Napalm - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T18:44:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T12:48:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Napalm'''-->~~{{izdvojeni članak\|prosinac 2019.}}~~		<!--'''Napalm'''-->
	[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]		[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T10:33:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 10:33
Redak 2:		Redak 2:
	[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]		[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]

	'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina\|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina\|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik\|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm\|title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.<ref name="GS Napalm">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm\|title=Napalm\|first=John\|last=Pike\|publisher=}}</ref>		'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina\|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina\|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik\|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm\|title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.<ref name="GS Napalm">{{Citiranje weba\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm\|title=Napalm\|first=John\|last=Pike\|publisher=}}</ref>

	Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=neer1>{{cite journal\|doi=10.1038/496029a \|title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. \|journal=Nature \|volume=496 \|issue=7443 \|year=2013 \|pages=29}}</ref> Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerskim [[plamenobacač]]ima.		Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=neer1>{{cite journal\|doi=10.1038/496029a \|title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. \|journal=Nature \|volume=496 \|issue=7443 \|year=2013 \|pages=29}}</ref> Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerskim [[plamenobacač]]ima.
Redak 16:		Redak 16:
	Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje\|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici\|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo\|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja\|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina\|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.		Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje\|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici\|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo\|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja\|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina\|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.

	Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>		Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{Citiranje weba\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>

	[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Citiranje weba\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.		[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Citiranje weba\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.

	Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{~~Citiraj web~~\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>		Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{Citiranje weba\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>

	== Vojna primjena ==		== Vojna primjena ==
Redak 34:		Redak 34:
	''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>		''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>

	Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{~~Citiraj web~~\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>		Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{Citiranje weba\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>

	Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{Citiranje knjige\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>		Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{Citiranje knjige\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>
Redak 44:		Redak 44:

	== Međunarodni zakoni ==		== Međunarodni zakoni ==
	Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva<ref name="UConn">Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War]. University of Connecticut Advance.</ref>, ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php\|title=worldinbalance.net\|website=www.worldinbalance.net}}</ref> Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja\|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac\|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.		Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva<ref name="UConn">Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War]. University of Connecticut Advance.</ref>, ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php\|title=worldinbalance.net\|website=www.worldinbalance.net}}</ref> Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja\|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac\|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.

	== Vidi još ==		== Vidi još ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:45:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:45
Redak 2:		Redak 2:
	[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]		[[Datoteka:F100 Napalm.gif\|thumb\|desno\|350px\|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]

	'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina\|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina\|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik\|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm\|title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.<ref name="GS Napalm">{{~~cite~~ web\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm\|title=Napalm\|first=John\|last=Pike\|publisher=}}</ref>		'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina\|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina\|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik\|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm\|title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.<ref name="GS Napalm">{{Citiraj web\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm\|title=Napalm\|first=John\|last=Pike\|publisher=}}</ref>

	Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=neer1>{{cite journal\|doi=10.1038/496029a \|title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. \|journal=Nature \|volume=496 \|issue=7443 \|year=2013 \|pages=29}}</ref> Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerskim [[plamenobacač]]ima.		Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=neer1>{{cite journal\|doi=10.1038/496029a \|title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. \|journal=Nature \|volume=496 \|issue=7443 \|year=2013 \|pages=29}}</ref> Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerskim [[plamenobacač]]ima.
Redak 16:		Redak 16:
	Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje\|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici\|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo\|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja\|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina\|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.		Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje\|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici\|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo\|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja\|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina\|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.

	Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{~~cite~~ web\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>		Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{Citiraj web\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>

	[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Citiranje weba\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.		[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Citiranje weba\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.

	Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{~~cite~~ web\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>		Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{Citiraj web\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{Citiraj web\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>

	== Vojna primjena ==		== Vojna primjena ==
Redak 34:		Redak 34:
	''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>		''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>

	Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{~~cite~~ web\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>		Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{Citiraj web\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>

	Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{Citiranje knjige\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>		Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{Citiranje knjige\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>
Redak 44:		Redak 44:

	== Međunarodni zakoni ==		== Međunarodni zakoni ==
	Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva<ref name="UConn">Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War]. University of Connecticut Advance.</ref>, ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php\|title=worldinbalance.net\|website=www.worldinbalance.net}}</ref> Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja\|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac\|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.		Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva<ref name="UConn">Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War]. University of Connecticut Advance.</ref>, ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php\|title=worldinbalance.net\|website=www.worldinbalance.net}}</ref> Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja\|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac\|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.

	== Vidi još ==		== Vidi još ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T09:03:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 09:03
Redak 64:		Redak 64:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Napalm}}~~
	* [https://www.youtube.com/watch?v=nqEy5NjJOrY\|Hawker Tempest WW II testing including Napalm dropping na Youtube-u]		* [https://www.youtube.com/watch?v=nqEy5NjJOrY\|Hawker Tempest WW II testing including Napalm dropping na Youtube-u]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T08:13:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 08:13
Redak 27:		Redak 27:
	Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.<ref name="Harvard">{{Citiranje weba\|title=The Harvard Candle\|url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html\|date=March 6 2011\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.<ref>Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.</ref><ref>Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: "The U.S. military started using napalm during the middle of 1942" (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).</ref> Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine<ref>[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]</ref> i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik\|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora\|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.<ref>McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN\|9781848841932}}</ref>		Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.<ref name="Harvard">{{Citiranje weba\|title=The Harvard Candle\|url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html\|date=March 6 2011\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.<ref>Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.</ref><ref>Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: "The U.S. military started using napalm during the middle of 1942" (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).</ref> Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine<ref>[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]</ref> i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik\|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora\|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.<ref>McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN\|9781848841932}}</ref>

	Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo\|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima\|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura\|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo\|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci\|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)\|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo\|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo\|japanske]] gradove.<ref>{{Cite book\|last=De Chant\|first= John A.\|authorlink= \|author2= \|title=Devilbirds\|year=1947\|publisher= Harper & Brothers Publishers\|location=New York\|id=\|page=155}}</ref> Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a\|američke snage]]<ref>{{~~cite book~~\|last=Zinn\|first=Howard\|title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy\|url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&pg=PA267\|year=1997\|publisher=Seven Stories Press\|isbn=978-1-888363-54-8\|pages=267}}</ref> u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj\|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich\|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike\|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.<ref>Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]</ref>		Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo\|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima\|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura\|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo\|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci\|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)\|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo\|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo\|japanske]] gradove.<ref>{{Cite book\|last=De Chant\|first= John A.\|authorlink= \|author2= \|title=Devilbirds\|year=1947\|publisher= Harper & Brothers Publishers\|location=New York\|id=\|page=155}}</ref> Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a\|američke snage]]<ref>{{Citiranje knjige\|last=Zinn\|first=Howard\|title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy\|url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&pg=PA267\|year=1997\|publisher=Seven Stories Press\|isbn=978-1-888363-54-8\|pages=267}}</ref> u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj\|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich\|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike\|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.<ref>Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]</ref>

	[[Datoteka:US riverboat using napalm in Vietnam.jpg\|thumb\|desno\|350px\|Rječni brod [[Brown-water navy]] u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]] primenjuje zapaljenu napalmsku mješavinu koristeći plamenobacač fiksiran na brodu u [[Vijetnam]]u.]]		[[Datoteka:US riverboat using napalm in Vietnam.jpg\|thumb\|desno\|350px\|Rječni brod [[Brown-water navy]] u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]] primenjuje zapaljenu napalmsku mješavinu koristeći plamenobacač fiksiran na brodu u [[Vijetnam]]u.]]

	[[Sjedinjene Američke Države]] su isto tako široko koristile napalm tijekom [[Korejski rat\|Korejskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> Njihove kopnene snage u [[Sjeverna Koreja\|Sjevernoj Koreji]] bile su brojno nadmašene na obrambenim točkama kineskim i sjevernokorejskim snagama, ali su [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|mornarička]] [[naval aviator\|avijacija]] imali zračnu kontrolu nad skoro cjelom [[Korejski poluotok\|Korejskim poluotokom]]. Stoga je, [[bliska zračna podrška]] kopnenih trupa duž granice između [[Sjeverna Koreja\|Sjeverne]] i [[Južna Koreja\|Južne Koreje]] bila vitalna. Američki i drugi [[Ujedinjeni narodi\|UN]] piloti su koristili napalm B za napade u [[Sjeverna Koreja\|Sjevernoj Koreji]]. Napalm se vjerojatno ponajviše koristio tijekom bitke "za predstražu Harry" u [[Južna Koreja\|Južnoj Koreji]] tijekom noći [[10. lipnja\|10.]] na [[11. lipnja]] [[1953.]] Kemijski oficir Osme armije Donald Bode je zapisao da su u „prosječnom dobrom danu” UN piloti koristili 70.000 galona napalma, od čega su otprilike 60.000 galona koristile snage SAD.<ref>{{~~cite book~~\|last=Neer\|first=Robert\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|page=99}}</ref> U dokumentarnom filmu [[John Ford]]a iz [[1951.]], ''This is Korea'', snimke napalmskih napada su propraćeni glasom [[John Wayne]] koji govori: „Burn 'em out, cook 'em, fry 'em" („Spali ih, skuhaj ih, sprži ih”).		[[Sjedinjene Američke Države]] su isto tako široko koristile napalm tijekom [[Korejski rat\|Korejskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> Njihove kopnene snage u [[Sjeverna Koreja\|Sjevernoj Koreji]] bile su brojno nadmašene na obrambenim točkama kineskim i sjevernokorejskim snagama, ali su [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|mornarička]] [[naval aviator\|avijacija]] imali zračnu kontrolu nad skoro cjelom [[Korejski poluotok\|Korejskim poluotokom]]. Stoga je, [[bliska zračna podrška]] kopnenih trupa duž granice između [[Sjeverna Koreja\|Sjeverne]] i [[Južna Koreja\|Južne Koreje]] bila vitalna. Američki i drugi [[Ujedinjeni narodi\|UN]] piloti su koristili napalm B za napade u [[Sjeverna Koreja\|Sjevernoj Koreji]]. Napalm se vjerojatno ponajviše koristio tijekom bitke "za predstražu Harry" u [[Južna Koreja\|Južnoj Koreji]] tijekom noći [[10. lipnja\|10.]] na [[11. lipnja]] [[1953.]] Kemijski oficir Osme armije Donald Bode je zapisao da su u „prosječnom dobrom danu” UN piloti koristili 70.000 galona napalma, od čega su otprilike 60.000 galona koristile snage SAD.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|page=99}}</ref> U dokumentarnom filmu [[John Ford]]a iz [[1951.]], ''This is Korea'', snimke napalmskih napada su propraćeni glasom [[John Wayne]] koji govori: „Burn 'em out, cook 'em, fry 'em" („Spali ih, skuhaj ih, sprži ih”).
	''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{~~cite book~~\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{~~cite book~~\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>		''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Korea: Where the American Century Began\|first=Michael\|last=Pembroke\|publisher=Hardie Grant Books\|year=2018\|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Neer\|first=Robert M.\|title=Napalm: An American Biography\|year=2013\|publisher=Harvard University Press\|pages=102-3}}</ref>

	Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{cite web\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>		Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat\|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a\|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a\|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel\|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{cite web\|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War\|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2\|website=www.warhistoryonline.com\|publisher=Nikola Budanovic\|accessdate=July 8 2019\|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>

	Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{~~cite book~~\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>		Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija\|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat\|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book\|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy \| last=Anti-Apartheid Movement \| first = (various) \|year=1979 \| publisher = The Anti-Apartheid Movement \| location = London \|isbn=978-0900065040 \|pages=39-40}}</ref> U [[svibanj\|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea\|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea\|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija\|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326\|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola\|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat\|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{Citiranje knjige\|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit\|last=Nortje\|first=Piet\|location=New York\|publisher=Zebra Press\|year=2003\|isbn=978-1-868729-142\|pages=158}}</ref>

	== Protupješački efekt ==		== Protupješački efekt ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-12T12:06:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 12:06
Redak 18:		Redak 18:
	Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{cite web\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>		Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države\|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)\|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma\|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)\|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo\|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{cite web\|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm\|title=Napalm\|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book\|last=Lindqvist\|first=Sven\|title=A History of Bombing\|year=2001\|publisher=The New Press\|location=New York\|isbn=978-1-56584-625-8\|pages=105}}</ref>

	[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{~~Cite web~~\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.		[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet\|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich\|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo\|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book\|last=Noyes\|first=W.A. Jr.\|title=Science in World War II: Chemistry\|year=1948\|publisher=Little, Brown and Company\|location=Boston\|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Citiranje weba\|title=An Ithaca of sorts\|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html\|date=June 29 2010\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.

	Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{cite web\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{cite web\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>		Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{cite web\|title=Napalm in War\|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm\|work=GlobalSecurity.org\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo\|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{cite web\|url=https://1967.wisc.edu/ \|title=A Turning Point \|others =University of Wisconsin-Madison \|year=2017\|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat\|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>
Redak 25:		Redak 25:
	[[Datoteka:French_indochina_napalm_1953-12_1.png\|thumb\|desno\|350px\|Rezultati napalm napada francuskih zračnih snaga na pretpostavljene pozicije [[Viet Minh]]a tijekom [[Prvi indokineski rat\|Prvog indokineskog rata]], prosinac [[1953.]]]]		[[Datoteka:French_indochina_napalm_1953-12_1.png\|thumb\|desno\|350px\|Rezultati napalm napada francuskih zračnih snaga na pretpostavljene pozicije [[Viet Minh]]a tijekom [[Prvi indokineski rat\|Prvog indokineskog rata]], prosinac [[1953.]]]]

	Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.<ref name="Harvard">{{~~Cite web~~\|title=The Harvard Candle\|url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html\|date=March 6 2011\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.<ref>Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.</ref><ref>Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: "The U.S. military started using napalm during the middle of 1942" (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).</ref> Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine<ref>[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]</ref> i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik\|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora\|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.<ref>McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN\|9781848841932}}</ref>		Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.<ref name="Harvard">{{Citiranje weba\|title=The Harvard Candle\|url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html\|date=March 6 2011\|accessdate=July 8 2019}}</ref> Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.<ref>Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.</ref><ref>Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: "The U.S. military started using napalm during the middle of 1942" (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).</ref> Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine<ref>[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]</ref> i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik\|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora\|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.<ref>McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN\|9781848841932}}</ref>

	Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo\|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima\|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura\|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo\|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci\|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)\|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo\|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo\|japanske]] gradove.<ref>{{Cite book\|last=De Chant\|first= John A.\|authorlink= \|author2= \|title=Devilbirds\|year=1947\|publisher= Harper & Brothers Publishers\|location=New York\|id=\|page=155}}</ref> Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a\|američke snage]]<ref>{{cite book\|last=Zinn\|first=Howard\|title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy\|url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&pg=PA267\|year=1997\|publisher=Seven Stories Press\|isbn=978-1-888363-54-8\|pages=267}}</ref> u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj\|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich\|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike\|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.<ref>Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]</ref>		Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo\|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima\|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura\|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo\|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci\|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)\|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo\|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo\|japanske]] gradove.<ref>{{Cite book\|last=De Chant\|first= John A.\|authorlink= \|author2= \|title=Devilbirds\|year=1947\|publisher= Harper & Brothers Publishers\|location=New York\|id=\|page=155}}</ref> Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a\|američke snage]]<ref>{{cite book\|last=Zinn\|first=Howard\|title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy\|url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&pg=PA267\|year=1997\|publisher=Seven Stories Press\|isbn=978-1-888363-54-8\|pages=267}}</ref> u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj\|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich\|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike\|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.<ref>Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T07:22:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|prosinac 2019.}}
[[Datoteka:F100 Napalm.gif|thumb|desno|350px|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]

'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').<ref>{{cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm|title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm|accessdate=July 8 2019}}</ref> Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.<ref name="GS Napalm">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm|title=Napalm|first=John|last=Pike|publisher=}}</ref>

Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=neer1>{{cite journal|doi=10.1038/496029a |title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. |journal=Nature |volume=496 |issue=7443 |year=2013 |pages=29}}</ref> Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerskim [[plamenobacač]]ima.

Napalm gori na istoj temperaturi kao i [[benzin]], ali tijekom dužeg vremena. On se lakše raspršuje i čvrsto se drži svojih ciljeva. Ove osobine ga čine izuzetno efikasnim (i kontroverznim) u antistrukturnoj i protupješačkoj ulozi. On je bio široko korišten u zračnim i kopnenim ulogama, pri čemu je do najvećeg stupnja primjene došlo tijekom bombardiranja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (najzapaženije u veoma efikasnim spaljivanjima [[Japansko Carstvo|japanskih]] gradova [[1945.]] godine), i kasnije u ulogama bliske zračne podrške u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamsku ratu]]. Napalm je isto tako gorivo u većini plamenobacača (tenkovskih, brodskih i pješadijskih) korištenih nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], dajući im znatno veći opseg, i korišten je u toj ulozi kao uobičajeno (i strahopoštovano) oružje u urbanom ratovanju sa obje zaraćene strane u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Više država (uključujući [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kina|Kinu]], [[Rusija|Rusiju]], [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]) održavaju velike zalihe oružja raznih tipova baziranih na napalmu.

== Forme ==
Napalm je korišten u plamenobacačima, [[bomba]]ma i [[tenk]]ovima s plamenobacačima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Smatra se da je formuliran tako da gori specifičnom brzinom i da se pridržava površina kako bi povećao svoju zaustavnu snagu. U toku [[gorenje|gorenja]], napalm brzo klanja kisik iz dostupnog zraka i formira velike količine [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]]a i [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]].<ref name="GS Napalm"/>

Alternativne kompozicije se koriste za različite primjene, npr. [[trietilaluminijum]] je [[piroforni metali]] koji pomaže gorenju.

== Razvoj ==
Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.

Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.<ref name="UofBristol">{{cite web|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm|title=Napalm|website=www.chm.bris.ac.uk}}</ref> „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”<ref name="Lindqvist 2001 105">{{Cite book|last=Lindqvist|first=Sven|title=A History of Bombing|year=2001|publisher=The New Press|location=New York|isbn=978-1-56584-625-8|pages=105}}</ref>

[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.<ref name="Lindqvist 2001 105"/> Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo|japanskim]] gradovima.<ref name=Noyes>{{Cite book|last=Noyes|first=W.A. Jr.|title=Science in World War II: Chemistry|year=1948|publisher=Little, Brown and Company|location=Boston|pages=392, 393}}</ref><ref name=Ithaca>{{Cite web|title=An Ithaca of sorts|url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html|date=June 29 2010|accessdate=July 8 2019}}</ref> Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.

Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.<ref name="GlobalSecurity">{{cite web|title=Napalm in War|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm|work=GlobalSecurity.org|accessdate=July 8 2019}}</ref> Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.<ref>{{cite web|url=https://1967.wisc.edu/ |title=A Turning Point |others =University of Wisconsin-Madison |year=2017|accessdate=July 8 2019 }}</ref><ref>[https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref> Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>

== Vojna primjena ==
[[Datoteka:French_indochina_napalm_1953-12_1.png|thumb|desno|350px|Rezultati napalm napada francuskih zračnih snaga na pretpostavljene pozicije [[Viet Minh]]a tijekom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]], prosinac [[1953.]]]]

Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.<ref name="Harvard">{{Cite web|title=The Harvard Candle|url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html|date=March 6 2011|accessdate=July 8 2019}}</ref> Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.<ref>Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.</ref><ref>Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: "The U.S. military started using napalm during the middle of 1942" (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).</ref> Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine<ref>[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]</ref> i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.<ref>McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN|9781848841932}}</ref>

Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo|japanske]] gradove.<ref>{{Cite book|last=De Chant|first= John A.|authorlink= |author2= |title=Devilbirds|year=1947|publisher= Harper & Brothers Publishers|location=New York|id=|page=155}}</ref> Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a|američke snage]]<ref>{{cite book|last=Zinn|first=Howard|title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy|url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&pg=PA267|year=1997|publisher=Seven Stories Press|isbn=978-1-888363-54-8|pages=267}}</ref> u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.<ref>Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]</ref>

[[Datoteka:US riverboat using napalm in Vietnam.jpg|thumb|desno|350px|Rječni brod [[Brown-water navy]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] primenjuje zapaljenu napalmsku mješavinu koristeći plamenobacač fiksiran na brodu u [[Vijetnam]]u.]]

[[Sjedinjene Američke Države]] su isto tako široko koristile napalm tijekom [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="GS Napalm"/> Njihove kopnene snage u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] bile su brojno nadmašene na obrambenim točkama kineskim i sjevernokorejskim snagama, ali su [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a|mornarička]] [[naval aviator|avijacija]] imali zračnu kontrolu nad skoro cjelom [[Korejski poluotok|Korejskim poluotokom]]. Stoga je, [[bliska zračna podrška]] kopnenih trupa duž granice između [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] bila vitalna. Američki i drugi [[Ujedinjeni narodi|UN]] piloti su koristili napalm B za napade u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]. Napalm se vjerojatno ponajviše koristio tijekom bitke "za predstražu Harry" u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] tijekom noći [[10. lipnja|10.]] na [[11. lipnja]] [[1953.]] Kemijski oficir Osme armije Donald Bode je zapisao da su u „prosječnom dobrom danu” UN piloti koristili 70.000 galona napalma, od čega su otprilike 60.000 galona koristile snage SAD.<ref>{{cite book|last=Neer|first=Robert|title=Napalm: An American Biography|year=2013|publisher=Harvard University Press|page=99}}</ref> U dokumentarnom filmu [[John Ford]]a iz [[1951.]], ''This is Korea'', snimke napalmskih napada su propraćeni glasom [[John Wayne]] koji govori: „Burn 'em out, cook 'em, fry 'em" („Spali ih, skuhaj ih, sprži ih”).
''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.<ref>{{cite book|title=Korea: Where the American Century Began|first=Michael|last=Pembroke|publisher=Hardie Grant Books|year=2018|page=152}}</ref> [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population", "tortur[ing] great masses of people" („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.<ref>{{cite book|last=Neer|first=Robert M.|title=Napalm: An American Biography|year=2013|publisher=Harvard University Press|pages=102-3}}</ref>

Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.<ref name=neer1 /> [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.<ref>{{cite web|title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War|url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2|website=www.warhistoryonline.com|publisher=Nikola Budanovic|accessdate=July 8 2019|ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use.}}</ref>

Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat|Rodezijskog građanskog rata]].<ref name="Fireforce">{{Cite book|title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy | last=Anti-Apartheid Movement | first = (various) |year=1979 | publisher = The Anti-Apartheid Movement | location = London |isbn=978-0900065040 |pages=39-40}}</ref> U [[svibanj|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="Fireforce"/> Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija|Rodeziji]].<ref name="Fireforce"/> Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat|Južnoafričkog graničnog rata]].<ref name="Nortje">{{cite book|title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit|last=Nortje|first=Piet|location=New York|publisher=Zebra Press|year=2003|isbn=978-1-868729-142|pages=158}}</ref>

== Protupješački efekt ==
Kada korišten kao zapaljivo oružje, napalm može izazvati teške [[Opeklina|opekline]], [[Asfiksija|asfiskiju]], gubitak svijesti i smrt. U provedbi napalmske vatre mogu stvoriti [[Atmosfera|atmosferu]] s udjelom [[Ugljikov (II) oksid|ugljikovog monoksida]] iznad 20%<ref name="GS Napalm"/> i [[vatrena oluja|vatrene oluje]] s neprestanim vjetrovima koji dosežu brzine do 110 km/h.
Napalm je učinkovit protiv ukopanih vojnika. Zapaljiva smjesa ulazi u [[bunker]]e i [[rov]]ove, odvodnjavajuće i irigacijske jarke i ostale vojna skloništa. Ljudi mogu u nezaštićenim skloništima umrijeti od [[Hipertermija|hipertermije]], [[Toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]], [[Dehidracija|dehidracije]], [[Asfiksija|asfiksije]], izloženosti [[dim]]u ili [[Trovanje ugljikovim monoksidom|trovanjem ugljikovim monoksidom]].<ref name="emed">[https://emedicine.medscape.com/article/833665-overview Napalm Exposure na eMedicine, pristupljeno 8. srpnja 2019.]</ref>
Jedna vatrena bomba ispuštena iz zrakoplova s niske visine može oštetjeti područje od 2100 m<sup>2</sup>.<ref name="emed" />

== Međunarodni zakoni ==
Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva<ref name="UConn">Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War]. University of Connecticut Advance.</ref>, ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]<ref>{{cite web|url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php|title=worldinbalance.net|website=www.worldinbalance.net}}</ref> Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.

== Vidi još ==
* [[Kipuće ulje]]
* [[Plamenobacač]]
* [[Zapaljivo oružje]]
* [[Požarilica]]
* [[Grčka vatra]]
* [[Molotovljev koktel]]
* [[Trietilaluminijum]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref=harv|last=Noyes|first=W.A. Jr.|title=Science in World War II: Chemistry|year=1948|publisher=Little, Brown and Company|location=Boston|pages=392, 393}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Lindqvist|first=Sven|title=A History of Bombing|year=2001|publisher=The New Press|location=New York|isbn=978-1-56584-625-8|pages=105}}
* {{Cite book|ref=|last=Neer|first=Robert M.|title=Napalm: An American Biography|year=2013|publisher=Belknap Press|location=|isbn=978-0-674-07301-2|pages=}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Napalm}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=nqEy5NjJOrY|Hawker Tempest WW II testing including Napalm dropping na Youtube-u]

[[Kategorija:Oružje]]
[[Kategorija:Oružje u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Goriva]]