Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:05:48Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:05
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Napata'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Napata'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Gebel Barkal]] i lokaliteti područja Napata		\|ime mjesta = [[Gebel Barkal]] i lokaliteti područja Napata
	\|slika = Barkalmountain.jpg		\|slika = Barkalmountain.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T22:12:42Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 22:12
Redak 57:		Redak 57:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN\|0435948067}}.		* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN\|0435948067}}.
	* Erik Hornung, ''Grundzüge der ägyptischen Geschichte'', 1999., New York, USA: Cornell University Press. {{ISBN\|0801484758}}.		* Erik Hornung, ''Grundzüge der ägyptischen Geschichte'', 1999., New York, USA: Cornell University Press. {{ISBN\|0801484758}}.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T02:24:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Gebel Barkal]] i lokaliteti područja Napata
|slika = Barkalmountain.jpg
|godina = [[2003.]] (27. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1073
|država = {{ZD+X/S|SUD}}
 
{{Lokacijska karta|Sudan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Napata|position=bottom
|lat_deg=18|lat_min=53|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=31|lon_min=84|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija Napate u Sudanu
}}
'''Napata''' je bio drevni [[grad]]-država na zapadnoj obali [[Nil]]a u današnjem [[Sudan]]u, oko 400 sjeverno od [[Khartoum]]a. Sagradili su ga [[Nubijci]] oko [[1450. pr. Kr.]] i stoljećima je bio prijestolnica [[Nubija|nubijskog]] kraljevstva [[Kuš]] (900.-270. pr. Kr.) koje je kao 25. egipatska dinastija ([[Treći prijelazni period]]) vladala i cijelim [[Drevni Egipat|starim Egiptom]].

God. 2003., ostaci grada Napate, zajedno s njegovim vjerskim središtem - brdom [[Gebel Barkal]] i još tri lokaliteta 6o km duž [[Nil]]a, su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "vjerska središta čije se štovanje zadržalo sve do današnjih dana".

==Povijest==
[[Datoteka:Lepsius-Projekt tw 1-2-125.jpg|mini|lijevo|<center>Tlocrt planine Barkal i grada Napate ispod nje]]
[[Datoteka:Temple Amon Napata elevation 2.jpg||mini|lijevo|<center>Rekonstrukcija Amonovog hrama ispod [[Barkal]]a]]
Od [[16. st. pr. Kr.]] je Napata, isto kao i ostatak Nubije, bio pod [[Drevni Egipat|egipatskom]] vlašću. Razlog za egipatsku ekspanziju su bili [[zlato]] i drugi resursi, a Nubijci su prilično brzo počeli prihvaćati egipatske običaje i religiju.

Oko godine [[1075. pr. Kr.]] moć [[Visoki svećenici Amuna u Tebi|svećenika]] je počela nadmašivati formalnu vlast faraona, a s njime i de facto raspada Egipta na manje države. To su Nubijci iskoristili kako bi izborili nezavisnost, a njihovo kraljevstvo, poznato kao Kuš, je imalo središte upravo u Napati.

Sljedećih nekoliko vijekova Napata je rasla, dok je Egipat slabio unutrašnjim sukobima. Oko godine [[750. pr. Kr.]] vladar Napate po imenu [[Kashta]] je iskoristio egipatsku slabost i osvojio [[Gornji Egipat]]. Njegov nasljednik [[Piankhi]] je pak uspio osvojiti ostatak Egipta te tako kao novi egipatski vladar osnovao [[Dvadeset peta dinastija Egipta|Dvadeset petu]] ili tzv. Nubijsku dinastiju.

Nubijska vladavina nad Egiptom je potrajala oko 57 godina, a okončala ju je ekspanzija [[Asirija|Asiraca]] sa sjevera. Oko godine [[670. pr. Kr.]] asirski kralj [[Esarhadon]] je osvojio Donji Egipat uz pomoć lokalnih egipatskih velmoža koji nisu voljeli nubijske osvajače. Nubijski faraon [[Taharqa]] je, pak, sklopio savez s egipatskim velmožama protiv Asiraca, ali je njih asirski vladar [[Asurbanipal]] porazio i kao egipatskog vladara postavio [[Neho I.|Nehoa]], osnivača nove Dvadeset šeste dinastije. Taharqin nasljednik [[Tantamani]] je uspio poraziti Nehoa, ali ne i njegovog nasljednika [[Psamtik I.|Psamtika I.]] te su Nubijci bili prisiljeni povući se natrag u Nubiju, odnosno svoju prijestolnicu u Napati.

Zahvaljujući trgovini zlatom, Napata se nastavila razvijati, iako su je [[591. pr. Kr.]] Egipćani napali i razorili. Nekoliko stoljeća kasnije su klimatske promjene, kao i pad Egipta pod stranu vlast, doveli do ekonomskog slabljenja Napate. Kušiti zbog toga prijestolnicu premjestili južnije, u [[Meroë]]. Neki povjesničari vjeruju da Napata zapravo nije bila prijestolnica, nego vjersko središte Kuša.

God. 23. pr. Kr., rimski upravitelj Egipta, [[Publije Petronije]], je izvršio invaziju u Nubiju kao odgovor na njihove napade sjuga. Uspio je prodrijeti do Napate i opustošiti je 22. pr. Kr. To je jedan od razloga zašto je grad [[Meroe]] na jugu postao prijestolnicom Kušanskog kraljevstva.

==Arheološki lokaliteti države Napata==
[[Datoteka:Grabkammer des Tanotamun.jpg|mini|lijevo|<center>Unutrašnjost [[Tanotamun]]ove piramide u el-Kurru]]
[[Datoteka:Gebel Barkal Amun temple (B500).JPG|mini|<center>Ostaci Amonovog hrama]]
Brdo '''[[Barkal]]''' je 98 m visoka [[pješčenjak|pješčanjačka]] stijena izrazito ravnog vrha, te je vjerojatno služilo kao oznaka mjesta gdje je lakše preći Nil, i to trgovcima i putnicima na važnom trgovačkom putu iz središnje Afrike prema Egiptu i [[Arabija|Arabiji]]. Ruševine oko Barkala čini 13 hramova i 3 palače, te dvije [[nekropola|nekropole]] s 30-tak grobnica od 3. do 1. stoljeća pr. Kr., od kojih su neke imale karakteristične strme nubijske [[piramida (arhitektura)|piramide]] do 30 m visine. Većina ih je pristupačna stubama i bogato dekorirana [[bareljef]]ima i [[slika]]ma. Velike hramove Barkala, poput Amonovog hrama, je lokalno stanovništvo i dugo nakon propasti [[kuš]]anskog kraljevstva smatralo za sveta mjesta. Naime, danas se brdo zove '''Gebel Wad el-Karsani''' jer se vjeruje da je ispod nje sahranjen [[islam|muslimanski]] [[šeik]] (svetac) [[Wad el-Karsani]], te je njegova grobnica još uvijek važno mjesto hodočašća muslimana.

Napatansko groblje '''El-Kurru''' se nalazi 20 km od Gebel Barkala i u njemu se nalazi nekoliko kraljevskih grobnica i članova njihove obitelji. Na groblju, koje je bilo u uporabi između 9. i 7. stoljeća pr. Kr., postoje različite vrste grobova, od najjednostavnijih, prekrivenih malim [[tumul]]ima, do najkompleksnijih s piramidom na vrhu. Od tih 34 groba su otkrivena između 1916. i 1918. godine.

Groblje '''Nuri''' sadrži 82 groba od kojih većina ima piramidu iznad groba. Prvi pokopi u Nuri su iz 664. godine pr. Kr., a posljednji oko 310. pr. Kr. Grobnice sadrže jednu, dvije ili više pokopnih komora, neke uređene, a ostale obične. Ostale građevine u Nuri su pogrebne kapelice, crkve i kuće.

'''Sanam''' se nalazi u modernom gradu [[Meroë]]. Lokalitet čini stambeni prostor (nikada iskopan) i veliku nekropolu s više od 1500 grobova i veliki hram. Zagonetna građevina poznata kao "riznica" je najveća građevina na lokalitetu, a njegova funkcija je nepoznata.

'''Zuma''' je veliko neistraženo područje pokopanja prekriveno malim [[gromila]]ma. Ono predstavlja razdoblje između kraja Meroïtske kulture u 4. stoljeću i dolaska kršćanstva u Nubiju u 6. stoljeću.

<gallery>
Slika:Jebel barkal rock.jpg|<center>Posljednji stupovi Amonovog hrama ispod Barkala
Datoteka:Jebel Barkal Pyramids.jpg|<center>Piramide na sjeveru Barkala
Slika:Pyramids Bar South.jpg|<center>Piramide južne skupine
Slika:Pyramids of Nuri.jpg|<center>Piramide u Nuri
Slika:Sanam,Sudan SE.jpg|<center>Ostaci Amonovog hrama u Sanamu
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat}}
* ''UNESCO General History Of Africa Vol.2 Ancient Civilizations of Africa'', 2003., Berkely, CA: University of California Press. {{ISBN|0435948067}}.
* Erik Hornung, ''Grundzüge der ägyptischen Geschichte'', 1999., New York, USA: Cornell University Press. {{ISBN|0801484758}}.

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Povijest Sudana]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]

Napata - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica