<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Naftoli</id>
	<title>Naftoli - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Naftoli"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Naftoli&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T14:54:21Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Naftoli&amp;diff=378693&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Naftoli&amp;diff=378693&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-10T00:27:56Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Naftoli&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{| class=&amp;quot;sortable wikitable&amp;quot; style=&amp;quot;float:right; margin-left:10px; text-align:center&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe6&amp;quot; colspan=&amp;quot;3&amp;quot; | &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Naftoli&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | Naziv&lt;br /&gt;
| [[1-naftol]] || [[2-naftol]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | Ostali nazivi&lt;br /&gt;
| α-naftol,&amp;lt;br/&amp;gt; 1-hidroksinaftalen &amp;lt;br/&amp;gt; || β-naftol,&amp;lt;br/&amp;gt;2-hidroksinaftalen&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | Struktura&lt;br /&gt;
| [[datoteka:alpha-Naphthol.svg|100px]] || [[datoteka:beta-Naphthol.svg|140px]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[CAS registarski broj|CAS-broj]]&lt;br /&gt;
| 90-15-3 || 135-19-3&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[PubChem]]&lt;br /&gt;
| 7005 || 8663&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Molekulska formula]]&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | C&amp;lt;sub&amp;gt;10&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;8&amp;lt;/sub&amp;gt;O&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Molna masa]]&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | 144,17 g·[[mol]]&amp;lt;sup&amp;gt;−1&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Gustoća]]&lt;br /&gt;
| 1,28 g·cm&amp;lt;sup&amp;gt;−3&amp;lt;/sup&amp;gt; || 1,22 g·cm&amp;lt;sup&amp;gt;−3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Agregatno stanje]]&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Krutina]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | Kratak opis&lt;br /&gt;
| Bezbojni kristali &amp;lt;br /&amp;gt; sa slabim &amp;lt;br /&amp;gt; [[Fenoli|fenolnim]] mirisom || Bijeli do žućkasti &amp;lt;br /&amp;gt; kristalni prah &amp;lt;br /&amp;gt; [[Fenoli|fenolnim]] mirisom&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Talište]]&lt;br /&gt;
| 96 °C &lt;br /&gt;
| 123 °C &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Vrelište]]&lt;br /&gt;
| 288 °C &lt;br /&gt;
| 285 °C &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | Kiselost &amp;lt;ref&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;CRC Handbook of Tables for Organic Compound Identification&amp;#039;&amp;#039;, Third Edition, 1984, ISBN 0-8493-0303-6.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
| 9,30 || 9,57&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;hintergrundfarbe5&amp;quot; align=&amp;quot;left&amp;quot; | [[Topljivost]]&lt;br /&gt;
| 0,1 g·l&amp;lt;sup&amp;gt;−1&amp;lt;/sup&amp;gt; (20 °C)&lt;br /&gt;
| 1 g·l&amp;lt;sup&amp;gt;−1&amp;lt;/sup&amp;gt; (20 °C)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Β-Naphthol.jpg|mini|desno|300px|2-naftol.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Solvent yellow 14.jpg|mini|desno|300px|Sudansko crvenilo (Sudan I).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Pararot.jpg|mini|desno|300px|Para crvenilo.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Naftoli&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (nafta + [alkoh]ol) ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;hidroksinaftaleni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su [[organski spojevi]] koji se odvode od [[naftalen]]a zamjenom jednog ili više [[vodik]]ovih [[atom]]a [[hidroksil]]nom skupinom (OH). U malim se količinama nalaze u [[katran]]u [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]], a proizvode se [[taljenje]]m odgovarajućih [[Sulfonska kiselina|sulfonskih kiselina]] s [[Alkalije|alkalijama]], pri čem se sulfo-skupina SO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;H zamjenjuje hidroksilnom skupinom. Najjednostavniji naftol, C&amp;lt;sub&amp;gt;10&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;7&amp;lt;/sub&amp;gt;OH, može s obzirom na položaj hidroksilne skupine postojati u dva izomera: [[1-naftol]] i [[2-naftol]]. To su [[kristal]]ne tvari koje lako [[Sublimacija|sublimiraju]], slabo se [[Otapalo|otapaju]] u [[voda|vodi]], a dobro u [[Otapalo|organskim otapalima]]. Oba ta naftola, osobito 2-naftol, te njihovi [[derivat]]i (naftolsulfonske kiseline, nitronaftoli i aminonaftoli) važni su međuproizvodi u [[Sinteza (kemija)|sintezi]] organskih [[bojilo|bojila]], i to kao reaktanti u reakciji [[kopulacija (kemija)|kopulacije]]. Koriste se i u proizvodnji [[insekticid]]a i [[fungicid]]a te kao sredstva za [[konzerviranje]] u [[tehnika|tehnici]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;naftoli&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42771] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 29. 6. 2020. &amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Naftolni pigmenti ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Pigment}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među naftolnim azo-pigmentima razlikuju se jednostavni pigmenti s nesupstituiranim 2-naftolom, naftolni pigmenti u obliku soli s metalnim kationima, te pigmenti naftola AS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Jednostavni naftolni pigmenti ===&lt;br /&gt;
Jednostavni naftolni pigmenti ubrajaju se među najstarije sintetske spojeve namijenjene bojenju. Sastoje se od 2-naftola kao kopulacijske komponente, te od različitih [[anilin]]a &lt;br /&gt;
zamjenjenih (supstituiranih) u položaju orto i para kao [[diazo-spojevi|diazotacijske komponente]]. Danas se pigmenti te grupe sve manje upotrebljavaju, ali izuzetak čine dva vrlo poznata pigmenta: toluidni crveni pigment (C.I. PR 3, 12 120) i dinitroanilinski narančasti pigment (C.I. PR 5, 12 075), koji se ujedno ubrajaju među najvažnije organske pigmente. Ističu se vrlo čistim tonom, svjetlostalnošću u punom tonu, otpornošću prema [[Atmosferilije|atmosferilijima]] te niskom cijenom. Oba se pigmenta mnogo upotrebljavaju u sredstvima za [[nalič|ličenje]], na primjer u [[automobil]]skim [[lak]]ovima i lakovima za [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] [[stroj]]eve, ali su prikladni i za [[zid]]ne boje koje se razrjeđuju vodom. Često se kombiniraju s [[Molibdatno crvenilo|molibdatnim crvenilom]] ili s kvalitetnim organskim pigmentima, na primjer s kinakridonima. Toluidinski crveni pigment dobro pokriva i postojan je prema mnogim [[kemikalija]]ma, ali ne i prema djelovanju otapala. Upotrebljavaju se i kao vrlo dobar crveni pigment za [[emajl]]. Dinitroanilinski narančasti pigment nešto je slabije pokrivne moći. Mnogo se primjenjuje u [[Grafičke tehnike|grafičkoj industriji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Naftolni pigmenti u obliku soli ===&lt;br /&gt;
Naftolni pigmenti u obliku [[soli]] pripravljaju se polazeći od diazotiranog monoamina supstituiranog u orto položaju sulfo grupom -SO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;H. Kao kopulacijska komponenta služi 2-naftol ili 2-hidroksi-3-naftojeva kiselina. Dobiveno topljivo [[bojilo]] prevodi se zatim u netopivi pigment stvaranjem soli s [[ion]]ima [[metal]]a, u prvom redu [[kalcij]]a i [[barij]]a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od naftolnih pigmenata u obliku soli s nesupstituiranim 2-naftolom svega ih je nekoliko zadržalo veću tehničku važnost. Najpoznatiji su litoli (litolna crvenila), koji se ističu snažnom (intenzivnom) bojom, dobrim pokrivanjem i niskom cijenom. Najviše se upotrebljavaju kao pigmenti za sve vrste [[Tiskarstvo|tiskarskih]] boja, a osim neotpornosti prema kemikalijama i povišenim [[temperatura]]ma nisu za vanjsku upotrebu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pigmenti pod nazivom BON također su naftolni pigmenti u obliku soli, u kojima je kopulacijska komponenta 2-hidroksi-3-naftojeva kiselina (β oksinaftojeva ili BON kiselina). Crvena [[boja]] tih pigmenata plavičastog je tona (poput [[rubin]]a). Najvažniji je među njima crveni pigment nazvan permanentrubinom (C.I. PR 57, 15 850), jedan je od najpoznatijih organskih pigmenata. Postojan je na svjetlu i u otapalima, briljantne i jake boje, ali je neotporan prema alkalijama. To je vrlo cijenjen pigment u pripravi svih vrsta tiskarskih boja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pigmenti naftola AS ===&lt;br /&gt;
Pigmenti naftola AS poznati su kao azo-pigmenti, od kojih se neki troše u velikim količinama. Kao kopulacijska komponenta u tim spojevima služi anilid 2-hidroksi-3-naftojeve kiseline, poznat pod nazivom naftol AS (prema [[Njemački jezik|njem]]. &amp;#039;&amp;#039;Anilid Säure&amp;#039;&amp;#039;). Pigmenti naftola AS dostupni su u narančastim, smeđim i crvenim bojama, od kojih je osobito vrijedna čitava paleta crvenih tonova. Pigmenti se odlikuju jakošću svoje boje, svjetlostalnošću i otpornošću prema kemikalijama, dok im je postojanost prema otapalima nešto slabija. Zahvaljujući uvođenju različitih supstituenata u oba anilinska prstena poznato je mnoštvo pigmenata te grupe, od kojih je najvažniji crveni pigment C.I. PR 112, 12 370. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pigmenti naftola AS mnogo se upotrebljavaju u pripravi tiskarskih boja, a uvođenjem još jedne karboamidne grupe u molekulu smanjuje se osjetljivost prema otapalima i sklonost prema migraciji, pa takvi pigmenti služe i u pripravi kvalitetnih industrijskih [[lak]]ova za [[nalič]]e. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Tehnička enciklopedija&amp;quot; (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Boje i lakovi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Organski spojevi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Boje]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>