Nafta - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:07:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:07
Redak 164:		Redak 164:
	[[Peklenica]] u [[Međimurje\|Međimurju]] poznata je kao prvo nalazište nafte u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i [[svijet]]u. Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pensilvaniji ([[SAD]]), odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Prvo korištenje nafte zbilo se [[1856.]], a prvo bušenje [[1886.]] godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj [[Kraljevina Jugoslavija\|Jugoslaviji]] iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba [[Zrinski]]h za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane.		[[Peklenica]] u [[Međimurje\|Međimurju]] poznata je kao prvo nalazište nafte u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i [[svijet]]u. Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pensilvaniji ([[SAD]]), odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Prvo korištenje nafte zbilo se [[1856.]], a prvo bušenje [[1886.]] godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj [[Kraljevina Jugoslavija\|Jugoslaviji]] iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba [[Zrinski]]h za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane.

	~~{{commons\|Petroleum}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T10:27:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 10:27
Redak 41:		Redak 41:
	Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne [[požar]]e, koje je vrlo teško, pa i nemoguće ugasiti. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i reguliraju tlak za izlaženje nafte. Kod nedovoljnih tlakova nafta se mora crpiti pomoću [[crpka\|crpki]]. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. Kad se tlak nafte u ležištu izjednači s tlakom u bušotini, nafta prestaje pritjecati. Velike količine nafte koje, unatoč svim suvremenim metodama vađenja, ostaju u zemlji (više od 50%), mogle bi se izvaditi samo na [[rudarstvo\|rudarski]] način što je naravno neizvedivo. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobivanja ugljikovodika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja iscrpka iz naftnih i plinskih ležišta. Najčešća takva metoda, što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava tlak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema površini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljičnog-dioksida ili inertnog dušika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u ležištu može djelomično zapaliti čime se smanjuje viskozitet i ponovno povećava tlak.		Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne [[požar]]e, koje je vrlo teško, pa i nemoguće ugasiti. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i reguliraju tlak za izlaženje nafte. Kod nedovoljnih tlakova nafta se mora crpiti pomoću [[crpka\|crpki]]. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. Kad se tlak nafte u ležištu izjednači s tlakom u bušotini, nafta prestaje pritjecati. Velike količine nafte koje, unatoč svim suvremenim metodama vađenja, ostaju u zemlji (više od 50%), mogle bi se izvaditi samo na [[rudarstvo\|rudarski]] način što je naravno neizvedivo. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobivanja ugljikovodika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja iscrpka iz naftnih i plinskih ležišta. Najčešća takva metoda, što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava tlak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema površini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljičnog-dioksida ili inertnog dušika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u ležištu može djelomično zapaliti čime se smanjuje viskozitet i ponovno povećava tlak.

	Postrojenje za obradu teških ostataka služi za obradu ostataka koji ostanu iz sirove nafte nakon što se proizvedu svi ostali proizvodi (benzin, dizel, jet gorivo, UNP i sl.).<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>		Postrojenje za obradu teških ostataka služi za obradu ostataka koji ostanu iz sirove nafte nakon što se proizvedu svi ostali proizvodi (benzin, dizel, jet gorivo, UNP i sl.).<ref>{{Citiranje weba\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>

	== Najveći proizvođači ==		== Najveći proizvođači ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:39:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:39
Redak 41:		Redak 41:
	Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne [[požar]]e, koje je vrlo teško, pa i nemoguće ugasiti. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i reguliraju tlak za izlaženje nafte. Kod nedovoljnih tlakova nafta se mora crpiti pomoću [[crpka\|crpki]]. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. Kad se tlak nafte u ležištu izjednači s tlakom u bušotini, nafta prestaje pritjecati. Velike količine nafte koje, unatoč svim suvremenim metodama vađenja, ostaju u zemlji (više od 50%), mogle bi se izvaditi samo na [[rudarstvo\|rudarski]] način što je naravno neizvedivo. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobivanja ugljikovodika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja iscrpka iz naftnih i plinskih ležišta. Najčešća takva metoda, što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava tlak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema površini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljičnog-dioksida ili inertnog dušika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u ležištu može djelomično zapaliti čime se smanjuje viskozitet i ponovno povećava tlak.		Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne [[požar]]e, koje je vrlo teško, pa i nemoguće ugasiti. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i reguliraju tlak za izlaženje nafte. Kod nedovoljnih tlakova nafta se mora crpiti pomoću [[crpka\|crpki]]. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. Kad se tlak nafte u ležištu izjednači s tlakom u bušotini, nafta prestaje pritjecati. Velike količine nafte koje, unatoč svim suvremenim metodama vađenja, ostaju u zemlji (više od 50%), mogle bi se izvaditi samo na [[rudarstvo\|rudarski]] način što je naravno neizvedivo. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobivanja ugljikovodika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja iscrpka iz naftnih i plinskih ležišta. Najčešća takva metoda, što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava tlak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema površini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljičnog-dioksida ili inertnog dušika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u ležištu može djelomično zapaliti čime se smanjuje viskozitet i ponovno povećava tlak.

	Postrojenje za obradu teških ostataka služi za obradu ostataka koji ostanu iz sirove nafte nakon što se proizvedu svi ostali proizvodi (benzin, dizel, jet gorivo, UNP i sl.).<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>		Postrojenje za obradu teških ostataka služi za obradu ostataka koji ostanu iz sirove nafte nakon što se proizvedu svi ostali proizvodi (benzin, dizel, jet gorivo, UNP i sl.).<ref>{{Citiraj web\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>

	== Najveći proizvođači ==		== Najveći proizvođači ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T08:58:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 08:58
Redak 174:		Redak 174:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Petroleum}}~~
	* [http://www.our-energy.com/nafta_hr.html Proizvodnja i potrošnja nafte te stanje u Hrvatskoj]		* [http://www.our-energy.com/nafta_hr.html Proizvodnja i potrošnja nafte te stanje u Hrvatskoj]

	[[Kategorija:Nafta\| ]]		[[Kategorija:Nafta\| ]]
	[[Kategorija:Fosilna goriva]]		[[Kategorija:Fosilna goriva]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:15:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Gulf Offshore Platform.jpg|mini|Naftna platforma]]

'''Nafta''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''petroleum''; [[Grčki jezik|grč.]] ''petra'' (stijena) i lat. ''oleum'' (ulje)), kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđezelena do smeđecrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82-0,94, koju većinom nalazimo u [[Sedimentne stijene|sedimentnim]] slojevima Zemlje, a rijetko i u [[Metamorfne stijene|metamorfnim]] i [[Magmatske stijene|magmatske stijenama]]. Postoje i svjetlije i gotovo bezbojne vrste nafte.<ref>Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1984., sv. 9, str. 190</ref> To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežito [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] [[alkani|alkanskog]], [[cikloalkani|cikloalkanskog]] i [[aromati|aromatskog]] reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta.

Nafta se najviše koristi za pokretanje vozila (obično u obliku [[benzin|benzina]] i drugih derivata) te za dobivanje [[električna energija|električne energije]] u [[termoelektrane|termoelektranama]]. Također je značajna sirovina za mnoge proizvode ([[plastika]], [[Goriva|umjetno gorivo]], razni razrjeđivači i ostale kemikalije). Industrija koja se bavi preradom nafte naziva se [[petrokemijska industrija]].

== Postanak ==

Postoji više teorija o postanku nafte: organska, anorganska i anorgansko-organska. Danas prevladava mišljenje da je nafta organskoga podrijetla, nastala od supstancija različitih sitnih [[životinje|životinjskih]] i [[biljke|biljnih]] morskih organizama, tj. [[plankton]]a, algi i kopnenoga bilja. Pod povoljnim uvjetima, koji su vladali u većini [[geologija|geoloških]] doba, živjele su i razmnožavale se u toplim morskim zaljevima goleme količine tih organizama; uginuvši one su se taložile na morsko dno.

U sredinima siromašnim [[kisik]]om počelo je, zbog djelovanja anaerobnih [[bakterija]], truljenja i temperaturnih promjena, razaranje [[bjelančevina]], lipida i drugih lako raspadljivih sastojaka [[organske tvari|organskih tvari]], prelazeći postupno u [[sapropel]]. Pretvorba je rezultat nagloga zatrpavanja organske tvari (anaerobni uvjeti), povećanja tlaka (istiskivanje) i najvažnije porasta [[temperatura|temperature]]. Smatra se da procesi pretvorbe organske tvari u naftu, ali i ugljikovodični plin, započinju na oko 65oC, te prestaju oko 160oC, kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljikovodika, poput metana. Najveći dio organske tvari prešao je u netopivi ostatak nazvan kerogen, manji dio u [[bitumen]] koji je topiv, a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin.

Nazočnost složenih visokomolekulskih spojeva ([[kolesterol]]a, [[hormon]]a, [[klorofil]]a i dr.) koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom i optička aktivnost nafte dokazuju organsko podrijetlo nafte. I sastav slane vode, koja prati naftu, svjedoči o njezinu [[more|morskom]] podrijetlu. No, tu je potreban oprez jer ležišna, slana, slojna voda, najčešće nije povezana s naftom, a razlog je taj što nafta, nakon generiranja, migrira u ležišne stijene, koje su već primarno bile zasićene slojnom vodom.

S druge strane postoji mišljenje da nafta potječe iz znatno većih dubina [[Zemlja|Zemlje]], tj. da je nastala anorganskim putem od ugljika iz dubljih dijelova litosfere ili na granici plašta i litosfere, zaostalim vjerojatno iz vremena formiranja Zemlje. <ref>[http://rgn.hr/~ijutt/skripta/Porijeklo_fos_goriva.pdf | Porijeklo fosilnih goriva - Prof. dr. sc. I. Jüttner Preradović] </ref><ref>https://web.archive.org/web/20021015163818/http://www.people.cornell.edu/pages/tg21/usgs.html</ref> <ref>http://uu.diva-portal.org/smash/record.jsf?pid=diva2:338107</ref>Tome u prilog govore nalazi nafte u [[vulkan]]skim područjima (na [[Kamčatka|Kamčatki]]), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u ležištima s magmatskim i metamorfnim stijenama ([[Venezuela]]) i nalazi nafte u pukotinama [[litosfera|litosfere]] u stijenama na dnu [[indijski ocean|Indijskog oceana]]. No, zbog složenog sastava nafte smatra se da kemijskim reakcijama plinova iz dubokih dijelova litosfere (CO2, H2S, CH4 i drugih) ne mogu nastati složeni spojevi tekućih ugljikovodika, već jedino dodatne količine [[metan|metana]].

Opće je mišljenje, da je nafta neobnovljivi izvor energije, ali postoje i teorije poput one geopolitičkoga analitičara [[Wiliam Engdahl|Wiliama Engdahla]], da je nafta obnovljiv izvor energije;<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nafta-je-obnovljivi-izvor.html Preuzeto 28. rujna 2012.</ref> a pionir istraživanja genoma [[Craig Venter]] udružio se s [[Exxon]] Mobilom u namjeri pretvaranja živih algi u mini naftne bušotine.<ref>http://www.vijesti-iz-gospodarstva-i-znanosti.com/nafta-kao-obnovljivi-izvor-energije.html Preuzeto 28. rujna 2012.</ref>

== Sastav ==

Po svom [[kemija|kemijskom]] sastavu nafta je mješavina velikog broja različitih [[ugljikovodici|ugljikovodika]] i malih količina spojeva [[sumpor]]a (0.15-6%), [[kisik]]a (do 2%), [[dušik]]a (0.05-0.4%), asfaltno smolastih tvari, mineralnih tvari i tragova kovina. U njoj su zastupani ugljikovodici s jednim do 50 i više C - atoma u [[molekula|molekuli]], a značajni su: [[alkani]] ([[propan]], [[butan]], [[heptan]], [[oktan]]), [[cikloalkani]] (naftaleni) i [[aromatski ugljikovodici]] ([[benzen]], toluen), pa prema udjelu različitih redova ugljikovodika razlikujemo parafinsku ili metansku, naftalensku i aromatsku naftu.

Manje su zastupani aromatski ugljikovodici (npr. neke rumunjske nafte). U nafti su, bez obzira na vrstu ugljikovodika, zastupani više ili manje, svi članovi pojedinog niza: od lakohlapljivih do teškohlapljivih te krutih s velikim brojem C - atoma. O većoj ili manjoj zastupljenosti nižih odnosno viših članova ovisi gustoća nafte. Lagane nafte koje kod prerađivanja daju više laganih frakcija, ili ih uopće ne daju.

== Nalazišta i vađenje nafte ==

Njezina se [[ležišta nafte i plina|ležišta]] mogu očekivati u [[sediment]]nim stijenama koja su povezana migracijskim putom s područjima gdje je u geološkoj prošlosti taložena velika količina organske tvari u anaerobnim uvjetima. No, nisu samo sedimentne stijene ležišta nafte. To mogu biti i magmatske i metamorfne, no kako one nisu izgrađene od zrna te nemaju primarni porozitet, uvjet je da su one tektonski razlomljene u toj mjeri da se razvio značajan sekundarni porozitet u kojemu se onda mogu nakupljati fluidi, pa i nafta.

U teoriji naftno-plinski sustav sastoji se od ležišnih stijena, matičnih stijena (generiraju ugljikovodika), migracijskog puta (povezuje matične i ležišne stijene), zamke (povoljan oblik stijene da se u vrhu nakupe ugljikovodici koji su lakši od vode), izolatorskih stijena (koja sprječavaju da ugljikovodici napuste zamku). Na kraju, moraju biti što duže očuvani uvjeti da se ležište očuva, tj. da u njega ne prodire površinska voda i zrak (donose kisik koji razgrađuje naftu), bakterije (koje se mogu hraniti ugljikovodicima) te da nafta ne može rasjedom migrirati na površinu i time zapravo nestati.

Dubina naftonosnih slojeva različita je; od nekoliko desetaka metara do preko 5 kilometara. Što je veća dubina, veći je i [[tlak]] pod kojim se nafta nalazi. Sa stajališta očuvanja ležišta nafte veća dubina je prednost jer sprječava "dotok" kisika koji može degradirati naftu u ležištima. S druge strane povećani tlak (posebno nadtlak) može uzrokovati velike probleme kod bušenja zbog pojava erupcije nafte i poglavito plina. Najdublja do sada postignuta istraživačka bušotina od 9169 nalazi se u [[Oklahoma|Oklahomi]] (SAD).

== Dobivanje ==
[[Datoteka:Erdöl Bohrturm.jpg|mini|Naftna bušotina]]

Nafta i [[zemni plin]] izbijaju na mnogim mjestima sami iz zemlje. Ovakva prirodna vrela više nisu važna za proizvodnju nafte, jer ukupno daju tek zanemarive količine. Velike količine nafte dobivaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje iz bušotina na principu nekoliko režima proizvodnje. Prvi je uporaba prirodnog nadtlaka i kontrolirane erupcije poput [[arteški bunar|arteških bunara]]. No, kasnije se taj tlak mora podržavati, recimo utiskivanjem vode, plina, pa u nekim slučajevima čak i paljenjem rubnih dijelova ležišta, te gorenjem kao mehanizmom povećanja viskoznosti nafte i porasta tlaka. Prva bušenja obavljana su na temelju oskudnih istraživačkih pokazatelja. No, danas se prije otvaranje ležišta provode geološka i [[geofizika|geofizička]] istraživanja, koja daju podatke o strukturi i litologiji podzemnih stijena. Na taj se način znatno smanjuje broj negativnih bušotina. Općenito, suvremena tehnika bušenja razvila se iz ručnog bušenja, obavljanog u potrazi za [[sol]]ju i [[voda|vodom]]. Sva se bušenja danas izvode [[stroj]]evima.

Postoje dva načina bušenja: udarno i okretno. Kod udarnog bušenja dlijeto, pričvršćeno na donjem kraju alatki, diže se 30 do 40 cm, a zatim se pušta da padne na dno bušotine. Suvremeno okretno bušenje (''rotary system'') gotovo je potpuno istisnulo starije udarno bušenje, posebno kada se žele dosegnuti dubine od nekoliko tisuća metara. [[Dlijeto]], pričvršćeno na kraju cijevi, svojim rotacijskim struganjem mrvi [[kamen]] i prodire u dubinu. Kad cijev uđe svojom cijelom duljinom u zemlju na nju se, cijevnom spojnicom nadoveže druga cijev. To se ponavlja tako dugo dok bušotina ne dosegne naftonosni sloj. Iznad bušotine nalazi se toranj željezne konstrukcije, visok do 54 metra, s dizalicama za pridržavanje i izvlačenje alatki i cijevi, te s pogonskim i kontrolnim uređajima. Za vrijeme bušenja izdrobljeni se materijal neprestano ispire s dna bušotine, i to jakim mlazom rijetke suspenzije [[glina (tlo)|gline]] u vodi, koja se utiskuje u cijev. Da se bušotina ne zaruši, u nju se spuštaju zaštitne cijevi (''casings''). Od prodora slojnih voda bušotine se zaštićuju [[cement]]iranjem.

Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne [[požar]]e, koje je vrlo teško, pa i nemoguće ugasiti. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i reguliraju tlak za izlaženje nafte. Kod nedovoljnih tlakova nafta se mora crpiti pomoću [[crpka|crpki]]. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. Kad se tlak nafte u ležištu izjednači s tlakom u bušotini, nafta prestaje pritjecati. Velike količine nafte koje, unatoč svim suvremenim metodama vađenja, ostaju u zemlji (više od 50%), mogle bi se izvaditi samo na [[rudarstvo|rudarski]] način što je naravno neizvedivo. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobivanja ugljikovodika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja iscrpka iz naftnih i plinskih ležišta. Najčešća takva metoda, što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava tlak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema površini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljičnog-dioksida ili inertnog dušika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u ležištu može djelomično zapaliti čime se smanjuje viskozitet i ponovno povećava tlak.

Postrojenje za obradu teških ostataka služi za obradu ostataka koji ostanu iz sirove nafte nakon što se proizvedu svi ostali proizvodi (benzin, dizel, jet gorivo, UNP i sl.).<ref>{{cite web|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 |title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Novac.hr]] |work=novac.jutarnji.hr |date=19. studenoga 2020. |accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>

== Najveći proizvođači ==

Nafta je danas u svijetu jedan od najznačajnijih strateških proizvoda (obično se naziva "crno zlato"). Zbog toga zemlje proizvođači nafte imaju veliku moć u geopolitičkim odnosima, a kontrola nad izvorištima nafte jedan od najznačajnijih uzroka kriza u svijetu. Zemlje koje su najveći izvoznici nafte (ali ne uvijek i proizvođači) su grupirane u interesnu organizaciju [[OPEC]] (''Organization of Petroleum Exporting Countries'').

Najveći proizvođači nafte jesu:

{| class="wikitable"
! ZEMLJA
! PROIZVEDENA KOLIČINA (milijuna [[barel|barela]])
|-
| [[Saudijska Arabija]]
| 10,37
|-
| [[Rusija]]
| 9,27
|-
| [[Sjedinjene Američke Države]]
| 8,69
|-
| [[Iran]]
| 4,09
|-
| [[Meksiko]]
| 3,83
|}

Područja s najvećim količinama nafte jesu:

{| class="wikitable"
! PODRUČJE
! UDIO NAFTE U SVIJETU (%)
|-
| [[Saudijska Arabija]]
| 25
|-
| [[Irak]]
| 11
|-
| [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| 9
|-
| [[Kuvajt]]
| 9
|-
| [[Srednja Amerika|Srednja]] i [[Južna Amerika]]
| 9
|-
| [[Iran]]
| 8
|-
| [[Afrika]]
| 7
|-
| [[Sjeverna Amerika]]
| 6
|-
| zemlje bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]
| 6
|-
| Pacifička Azija
| 4
|-
| [[Europa]]
| 2
|-
| [[Libija]]
| 2
|}

== Cijena ==

Cijena nafte je na svjetskom tržištu ušesterostručena u razdoblju od [[2000.]] godine do danas. U [[2008.]] godini cijena nafte je prešla granicu od 100 USD po barelu nafte. Pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti proizvodnja nafte doći do vrhunca, a do [[2050.]] će biti iscrpljene sve zalihe. No, ukupni vijek trajanja fosilnih goriva, poglavito nafte i plina, teško je prognozirati, jer se istovremeno otkrivaju nove zalihe ugljikovodika, a i potrošnja se racionalizira što zbog naprednije tehnologije (povećanje stupnja iskoristivosti), a što zbog pažljivijeg korištenja zbog visokih cijena. Istovremeno se potražnja povećava, posebno zbog velikog gospodarskog rasta [[Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]]. No, i taj gospodarski rast se predviđa da će najvećim dijelom biti podržan ponovno povećanom upotrebom ugljena uz primjenu "čišćih" tehnologija njegova izgaranja. Zbog toga bi vrlo brzo moglo doći do krize velikih razmjera u svjetskom [[gospodarstvo|gospodarstvu]], koja se može izbjeći povećanom upotrebom drugih izvora energije (uz spomenuti ugljen, nuklearna energija i energija vode).

==Zagađenje naftom==
Do onečišćenja naftom može doći za vrijeme istraživanja [[ležišta nafte i plina|ležišta]] i pri njenoj eksploataciji (kvar na bušotinama, sabirnom sustavu, može doći do eksplozije), prilikom transporta, tijekom prerade ili pri potrošnji.

===Osjetljivost morskog ekosustava===
Morski okoliš čine kompleksno povezane zajednice biljnih i životinjskih vrsta i njihovog prirodnog okoliša. Šteta nanesena morskom okolišu može dovesti do stradavanja jedne ili više vrsta u hranidbenom lancu, što zatim lančano vodi do stradavanja vrste na samom vrhu [[Hranidbeni lanac|hranidbenog lanca]].
Naravno da utjecaj nafte ovisi o njenoj koncentraciji i sastavu. Veče količine, osim što mehanički uništavaju [[Organizam|organizme]] koji žive blizu površine mora (posebno [[Mikroorganizmi|mikroorganizme]], razvojne i juvenilne oblike), višestruko negativno djeluju na život u moru. Razlivena nafta, zbog svoje velike koncentracije organske tvari, dovodi do visoke biološke aktivnosti. Dolazi do eksplozije [[bakterije|bakterija]], što je osnova za daljnje neprirodno bujanje života te poremećaje u lancu viših i nižih organizama. Mogući su [[Genetika|genetski]] poremećaji kod morskih [[organizam|organizama]].

Nažalost, [[Jadransko more]] je pretrpjelo niz onečišćenja naftom. Na našim [[Otok|otocima]] vanjskog ruba zamijećene su pojave [[ugljen|katranskih]] grumena mase od pola kilograma pa do nekoliko kilograma. Njihov postanak veže se uz prolazak trgovačke mornarice koji plove tzv. vanjskom rutom plovidbe [[Jadransko more|Jadranom]], izbjegavajući opasne [[Hrid|hridi]] i [[Otok|otočiće]] u [[Obala|obalnom]] udjelu.

===Osjetljivost slatkovodnog ekosustava===
Naftni izljevi u slatkovodnim sustavima puno su destruktivniji za okoliš premda su manje publicirani od izljeva u ocean. Takvi su izljevi češći, manjeg volumena i komponirani su od rafiniranih naftnih produkata. U većini slučajeva ti izljevi sekundarno dolaze i do mora: kanalizacijskim ispustom, industrijskim postrojenjem; direktno rijekom ili potokom; i posredno atmosferom putem atmosferilija.
Slatkovodna područja su puno osjetljivija i puno važnija za ljudsko zdravlje i okoliš jer se naftni izljevi pojavljuju u naseljenim područjima gdje ljudi koriste vodu za piće ili ti dijelovi služe kao ribnjaci. U slatkovodnom području svi [[Organizam|organizmi]] direktno su izloženi smrtonosnim učincima naftnog izljeva: [[sisavci]], [[ptice]], [[ribe]], [[kukci]], [[mikroorganizmi]] i vodena [[vegetacija]].

Efekti naftnog izljeva na slatkovodni okoliš variraju ovisno o stupnju vodenog toka i specifičnih karakteristika okoliša. Stajačice, s vrlo malo vodenog toka, ugroženije su od tekućica iz razloga što se nafta u njima zadržava u obliku “bazena“ i može ostati kroz jako dugi period vremena. U mirnoj vodi, da bi se obnovio onečišćeni okoliš trebaju proći i godine. Tekućice su manje ugroženije od stajačica jer struje pridonose prirodnom mehanizmu pročišćavanja. Ali to ima i negativan učinak: prolivena nafta može biti odnesena strujom i do mora ili neke mirnije obale i tamo izazvati veću katastrofu no na samom mjestu izljeva.

Naftni derivati dospijevaju u tekućice i stajaćice direktno i indirektno: ispiranjem cesta, ilegalnim odstranjivanjem motornog ulja, nepažnjom ili lošim održavanjem postrojenja.

===Učinci na živi svijet===
Nafta koja pluta na površini vode može svojim fizikalnim osobinama ugroziti biljke i životinje jer ugrožava [[fotosinteza|fotosintezu]], [[disanje]] i [[hrana|hranjenje.]] Nakon izljeva nafte [[Aromatski ugljikovodici|aromatski ugljikovodici]] uzrokuju neposrednu smrt mnogih [[organizam|organizama]]. Nakon nekoliko dana oni [[isparavanje|ispare]], a nafta ostaje u kuglicama koje su nakon nekoliko tjedana ili mjeseci uništene prirodnim procesima biodegradacije pri čemu sudjeluju [[bakterije]], [[gljive]] i [[alge]]. Posljedica toga je smanjenje količine [[kisik|kisika]] u moru, zbog poremećaja u njegovom dotoku. Kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje [[kisik]] iz 400000 kubičnih metara mora.

Kapljice nafte slijepe se na [[perje]] [[ptice|ptica]] ili [[dlake|dlaku]] vodenih [[sisavci|sisavaca]] i sprečavaju termoregulaciju i prirodnu lakoću i moć plutanja. Životinje se utope ili otruju progutanom naftom nakon pokušaja čišćenja svog [[krzno|krzna]] ili [[perje|perja]]. Jaja i mladi razvojni stadiji posebno su osjetljivi na neke toksične tvari nafte koje su topive u vodi. Postoji osim toga čitav niz subletalnih efekata.

Nafta uglavnom stimulira rast [[Bakterije|heterotrofnih bakterija]] koje koriste [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]], a njezin je učinak na [[alge]] puno manje negativan nego na ostale više [[organizam|organizme]], iako su one vrlo osjetljive na sekundarne efekte poput porasta primarne produkcije (povećanje količine hranjivih soli zbog raspadanja uginulih [[organizam|organizama]]) što može dovesti do naglog smanjenja koncentracije [[kisik|kisika]] u vodi. Na naftne [[ugljikovodici|ugljikovodike]] osjetljive su i više biljke jer oni smanjuju stopu [[Fotosinteza|fotosinteze]] tako što mijenjaju permeabilnost [[stanica|staničnih]] membrana ili apsorbiraju svjetlost potrebnu [[Kloroplast|kloroplastima]]. [[Vodozemci]] su relativno osjetljivi na derivate nafte zbog tanke i propusne kože te vodenih ličinačkih stadija. Negativni učinci na [[ptice]] su hipotermija uzrokovana lijepljenjem perja, poremećaj u ionskoj ravnoteži, dehidracija nakon gutanja ulja, mijenja se ponašanje, nošenje jaja se mijenja, stopa rasta je promijenjena. Učinci nafte na [[sisavci|sisavce]] koji obitavaju na području zahvaćenom naftom je također veliki. Populacije [[vidre|vidri]] na takvom području smanjena su tri puta, a u krvi tih životinja pronađene su povećane količine heptoglobina i interleukina 6. To bi moglo dovesti do imunosuficijencije i osjetljivosti na bolesti dugo nakon nestanka nafte.

Faktori koji mogu ubrzati oporavak područja nakon zagađenja su brzo i efikasno čišćenje, obilna nezagađena voda, drift [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]], migracije [[ribe|riba]] iz nezagađenih područja. [[ekosustav|Ekosistemi]] [[zagađenje|kontaminirani]] naftom mogu se godinama oporavljati, a može se dogoditi da se više nikad ne oporave.

==Relacije za proračun svojstava nafte==
===Gustoća nafte===
Masa jedinice obujma nafte naziva se [[Gustoća|gustoćom]] nafte
:<math>\rho_0 = \frac{m_0}{V_0}</math>
gdje je <math>\rho_0</math> [[gustoća]] nafte izražena u <math>kg/m^3</math>, <math>m_0</math> [[masa]] nafte izražena u kg, a <math>V_0</math> [[volumen]] nafte izražen u <math>m^3</math>. U [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]] [[gustoća]] nafte najčešće iznosi između 800 i 900 <math>kg/m^3</math>.

[[Gustoća]] nafte pri bilo kojoj [[Temperatura|temperaturi]] može se izračunati temeljem [[Gustoća|gustoće]] u [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]], prema izrazu:
:<math>\rho_{0-t} = \rho_0 - \beta_t ( t - 15 )</math>
gdje je <math>\rho_{0-t}</math> [[gustoća]] pri [[Temperatura|temperaturi]] t [°C] izražena u <math>kg/m^3</math>, <math>\rho_0</math> [[gustoća]] nafte u [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]] izražena u <math>kg/m^3</math>, dok je <math>\beta_t</math> koeficijent toplinskog rastezanja izražen u <math>(kg/m^3)/K</math> i može se izračunati prema izrazu:
:<math>\beta_t = 1,825 - 0,001315 \cdot \rho_0</math>

[[Empirizam|Empirijski]] izraz za [[Gustoća|gustoću]] nafte koja sadrži otopljeni [[plin]] izgleda:
:<math>\rho_{0-g} = \rho_0 \cdot exp(-b \cdot R_s)</math>
gdje je <math>\rho_{0-t}</math> [[gustoća]] nafte koja sadrži otopljeni [[plin]] izražena u <math>kg/m^3</math>, <math>\rho_0</math> [[gustoća]] nafte u [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]] izražena u <math>kg/m^3</math>, b koeficijent, dobiven iskustveno, te se uzima između 0,0005 i 0,002, dok je <math>R_s</math> količina [[Plin|plina]] otopljenog u nafti izražena u <math>m^3/m^3</math>.
==Zanimljivosti==
Najdublja izbušena bušotina (Orešac -2) u Hrvatskoj na kopnu nalazi se kod naselja [[Orešac]] u općini [[Suhopolje]] dubine 6047 metara (18443 ft)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10350]Bušenje na veliku dubinu</ref>. U to vrijeme to je bila najdublja kopnena bušotina u [[Europa|Europi]]. Najdublja bušotina na moru u Europi se nalazi u talijanskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u dubini od 7305 metara izbušena [[1978.]] Obje bušotine izradila je tvrtka [[Crosco]] naftni servisi d.o.o. članica [[INA]] grupe.
Dugo vremena primat najdublje bušotine je držala [[Kola]] Superduboka <ref>[http://pixelizam.com/kola-superduboka-busotina-najdublja-rupa-na-svijetu-iskopana-u-ime-nauke/]Kola Superduboka bušotina</ref> dubine 12290 metara koji su [[Rusi]] izradili nedaleko [[Murmansk|Murmanska]] [[1989.]] Kola je bila izbušena za potrebe znanosti, a ne zbog pronalaska nafte i plina, sastojala se od nekoliko rupa koje se granaju iz jedne središnje, a najdublja se vodi pod oznakom SG-3. [[2008.]] tvrtka [[Maersk Oil]] izradila je tada najdublju bušotinu od 12289 metara u svijetu u potrazi za naftom u [[Katar|Katru]]. [[2011.]] tvrtka Exxon Neftegas Limited izbušila još dublju bušotinu od 12345 metara u moru nedaleko [[otok|otoka]] [[Sahalin]] na [[Daleki istok Rusije|Dalekom istoku Rusije]].<ref>[http://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Naftna-busotina-rekordne-dubine-na-Sahalinu/77723]Naftna bušotina rekordne dubine na Sahalinu</ref>
== Ostalo ==
[[Peklenica]] u [[Međimurje|Međimurju]] poznata je kao prvo nalazište nafte u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[svijet]]u. Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pensilvaniji ([[SAD]]), odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Prvo korištenje nafte zbilo se [[1856.]], a prvo bušenje [[1886.]] godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba [[Zrinski]]h za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane.

{{commons|Petroleum}}

== Izvori ==

{{izvori}}

* Horvat, N. (2001): Nafta i naftni derivati, seminarski rad, Zagreb
* Essert, S. (2001): Onečišćenje naftom, seminarski rad, Zagreb

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Petroleum}}
* [http://www.our-energy.com/nafta_hr.html Proizvodnja i potrošnja nafte te stanje u Hrvatskoj]

[[Kategorija:Nafta| ]]
[[Kategorija:Fosilna goriva]]