Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-05-06T03:16:10Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Infookvir muzej
|ime = Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud
|slika = Koeln wallraff richartz mus.jpg
|opis_slike = Zgrada Wallraf-Richartz-muzeja u Kölnu
|osnovan = 1824.
|lokacija = [[Köln]]
|tip = Muzej moderne umjetnosti
|izlošci =
|broj posjetitelja =
|ravnatelj =
|kustos =
|ulaz =
|pristup javnim prijevozom =
|web = [http://www.wallraf.museum/ www.wallraf.museum]
}}
'''Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud''' je jedan od tri glavna [[Köln]]ska muzeja. U muzeju se nalaze [[galerija|galerije]] s eksponatima iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do ranih 20.-ih prošlog stoljeća.

== Povijest ==
Muzej datira još od 1824. godine, kada bogata zbirka srednjovjekovnih umjetnina Franza Ferdinanda Wallrafa dolazi u posjed grada Kölna.
Prvo zgradu je donirao Johann Heinrich Richartz. Muzej seli nekoliko puta a jedna zgrada muzeja biva do kraja srušena u zračnim napadima 1943.<ref>[http://www.museenkoeln.de/homepage/bild-der-woche.asp?bdw=2003_25 Slika tjedna 23. lipnja 2003.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na www.museenkoeln.de</ref> Kolekcija se redovito povećavala kroz razne donacije, osobito zbirkom Haubrich 1946. godine, koja je sadržavala suvremena [[umjetnost|umjetnička]] djela. 1976. donacija gospodina i gospođe Ludwig biva razdvojena. Novi muzej ''Ludwig'' je preuzeo kolekciju radova iz 20. stoljeća. Sadašnja [[zgrada]] muzeja datira iz 2001. godine i nalazi se pokraj Kölnske općine, dizajnirane od strane Oswalda Mathiasa Ungersa i relativno blizu [[Kölnska katedrala|Kölnske katedrale]].
2001. godine [[Švicarska|švicarski]] kolekcionar Gérarda Corboudamuzej poklanja veliku kolekciju [[impresionist]]ičkih i [[Postimpresionizam|postimpresionist]]ičkih djela a muzeju se u naziv dodaje “Fondation Corboud”.

==Zbirke==
===Gotička zbirka===

''Madona u ružinom vrtu'', prikazana na slici desno, je jedna od [[Gotika|gotičkih]] slika u zbirci Wallraf-Richartz muzeja. Naslikao ju je Stefan Lochner, koji je živio između 1410. i 1451. u [[Njemačka|Njemačkoj]], uglavnom radeći u Kölnu. Smatra ga se kasnim gotičkim slikarom. Njegov rad uglavnom ima čiste crte, kombinirajući gotičku pažnju dugih linija s prekrasnim [[boja]]ma i [[Flamanci|flamanskog]] [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] i pažnje prema detaljima.
[[Image:Stefan_Lochner_Madonna_im_Rosenhag.jpg|thumb|200px|''Madona u ružinom vrtu'', Stefan Lochner, 1448.]]
[[Image:Child among the Hollyhocks - Berthe Morisot - Paris 1863 – 1874- Revolution in der Kunst-9810 (without frame).jpg|thumb|right|200px|''Dijete između grmlja ruža'', [[Berthe Morisot]], 1881.]]
Slika se smatra karakterističnom za njegov stil. Naslikana je oko 1450. a prikazuje [[Djevica|Djevicu]] i Dijete.

<gallery>
Datoteka:Master of Saint Veronica 001.jpg|Majstor svete Veronike, Mala [[Kalvarija]], oko 1400.
Datoteka:Stefan Lochner - Last Judgement - circa 1435.jpg|Stephan Lochner, [[Sudnji dan]], oko 1435.
Datoteka:Albrecht Dürer 028.jpg|[[Albrecht Dürer]], Frulaš i bubnjar, oko 1503.
Datoteka:Anonymous (Upper Rhine) Saint Anthony, tormented by demons.jpg|Oberrheinisch, Sveti Antun mučen od demona, oko 1520
</gallery>

===Renesansna zbirka===
Jacob van Utrecht je naslikao [[oltar]]sku sliku u crkvi Sv. Martina u Kölnu, 1515. koja je sada u posjedu muzeja. Ovaj slikar je poznat i po svom potpisu "Jacobus Traicetensis". Bio je rano [[renesansa|renesansni]] flamanski slikar koji je radio u [[Antwerpen]]u i [[Lübeck]]u a vjeruje se da je živio između 1479. i 1525. Neke svoje slike potpisao je sa svojim pravim prezimenom, Claez.
O životu ovog slikara se vrlo malo zna. Istraživanja o ovom važnom flamanskom umjetniku počinju tek krajem 19. stoljeća. Iako nije sigurno, pretpostavlja se da je rođen u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u i da je postao građanin Antwerpena oko 1500. godine.
Od 1519. do 1525. bio je član Leonardsbruderschaft ("Leonardovog Bratstva"), [[religija|religioznog]] bratstva trgovaca u Lübecku među kojima je bilo i članova Protestanske [[reformacija|reformacije]] 1530.-ih. To je sve što se zna o njemu.
Između ostalih radova rane renesanse u zbirci je i slika [[Hieronymus Bosch|Hieronymusa Boscha]] Poklonstvo Djetetu.

<gallery>
Datoteka:Koeln wrm 1040.jpg|[[Peter Paul Rubens]], Juno i Argus, oko 1610.
Datoteka:Jacob Jordaens - Prometheus bound.jpg|Jacob Jordaens, Okovani Prometej, oko 1640.
Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 142.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], Autoportret, oko 1668.
Datoteka:Marie-Louise O'Murphy (1737-1818) painted by Francois Boucher (1703–1770).jpg|François Boucher, Djevojka koja se odmara, 1751.
</gallery>

===19. stoljeće===
===Impresionistička zbirka===

Wallraf-Richartz zbirka sadrži i rad impresionističke slikarice [[Berthe Morisot]], naslikane 1881. i nazvan ''Dijete između grmlja ruža'' ili "Kind zwischen Stockrosen".
Morisotine slike bivaju izložene 1864 .u vrlo cijenjenom ''Salonu de Paris''. Sponzoriran od strane vlade i osjenjivan od strane [[akademik]]a, Salon je jednom godišnje ocjenjivao izložbe novih slika i [[skulptura]], službenu izložbu umjetnina ''Académie des beaux-arts'' u Parizu.
Njeni radovi se i dalje biraju za izložbe u Salonu 10 godina, prije nego što 1874. godine pridružuje "odbijenim" impresionistima i pravi prvu izložbu s njima. Organizirana od strane [[Paul Cézanne|Cézanna]], [[Edgar Degas|Degas]], [[Claude Monet|Moneta]], Morisot, [[Camille Pissarro|Pissarro]], [[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]] i [[Alfred Sisley|Sisley]], održana je u fotografskom studiju, [[fotograf]]a Nadara.

<gallery>
Datoteka:Pierre-Auguste Renoir 108.jpg|[[Pierre-Auguste Renoir]], Zaručnici, oko 1868.
Datoteka:Edouard Manet Bunch of Asparagus.jpg|[[Édouard Manet]], Struk šparoga, 1880.
Datoteka:Die_Rasenbleiche.jpg|[[Max Liebermann]], Bijeljenje rublja, 1882.
Datoteka:Vincent Willem van Gogh 027.jpg|[[Vincent van Gogh]], Most pokraj Arlesa, 1888.
</gallery>

=== Zbirka grafike ===
Zbirka [[grafika|grafike]] sadrži oko 75 000 umjetničkih djela na papiru, minijatura na [[pergament]]u, skica, kao i tiskarske grafike u različitim tehnikama. Ova djela su nastala u periodu između srednjeg vijeka pa sve do 20. stoljeća. Ovdje se mogu naći umjetnici: [[Leonardo da Vinci]], [[Raffael]], [[Albrecht Dürer]], Luca Cambiaso, Hendrick Goltzius, [[Rembrandt van Rijn]], [[Caspar David Friedrich]], Philipp Otto Runge, [[Karl Friedrich Schinkel]], [[Carl Spitzweg]], Anselm Feuerbach, [[Edvard Munch]], Max Liebermann, [[Lovis Corinth]] i [[Auguste Rodin]], samo neke za spomenuti.
Posebnan pozor treba obratiti na ostavštinu arhitekta Jakoba Ignaza Hittorffa koja sadrži oko 7500 djela koja između ostalog prikazuju [[arhitektura|arhitekturu]] i urbani [[dizajn]] 19. stoljeća.

<gallery>
Datoteka:Disputatio-des-Anselmus-von-Canterbury.jpg|England, um 1100, Rasprava Anselma Canterburškog , oko 1100.
Datoteka:Rembrandt The Three Crosses 1653.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], Tri križa, 1653.
Datoteka:Runge Genien-auf-der-Lichtlilie 1809.jpg|Philipp Otto Runge, Geniji na svjetlu [[ljiljan]]a, 1809.
</gallery>

==Otkriće krivotvorenog Moneta ==

14. veljače 2008. Wallraf-Richartz Muzej izdaje obavijest da [[Claude Monet|Monetova]] slika ''[[Seine]] kod Porta Villeza'' je u biti [[Krivotvorenje|krivotvorina]]. Otkriće je napravljeno kad je slika ispitana od strane [[Konzervacija-restauracija|restauratora]] pred impresionističku izložbu.
[[Rendgenske zrake|Rendgenske]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] zrake pokazale su da je "bezbojna supstanca" nanešena na platno da bi djelovalo starije. Slika je bila u posjedu muzeja od 1954. godine. Muzej, koji će zadržati krivotvorinu, posjeduje još pet originalnih Monetovih slika u svojoj kolekciji.
<ref>[https://web.archive.org/web/20080218163050/http://afp.google.com/article/ALeqM5jVxW8AFhmjVkdIHZYB64fOsqnkrQ German museum discovers prized Monet is a fake]</ref>

==Galerije==

<gallery widths="140px" heights="140px" perrow="3">
File:Gerard van Honthorst 001.jpg|Gerard van Honthorst, [[Poklonstvo pastira]], 1622.
File:Peter Paul Rubens 059.jpg|[[Rubens]], [[Sveta obitelj]], 1634.
File:Marianne Stokes Melisande.jpg|Marianne Stokes, Melisande, 1895.-1898.
</gallery>

== Literatura ==

* Rainer Budde, Roland Krischel (Hrsg.) unter Mitarbeit von Thomas Blisniewski und Eva Hartmann: ''Das Wallraf-Richartz-Museum. Hundert Meisterwerke von [[Simone Martini]] bis [[Edvard Munch]]'' (Wallraf-Richartz muzej. Stotine remek-djela djelao od Simona Martini do Edvarda Muncha.) Dumont, Köln 2001, {{ISBN|3-7701-5618-8}}.
* Christian Heße u.a. (Bearb.): ''Wallraf-Richartz-Museum Köln. Vollständiges Verzeichnis der Gemäldesammlung'' (Wallraf-Richartz-Muzej Köln. Kompletan popis zbirke slika). DuMont/Electa, Köln 1986, {{ISBN|3-7701-1979-7}}.
* Martin Oehlen: ''Museen in Köln.''(Kölnski muzeji). DuMont, Köln 2004, {{ISBN|3-8321-7412-5}}.
* Stephanie Sonntag, Andreas Blühm (Hrsg.): ''Wallraf. Das Museum'' (Sammlungsführer).(Wallraf. Muzej. Vodič kroz zbirke). Dumont, Köln 2008, {{ISBN|978-3-8321-9139-9}}.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.wallraf.museum/ Službene stranice Wallraf-Richartz-Muzeja]

{{coord|50|56|15|N|6|57|31|E|region:DE-NW_type:landmark|display=title}}

{{GLAVNIRASPORED:Wallraf-Richartz-Muzej}}
[[Kategorija:Muzeji u Kölnu]]
[[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]]

Muzej Wallraf-Richartz - Povijest promjena

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije