Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga' u 'Kategorija:Zemljopis DR Konga'

2026-02-10T20:16:09Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga' u 'Kategorija:Zemljopis DR Konga'

←Starija inačica		Inačica od 10. veljača 2026. u 20:16
Redak 61:		Redak 61:
	[[Kategorija:Jezera u Africi]]		[[Kategorija:Jezera u Africi]]
	[[Kategorija:Porječje Konga]]		[[Kategorija:Porječje Konga]]
	[[Kategorija:Zemljopis ~~Demokratske Republike~~ Konga]]		[[Kategorija:Zemljopis DR Konga]]
	[[Kategorija:Zemljopis Zambije]]		[[Kategorija:Zemljopis Zambije]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T22:38:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jezero
| ime = Mweru
| slika = Lake mweru.jpg
| slika_opis = Satelitski snimak južnog dijela jezera
| lokacija = Afrika
|širina-stupnjevi = 9
|širina-minute = 00
|širina-oznaka = S
|dužina-stupnjevi = 28
|dužina-minute = 43
|dužina-oznaka = E
| površina = 5.120
| zapremina = 38,2
| dubina = 27
| visina = 917
| širina = 56
| dužina = 131
| vrsta = [[tektonsko jezero]]
| pritok = [[Luapula]], [[Kalungwishi]]
| ulijeva = [[Luvua]]
| države = [[DR Kongo]], [[Zambija]]
}}
'''Mweru''' (također i ''Mwelu'' ili ''Mwero'') je [[afrika|afričko]] slatkovodno [[jezero]], dio porječja rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]]. Nalazi se na granici između [[DR Kongo|DR Konga]] i [[Zambija|Zambije]].

Naziv Mweru na brojnim [[bantu jezici]]ma znači "jezero".

==Prirodno-geografska obilježja==

Jezero dobiva većinu vode iz rijeka [[Luapula]] na jugu i [[Kalungwishi]] na istoku. Odvodnjava ga rijeka [[Luvua]] koja teče prema sjeverozapadu, spaja se s rijekom [[Lualuba]] te naposljetku s [[Kongo (rijeka)|Kongom]]. Nakon [[Tanganjika|Tanganjike]], Mweru je drugo najveće jezero u porječju Konga.

Iako se jezero nalazi u području s [[savanska klima|savanske klime]] s izraženim suhim i vlažnim razdobljem, mala je godišnja razlika između najvišeg i najnižeg [[vodostaj]]a (1,7 metara), najviši je u svibnju, a najniži u siječnju. To je dijelom posljedica toga što je oko ušća Luapule u jezero močvarno područje koje regulira protok vode upijajući višak vode i polako ga otpuštajući, te što njegov odvirak Luvua pri većoj količini vode u jezero brzo otječe, bez vegetacije koja bi blokirala prolazak vode.

Prosječna dužina jezera iznosi 118 km, širina 45 km, orijentirano u smjeru sjeveroistok-jugozapad te se nalazi na nadmorskoj visini od 917 metara. [[Tektonsko jezero|Tektonskog]] je postanka, nalazi se u [[tektonski rov|rovu]] Mweru-Luapula, ogranku [[Istočnoafrički tektonski jarak|Istočnoafričkog tektonskog jarka]].<ref name="Master">
[http://www.lpi.usra.edu/meetings/metsoc2001/pdf/5182.pdf P Master, P. Dumont and H. Ladmirant: "Age Constraints On The Luizi Structure"]. ''64th Annual Meteoritical Society Meeting''. (2001). Accessed 30 March 2007.</ref>

Jezero je pliće na južnom dijelu te dublje na sjevernom, sa dva veća udubljenja na sjeveroistočnom dijelu najvećih dubina od 20 i 27 metara. Udaljeno otprilike 50 km istočno od jezera i sjeverno od rijeke Kalungwishi nalazi se manje močvarno jezero Mweru Wantipa. Uglavnom je [[endoreičko jezero|endoreičko]] no za vrijeme visokog vodostaja može se preliti u Kalungwishi i jezero Mweru.

==Društveno-geografska obilježja==

===Istraživanja===

Jezero je bilo poznato [[arapi|arapskim]] i [[swahili (narod)|swahili]] trgovcima koji su jedno vrijeme koristili otok Kilwa na jezeru kao svoju bazu. Koristili su trgovačke rute od [[Zanzibar]]a na [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] do grada [[Ujiji]] na jezeru [[Tanganjika]] potom do Mwerua te dalje do kraljevstva [[Lunda]], [[Luba]], [[Yeke]] ili [[Kazembe]]. Trgovačke rute na zapadu nastavljale su od navedenih kraljevstva do [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]].

Prvim Europljaninom koji je otkrio jezero smatra se [[škotska|škotski]] istraživač i misionar [[David Livingstone]] za vrijeme njegovih putovanja između 1867. i 1868.,<ref>[[David Livingstone]] and [[Horace Waller (activist)|Horace Waller]] (ed.): ''The Last Journals of David Livingstone in Central Africa from 1865 to his Death''. Two volumes, John Murray, London, 1874.</ref> iako su prije njega do jezera vjerojatno stigli portugalski trgovci Pereira i Francisco de Lacerda, no oni su više bili zainteresirani za trgovačke rute nego za istraživanja jezera.<ref name="Paine">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N2/V1N2.htm The ''Northern Rhodesia Journal'' online at NRZAM.org: Denis Paine: "Lake Mweru - Its Fish and Fishing Industry."] Vol I, No. 2 pp7-13 (1950). Accessed 2 April 2007. "Lacerda was probably the first European to see Lake Mweru," p7. Greek fishermen: p8.</ref>

===Naselja===

Na obalama jezera nalaze se brojna ribarska naselja i sezonski kampovi. Najveći gradovi na [[Zambija|zambijskoj]] strani jezera su [[Nchelenge]], [[Kashikishi]] i [[Chiengi]], a na strani [[DR Kongo|DR Konga]] su [[Kilwa]], [[Lukonzolwa]] i [[Pweto]].

Na jezeru se nalaze i tri naseljena otoka, dva pripadaju Zambiji a jedan DR Kongu. Kongoanska strana jezera bila je izravno pogođena [[Drugi rat u Kongu|Drugim ratom u Kongu]] između 1999. i 2003., od čijih posljedica se još uvijek oporavlja te su u Zambiju preko grada Pweta pristigle mnogobrojne ratne izbjeglice.

===Djelatnosti===

S komercijalnim ribolovom na jezeru započelo se nakon dolaska [[grčka|grčkih]] ribara koji su se naselili u [[Kasenga|Kasengi]] u DR Kongu u prvoj polovici 19. stoljeća. Koristili su brodove građene u grčkom stilu na [[parni pogon]], koji je kasnije zamijenjen dizel motorima. Ribom su opskrbljivali radnu snagu iz rudnika [[bakar|bakra]] u [[Lubumbashi]]ju te kasnije i cijelog ''[[Bakreni pojas|Bakrenog pojasa]]''.<ref name="Paine"/><ref name="Peters">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V2N1/V2N1.html The ''Northern Rhodesia Journal'' online at NRZAM.org: D U Peters: "Visit to Kilwa Island and the African Palm".] Vol II, No. 1 pp 9−23 (1953). Accessed 30 March 2007.</ref> Danas se zbog pretjeranog izlova sve više smanjuje količina ulova, te se procjenjuje na oko 13.000 tona u čemu sudjeluje oko 4,500 manjih plovila.<ref>[http://www.fao.org/fi/fcp/en/COD/BODY.HTM Food and Agriculture Organization of the United Nations website] accessed 30 March 2007.</ref>

U blizini jezera nalazi se rudnik bakra Dikulushi, sjeverno od grada Kilwa u DR Kongu. Unatoč iznimnim prirodnim ljepotama, [[turizam]] nije razvijen na jezeru, što je dijelom posljedica teže dostupnosti, nedostatka programa zaštite divljih životinja i rata u nedavnoj prošlosti. Populacije divljih [[afrički slon|slonova]], [[antilopa|antilopa]], [[afrički bivol|bivola]] i [[lav]]ova uvelike su smanjene lovom, krivolovom i gubitkom staništa. Uz jezero se nalaze dva nacionalna parka s mogućim turističkim potencijalom, Mweru Wantipa na zambijskoj te Kundelungu na kongoanskoj strani.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Jezera u Africi]]
[[Kategorija:Porječje Konga]]
[[Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga]]
[[Kategorija:Zemljopis Zambije]]

Mweru - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga' u 'Kategorija:Zemljopis DR Konga'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica