narvala, kao i svih drugih [[morski sisavci|morskih sisavaca]], tamne boje. Krv im veže vrlo malo [[dušik]]a, tako da kod izranjanja ne dolazi do, za ljude tipične, "ronilačke bolesti". Udahnuti zrak izbacuju iz pluća snažnim, eksplozivnim izdisajem.

==Rasprostranjenost==
Narvali žive u čitavom [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]] zadržavajući se uvijek u blizini [[led|plovećeg leda]]. Najčešći su oko [[Grenland]]a, u [[Baffinov zaljev|Baffinovom]] i [[Hudsonov zaljev|Hudsonovom zaljevu]], kao i duž obala [[Sibir]]a. Rjeđe ih se sreće oko [[Aljaska|Aljaske]] i u [[Čukotsko more|Čukotskom]] i [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskom moru]]. Pretpostavlja se da su narvali istočno od Grenlanda i zapadno od njega dvije snažno odvojene [[populacija (biologija)|populacije]].

Ljeti narvali odlaze dalje na [[sjever]] od bilo kojeg drugog sisavca. Tada se zadržavaju u [[fjord]]ovima Grenlanda, [[Kanada|kanadskom]] [[arktik]]u i oko [[Svalbard]]a. Čak i [[zima|zimi]] narvali ostaju sjeverno od sjevernog [[polarni krug|polarnog kruga]].

Osim Svalbarda, narvali se mogu sresti u Europi samo ako zalutaju. Prema zapisima, u zadnjih 200 godina viđeno je ukupno samo oko 20 jedinki, i to s obala [[Island]]a i [[Norveška|Norveške]] gdje se ponekad i nasuču. Najjužnije mjesto gdje je viđen narval je [[Zuiderzee]] u [[nizozemska|Nizozemskoj]] ([[1970.]]).

==Način života==

Narvali se hrane nekim vrstama [[ribe|riba]], [[glavonošci|glavonožaca]] i [[rakovi|rakova]] koje doslovno usišu snažnom podtlakom koji izazivaju usnama i jezikom. Istovremeno pojavljivanje narvala i beluga u istim lovištima je vrlo rijetko i obično se ne događa. Ako se ipak dogodi, može se vidjeti da izbjegavaju konkurenciju tako da love u različitim dubinama. Pri tome narvali daju prednost dubljim vodama.

Pored čovjeka, vjerojatno najveći neprijatelji narvala su [[orka|orke]] (''Orcinus orca''). U lovu na narvale, orke ih tjeraju prema obali kako bi ih lakše uhvatili. Kad se približavaju orke, ili brodovi ili na zvuk lomljenja leda, narvali padaju u stanje nepokretnosti i bezglasno puštaju da potonu.

Uz sjeverozapadne obale Grenlanda tijekom proljeća i ljeta glavni izvor hrane su im razne vrste riba iz porodice [[mekušice|mekušica]] (''Gadidae'').. Prosječno oko 93% ispitanog [[želudac|želučanog]] sadržana u to vrijeme čine ribe. U kasno ljeto i jesen u prehrani pretežu glavonošci i rakovi. Narval dnevno pojede, zavisno o godišnjem dobu, između 45 i 80 kilograma hrane. Razni izvori navode da u potrazi za hranom zaranja do dubine od 350 ili do 500 metara, no nedvosmisleno dokazano nije ni jedno ni drugo. Pod vodom se zadržavaju oko 15 minuta, a za pronalaženje plijena koriste se eholokacijskim sustavom ([[sonar]]), ispuštaju intenzivne "kliktave" [[ultrazvuk|ultrazvučne]] glasove. Drugačije glasanje koje podsjeća na zvižduk, hripanje ili se sastoji od serije kliktavih zvukova, koriste za međusobno sporazumijevanje.
[[Datoteka:Narwhal 1 1995-06-10.jpg|mini|250px|Rep narvala (Baffinov zaljev)]]
Narvali se cijelu godinu zadržavaju uz plivajući led, uz otvorenu vodu unutar zatvorenih ledenih površina ili uz otvore za disanje. Ove rupe u ledu otvaraju ili održavaju otvorenim snažnim udarcima čela u ledenu površinu deblju više od 15 cm. U vrijeme godišnjih seoba okupljaju se u skupine od tisuće životinja, ali u međuvremenu žive u manjim obiteljskim skupinama od 5 pa do dvadesetak jedinki. Ove skupine sastoje se u pravilu od jednog odraslog mužjaka, nekoliko ženki i njihovih mladunaca.

Ponekad [[bijeli medvjed]] ulovi narvala, obično kad izroni u rupu u ledu po zrak. Smatra se da [[grenlandski morski pas|grenlandski morski psi]] (''Somniosus microcephalus'') ne napadaju narvale, već jedu samo njihove lešine nakon ugibanja u ribarskim mrežama. Dokumentirani su smrtonosni napadi [[morž]]eva.

Događa se ponekad da se površina mora tako naglo zaledi da zarobi narvale u zaljevu ili [[fjord]]u. Ovaj fenomen na Grenlandu nazivaju ''sassat''. Tada ovi kitovi više ne mogu izaći na otvoreno more i prisiljeni su održavati otvore za disanje. Na kraju ugibaju od iscrpljenosti ili ih ulove [[Inuit]]i.

==Razmnožavanje i razvoj==
Spolnu zrelost narvali dosežu u dobi između 5 i 8 godina, ali ženka je prvi put skotna između 7 i 12 godina. Mužjaci su u toj dobi dugi oko 3,90 a ženke oko 3,40 metara. Ženke su više puta tijekom godine plodne, no razdoblje parenja je samo između kraja ožujka i početka svibnja.

O razmnožavanju narvala ne zna se puno. Višekratno je promatrano da među mužjacima dolazi do pravih borbi kod kojih se kljove koriste kao oružje. Slomljene kljove i ožiljci na čelu nisu rijetko posljedica razmirica. Pronađene su čak lubanje mužjaka u kojima su ostali zabodeni odlomljeni vrhovi kljova suprotstavljenog mužjaka. Prema Lopezu ([[1987.]]), mužjaci se nađu jedan nasuprot drugom i postave kljove jednu do druge, a životinja s kraćom kljovom zadobije ogrebotine ili, ponekad, ozbiljne ubodne ozljede, što je dokaz za ulogu kljove u određivanju hijerarhijskog položaja među mužjacima.

Životinje su očigledno [[poliginija|poliginijske]], mužjak se pari s više ženki koje brani od rivala. Sam čin parenja do sad nije viđen.

[[Gestacija]] traje oko 14 do 15 mjeseci, a koćenje je ljeti, između svibnja i kolovoza. Koti se uglavnom jedno mladunče dugo oko 150 cm i teško oko 80 kg. Koćenje blizanaca je rijetkost. Tijekom prve godine života izbija kljova i tek razvojem kroz više godina dosiže punu dužinu. [[Dojenje]] traje, vjerojatno, dvije godine. U tom razdoblju ženka ne ostaje skotna.

Životni vijek narvala je oko 40 godina.

[[Kategorija:Kitovi]]

Narval - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica